Nacionalni park Mavrovo
Nacionalni park Mavrovo (mkd. Национален Парк Маврово) se nalazi u Severnoj Makedoniji. Osnovan je 1948. godine i zauzima površinu od 73.088 hektara. Mavrovo je najveći od tri nacionalna parka u Makedoniji. U nacionalni park spadaju planine Korab, Dešat, jugozapadni ogranci Šar Planine, veliki deo planine Bistra i severni delovi Krčina. Središnji deo nacionalnog parka zauzima dolina i sliv reke Radika. U najnižem delu parka nalazi se jezero Mavrovo.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/%D0%9D%D0%9F_%D0%9C%D0%B0%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BE_%28%D0%BA%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B0%29.jpg/200px-%D0%9D%D0%9F_%D0%9C%D0%B0%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BE_%28%D0%BA%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B0%29.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/82/Mavrovsko-ezero.jpg/200px-Mavrovsko-ezero.jpg)
Prirodna bogatstva
urediU nacionalnom parku su brojni geografski oblici poput: rečne doline, klisure, vodopadi, kraška polja, uvale, vrtače, pećine, cirkovi, glacijalna jezera.
Nacionalni park Mavrovo odlikuje se velikim bogatstvom flore, sa oko 60 endemičnih i reliktnih vrsta biljaka (poput ramondija, Ramonda serbica i Ramonda nathaliae). Od vegetacije u nacionalnom parku Mavrovo najzastupljenije su planinske bukove šume.
Fauna nacionalnog parka Mavrovo je takođe veoma raznolika. U parku živi oko 140 vrsta ptica, 11 vrsta vodozemaca, 12 vrsta gmizavaca i 38 vrsta sisara. Među značajnijim ptičjim vrstama su grabljivice (sivi soko, orao krstaš i suri orao) i lešinari (beloglavi sup). Od sisara su najznačajniji medved, balkanski ris, divokoza i divlja mačka.
Građevine
urediU Mavrovskom jezeru nalazi se crkva Sv. Nikole, koja je potopljena 1953. godine.[1]
Drugi nacionalni parkovi u Severnoj Makedoniji
urediReference
uredi- ^ Popovska, Nevena (22. 6. 2014). „Potopenata crkva „Sv. Nikola“ vo Mavrovo e prokolnata ubavina”. Republika. Republika. Arhivirano iz originala 28. 06. 2014. g. Pristupljeno 10. 3. 2016.
Spoljašnje veze
uredi- Nacionalni park Mavrovo (jezik: engleski)