Портал:Film/Izabrani film


Januar uredi

 

Tesna koža je jugoslovenski film iz 1982. godine. Scenario je napisao Siniša Pavić, a režirao ga je Mića Milošević. Glavne uloge (referent Dimitrije Mita Pantić i njegov direktor Srećko Šojić) poverene su Nikoli Simiću i Milanu Gutoviću. Film je postigao veliku popularnost i gledanost širom bivše SFRJ a samo u Beogradu je imao 505.000 gledalaca.


uredi

Februar uredi

 

Nacionalna klasa (pun naziv: Nacionalna klasa do 785 ccm) je kultni jugoslovenski film, snimljen 1978. godine, a premijerno prikazan početkom 1979. godine, u režiji Gorana Markovića. Glavne uloge u filmu tumače Dragan Nikolić, Bogdan Diklić, Gorica Popović, Rade Marković, Aleksandar Berček, Olivera Marković, Voja Brajović, Bora Todorović i Mića Tomić.

Jedna nedelja u životu Branimira Mitrovića "Flojda", (Dragan Nikolić), mladog reli vozača Nacionalne klase (do 785 ccm), koji sanja o napredovanju u višu kategoriju. Živi bezbrižan život beogradskog kicoškog dečka, zanemarujući svoju devojku, (Gorica Popović), izbegavajući vojne pozive i odbijajući da se bavi bilo kakvom životnom odgovornošću, uopšte. Odlučna trka u subotu, je samo ono do čega mu je stalo.



uredi

Mart uredi

 

Tri“ je je jedno od najboljih ostvarenja crnog talasa u jugoslovenskom filmu. Film je snimljen 1965. godine, a režirao ga je Aleksandar Petrović, koji je pisao i scenario po motivima zbirke pripovedaka „Paprat i vatra“ Antonija Isakovića. Pripada ostvarenjima crnog talasa.

Film počinje aprila 1941, kad je Treći rajh napao Kraljevinu Jugoslaviju. Rat je trajao 12 dana. Glavni junak Miloš se na početku, u toku i na kraju Drugog svetskog rata na tri različita načina susreće sa smrću. U prvoj priči on je svedok streljanja nedužnog čoveka, u drugoj njega progone nemački vojnici. U trećoj priči Miloš, kao oficir partizanske armije treba da odluči o sudbini optužene devojke.

„Tri“ je 1966. bio nominovan za Oskara za najbolji strani film, dok je udruženje za jugoslovensku filmsku kulturu i nauku ovaj film svrstalo na četvrto mesto najboljih jugoslovenskih filmova za period od 1947. do 1995. godine.



uredi

April uredi

 

„Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa“ ili samo „Karađorđe“ je najstariji srpski igrani film iz 1911. godine. Režirao ga je Čiča Ilija Stanojević, a scenario je pisao Ćira Manok. Film je posle dužeg vremena pronađen u Austrijskoj kinoteci 2003. godine, rekonstruisan je i prikazan u februaru 2004. godine na obeležavanju dva veka Prvog srpskog ustanka.


uredi

Maj uredi

 

Leptirica je jugoslovenski televizijski horor film iz 1973. godine, koji predstavlja jedan od prvih i najpoznatijih horor filmova na njenim prostorima. Zasnovan je na pripoveci Milovana GlišićaPosle devedeset godina“, a scenario i režiju je radio Đorđe Kadijević. Film je sniman u selu Zarožje kod Bajine Bašte. RTS je digitalno obnovila ovaj filmski klasik i prikazala premijerno 12. januara 2019. godine.



uredi

Juni uredi

 

Nož je jugoslovenski film snimljen 1967. koji je režirao i napisao Žika Mitrović. U filmu se prvi put pojavljuje Zafir Hadžimanov.

Misteriozno ubistvo mladog pevača zabavne muzike u koje je upleteno nekoliko ličnosti, dugo predstavlja nerešivu zagonetku za iskusnog islednika. On upoznaje svet muzičara, producenata gramofonskih ploča, manekena i kockara, upadajući povremeno u opasne situacije, da bi na kraju otkrio ubicu u ličnosti u koju niko nije sumnjao.


uredi

Juli uredi

 

Banović Strahinja je jugoslovensko-zapadnonemački film iz 1981. snimljen po motivima srpske narodne pesme Banović Strahinja. Režirao ga je Vatroslav Mimica, a scenario je u saradnji sa Mimicom napisao Aleksandar Petrović.

Jesen 1388. godina uoči Kosovskog boja. Uz južnu granicu Srpskoga carstva lunjaju bande pljačkaša. Dok se Banović Strahinja, mladi plemić s granice, nalazi u lovu, njegovu kulu napada odmetnik Kesedži Alija. Ljude poubija, a njegovu mladu i lepu ženu Anđu, odvodi sa sobom u močvare. Strahinja traži pomoć od tasta, velmože i moćnika Jug Bogdana, ali ne nalazi razumevanje. Za Anđinog oca i braću ona je turska naložnica i za njih više ne postoji. Ali Strahinjina ljubav je jača od razuma i on odlazi u močvare da spasi Anđu.

Glas Banović Strahinje je Franku Neru u filmu pozajmio Miodrag Radovanović, Jug Bogdanu Petar Banićević, a Anđi Danica Maksimović. Na filmskom festivalu u Puli 1981. Dragan Nikolić je dobio Zlatnu arenu za najbolju ulogu, a Alfi Kabiljo Zlatnu arenu za najbolju filmsku muziku. U prvoj postvaci glavnih uloga Banović Strahinju je trebalo da glumi Dragan Nikolić, Anđu Danica Maksimović, a Aliju Bekim Fehmiju.


uredi

Avgust uredi

 

Povratak je jugoslovenski film iz 1966. godine. Režirao ga je Živojin Pavlović a scenario je pisao Branimir Tori Janković.

Bivši kriminalac pokušava da se posle izdržane kazne, prilagodi novoj sredini. Dolazi do sukoba sa nekadašnjim drugovima koji žele da ga upletu u nove kriminalne poduhvate ali i razumevanje devojke sa kojom želi da otpočne novi i pošteniji život...



uredi

Septembar uredi

Sveti Georgije ubiva aždahu je srpska ratna melodrama režisera Srđana Dragojevića, a scenario je napisao Dušan Kovačević na osnovu svoje istoimene pozorišne predstave. U glavnim ulogama su Lazar Ristovski, Milutin Milošević i Nataša Janjić. Premijera filma je bila 11. marta 2009. godine.

Sa budžetom od oko 5 miliona €, to je jedan od najskupljih filmova srpske produkcije do sada. Film je bio srpski kandidat za američkog Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja za 2009. godinu.

Radnja filma smeštena je u razdoblju od 1912. do 1914. godine u jednom srpskom seocetu na priobalju Save nadomak granice sa Austrougarskom, i prati dešavanja vezana za selo i njegove stanovnike, od bitke protiv Turaka u Prvom balkanskom ratu 1912. do izbijanja Prvog svetskog rata 1914. i presudne Cerske bitke.


uredi

Oktobar uredi

 

Skupljači perja je film režisera Aleksandra Saše Petrovića snimljen 1967. godine. Radnja filma se bazira na životu Roma u jednom selu na sjeveru Vojvodine, ali film se bavi daleko složenijim temama poput ljubavi, međuetničkih i socijalnih odnosa. Glavne uloge tumače Bekim Fehmiju, Olivera Vučo i Velimir Bata Živojinović. „Skupljači perja“ se smatra za jedan od najznačajnijih filmova crnog talasa i jugoslovenske kinematografije uopšte.

„Skupljači perja“ je tipičan film crnog talasa: krajnje realistički prikazi, socijalna tematika. Sam prikaz fabule nije dovoljan da bi pokazao svu raskoš ovog filma, počev od fotografije Tomislava Pintera do upotrebe muzike.

Muziku za film je birao sam Aleksandar Petrović, a ističu se pjesma „Đelem, đelem“ (koju pjeva Olivera Vučo) kao osnovna muzička tema u filmu i „Kerda Mile bari škoda“.

Fotografija (Tomislav Pinter) je takođe u funkciji povećanja utiska depresivnosti jer se koristi mali broj boja, i to uglavnom nijanse smeđe, sive i zelene.


uredi

Novembar uredi

 

„Montevideo, Bog te video!“ je srpski film iz 2010. To je rediteljski prvenac srpskog glumca Dragana Bjelogrlića po scenariju Srđana Dragojevića i Ranka Božića. Scenario je napisan po istoimenoj knjizi sportskog novinara Vladimira Stankovića koja govori o velikom uspehu reprezentacije Kraljevine Jugoslavije (koju su tada činili samo igrači iz Srbije) na Svetskom prvenstvu u fudbalu u Urugvaju 1930.

Film se sastoji iz dva dela, a od snimljenog materijala napravljena je i TV-serija koja se sastoji iz tri sezone.

Film je premijerno prikazan 20. decembra 2010. u Beogradu.


uredi

Decembar uredi

 

Ulrih Celjski i Vladislav Hunjadi je srpski igrani film sniman 1911. godine u režiji Čiča Ilije Stanojevića. Posle filma Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa predstavlja najstariji srpski film. Iako je zapravo snimljen pre, prikazan je posle njega 1. decembra 1911., a Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa je prikazan 23. oktobra 1911. godine i zato se u srpskoj istoriji filma vodi kao drugi srpski film.



uredi