Radovan Ždrale
Radovan Ždrale (Baljci, Bileća, 1929) srpski je prozaista, dramski pisac, esejista i vajar.[1]
Radovan Ždrale | |
---|---|
Datum rođenja | 1929. |
Mesto rođenja | Baljci, Bileća, Kraljevina Jugoslavija |
Biografija uredi
Rođen je u Hercegovini, ali je sa četiri godine preseljen u Vojvodinu. Diplomirao je na grupi za jugoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu.
Bio je zaposlen kao profesor gimnazije i Više pedagoške škole u Subotici. Bio je glavni urednik književnog časopisa Rukovet, kao i direktor i glavni i odgovorni urednik Izdavačkog preduzeća Matice srpske.
U prozi se često bavio naučnom i drugom fantastikom, zatim Hercegovačkim ustankom i Hercegovinom uopšte, Logorom smrti Jasenovcem i drugim zločinima ustaša, ali i Nikolom Teslom, Gavrilom Principom i drugim motivima srpske kulture. Napisao je i knjigu Zdravi 100 godina, o preporučenom načinu života i zdravoj vegetarijanskoj ishrani.
Bavi se i vajarstvom, najčešće u poludragom kamenu. Njegov vajarski opus čini oko 3.000 radova koji se, između ostalog nalaze i u Poklon-zbirci Kamenov svet u Muzeju Hercegovine u Trebinju, u poklon-zbirci Fruška gora – kamen i oblici, i u zbirci radova u Memorijalu Nikola Tesla u Elektrovojvodini Novi Sad – likovi Nikole Tesle.
Živi u Novom Sadu.
Bibliografija uredi
- Romani
- Istočna raspuklina,
- Mesečeva berba,
- Glinene kočije,
- Rukovodeći mozak,
- Zemlja sreskih galebova,
- Vučja sen,
- „Trilogija Teslijanum”
- Gospodar munja,
- Detinjstvo gospodara munja,
- Mit o gospodaru munja,
- A onda je došao rat,
- Vodič za pokorne,
- Dnevnik mladog Adolfa Hitlera,
- Hercegovačka rapsodija,
- Princip.
- Knjige pripovedaka
- Nemirni
- Krilati bik.
- Drame
- Leptirov let,
- Lažna predstava,
- Logor (radio-drama),
- Dvojica protiv Tauride (radio-drama).
- Način života
- Zdravi 100 godina
Reference uredi
- ^ Ždrale Radovan (biografija), Društvo književnika Vojvodine
Spoljašnje veze uredi
- „Ždrale: Hercegovački ustanak i njen vođa Luka Vukalović mogli bi se u istorijskoj nauci slobodno nazvati Trećim srpskim ustankom”, portal Slobodna Hercegovina, 25. mart 2015.