Razgovor:Kosovo i Metohija/Arhiva 1

Arhiva 1 Arhiva 2

Za osobu sa adrese 82.117.192.129

  • Tekst koji je postavio Dcabrilo (u pitanju je prevod sa engleske Vikipedije sa dodacima) nije savršen i sigurno je da bi mogao biti "srpskiji" ako ni zbog čeg drugog, a ono što se nalazi na srpskoj Vikipediji. Sa druge strane, izmene koje su napravljene znatno su nekvalitetnije od izvornog teksta, iako neke primedbe stoje. Uzmimo, Albanija jeste bila fašistička dok je njena vlast bila na Kosovu i Metohiji dokom Drugog svetskog rata. Ipak, izmene imaju naznake nacionalne netrpeljivosti, a kako me je mrzelo da ispravljam sve ono što ne valja, jednostavno sam vratio tekst na prethodni koji je napisao Dcabrilo. Drugim rečima, nije problem u postavljanju podataka o različitim albanskim zločinima na Kosovu i Metohiji od 1999. do danas, a kojih u ovom trenutku nema; nije sporno da je Kosovo i Metohija sa pravnog stanovišta još uvek deo Srbije; ali kada Albanci Metohiju zovu drukčijim imenom, oni ništa ne ignorišu (moglo bi se reći da i Srbi ignorišu većinsku volju Albanaca pa ne kažu Kosovo nego Kosovo i Metohija ili ne nazivaju Metohiju imenom kojim je Albanci nazivaju itd.). Preko toga, izmenjene rečenice su stilski vrlo loše. --Miloš 14:29, 8 Sep 2004 (CEST)

Miloše, moraću da ti odgovorim, iako je vidim prošlo mnogo vremena od ovog razmišljanja. Pitanje državnog suvereniteta nije pitanje demokratije ili ne-demokratije. Ime pokrajine je njeno zvanično ime, i nikada nije bilo drugačije, pa ni pod turskom okupacijom. Što se šiptarskih naziva tiče, osim onih koje su dali u pokušaju da se zahvale svojim herojima, svi ostali su šiptarizovani srpski, slovenski nazivi. A pošto ćepš reagovati na ime - da odmah raspravimo, Šiptar je jedino legitimno ime, po načelu za koje se i sam zalažeš, budući da je to i zvanično ime države, a i jezika. Nametanjeo engleskog prevoda, bilo bi kao da Rim, Pariz ili bilo koji drugi grad prevodimo. Jer, srpski naziv je Arbanas - pogledaj sva dokumenta i tekstove do posle DSR. AŠto se pak zločina tiče, tesko da ima dana da neka bomba ne eksplodira i da neka od crkava ne bude obesvećena, a kud ćeš više zločina kada pola miliona ljudi ne može da se vrati kući, a oni koji su pretrajali iz kuće ne smeju da izađu. Toliko o demokratiji. --Ninam 23:26, 12 Mar 2005 (CET)

Opet anonimni....

Kosovo je bilo pod vlašću Albanije u toku Drugog svetskog rata. A komentari se stavljaju na stranu za razgovor, a ne na stranu članka. --Miloš Rančić (razgovor) 19:44, 12 Mar 2005 (CET)

  • Želeo bih da ponudim jednu ispravku na usvajanje. Goranci su Srbi sa maternjim albanskim jezikom. Njihov etnos je srpski sa svim običajima i muzičkom baštinom. Njihov sadašnji izbor je posledica stanja u pokrajinni.--Goran Anđelković 21:49, 12 Mar 2005 (CET)
Kosovo je u Drugom svetskom ratu bilo pod nemačkom i italijanskom vlašću, a i sama Albanija je bila okupirana od Italije, te Kosovo i MEtohija nije moglo biti pod okupacijom Albanije. --Ninam 23:12, 12 Mar 2005 (CET) Zaboravih da se se složim sa Goranom, Goranci jesu poreklom Srbi, te nećemopvaljda odbiti da ih priznamo, kada se i sami tako izjašnjavaju. I jezik im nije albanski no goranski. Ima nekoliko teorija, no izvesno je da su se i oni kao , uostalom i svi narodi pod turskom okupacijom borili da prežive kako su znali i umeli. --Ninam 23:14, 12 Mar 2005 (CET)
Albanija nije bila pod Italijanskom okupacijom, već je prosto bila fašistička država koja se priključila trojnom paktu i '41 učestvovala u okupaciji Jugoslavije. Kosovo jeste bilo anektirano Albaniji, kao i trećina Makedonije a kasnije i dijelovi Grčke, koja je okupirana nešto kasnije. Tako je stvorena Velika Albanija. Milan Tešović 16:53, 21 apr 2005 (CEST)


Zamolio bih korisnika 212.124.161.236, kao i sve ostale, da ubuduće svoje komentare ostavlja na stranici Razgovor:Kosovo i Metohija. Bespotrebno je brisati u menjati na samom članku, ako možemo da se prvo ovde dogovorimo. --Goran Anđelković 13:17, 13 Mar 2005 (CET)

KiM - moje pitanje i čuđenje

Zaista sam zaprepašćena da se na srpskoj Vikipediji toleriše navodni šiptarski naziv, KosovA. NEdopustivo je da ideološke smicalice i dnevna politika jednog dela nedobronamernih mogu da imaju toliko uticaja. Jer, ako neko misli da je to stav nekih stranih medija, ili tzv. međunarodne zajednice, dovoljno je da otkuca na Gugliju, pod njuz, pretraživanje vesti za Kosovo i Kosov-a. Po broju rezultata će i sam videti da podmetačina nije prošla. I one vesti koje imaju A umesto O dolaze iz šiptarskih izvora, i nikako drugačije.

Način na koji će nedobronamerni, koji uostalom dele pare od šverca droge i belog roblja u organizaciji šiptarske mafije, postići svoj cilj, jete da mi sami priznamo da postoji nešto što zapravo nepostoji. Kada mi pristanemo, oni su završili posao, a Šiptari će imati dve države usred Evrope, na našoj zemlji. Ako ima ikakve sumnje da je Kosovo slovenski - srpski naziv, okačiću lingvističku raspravu o tome, koja je dosta davno zapušila usta pomodarima i zahaljujući kojoj svetski mediji veoma vode računa da ne upotrebljavaju ideološki skepanu reč koju više ne želim da ponavljam. Svi smo na interentu, zašto malo ne pretražite navodne, albanske sajtove? --Ninam 23:38, 12 Mar 2005 (CET)


Zaista sam zaprepašćena da se na srpskoj Vikipediji toleriše navodni šiptarski naziv KosovA

Pa tako neki sebi ovde tumače demokratiju i "slobodu reči". Tolerisanje antisrpskog šovinizma i svakojake jeftine propagande- to se ovde smatra naprednim "evropskim sistemom vrednosti". Baš smešno i jadno... Pravo ime tog fenomena jeste mazohizam i iskrivljeni pojmovi o evropskim sist. vrednosti. Poštij prvo svoje i sebe pa će te poštovati i drugi. A tako nismo ni zaslužili bolje...(Golija)

Radite šta znate --Miloš Rančić (razgovor) 14:33, 13 Mar 2005 (CET)


Pokušajmo ponovo

Draga braćo i sestre, da se osvrnemo na činjenice i pronađemo istinito rešenje za ovaj članak. Nabrojaću prvo sve sporne elemente i ponuditi tekst sa obrazloženjima. Ako i dalje ima spornih delova, priložite mišljenja.


spisak nesuglasica na strani: “Razgovor:Kosovo i Metohija“

  1. Ime pokrajine
  2. Naziv naoda
  3. pitanje zločina
  4. Goranci
  5. vlast nad Kosovom i Metohijom u 2-gom svetskom ratu


  • Tekst:

Zvanično i međunarodno priznati naziv u Srbiji i Crnoj Gori je: “Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija“. Njeno istorijsko ime je najviše vezano za Kosovki boj (za očuvanje Srpske carevine protiv Otomanske) 1389, koji se odigrao na teritoriji pod upravom Vuk Brankovića. Slovenski naziv po ptici “Kos“, je simbolizovao prizor sa polja na sitnici prepun ptica - kos, koji su se hranili ljudskim mesom. Pošto su se u južnim krajevima nalazila mnoga manastirska vlastelinstva ili metosi, već od davnina se nazivao “Metohija“. Po velikim seobama 17. i 18. veka, naziv za krajeve koje su napustili između Golije i Vardara, pa sve do Debra naziva se “Stara Srbija“, koje koriste i Evropljani. Za vreme Turaka deli se na: Prizrenski i Vučitrnski vilajet, koje turci nazivaše “sandžak“, dok su severni delovi bili pod upravom “Bosne“. Po oslobađanju od Turaka, vraća se naziv regije “Kosovo i Metohija“. U današnjim sukobima na Balkanu, albanski političari koriste naziv “Kosova“, po ideji i manipulativnoj metodi Kadarea.

Obrazloženje:

Naziv Kosovo i Metohija ne objašnjavam bez potrebe, dok naziv “stara Srbija“ možemo naći kod Vuka Karadžića, A. Buea, J. Milera, J. Hana, A. Giljfendirg, I. S. Jastrebov, Đ-đa Ibrim i Mekenzijeva, G, Jurišić, Serafim Ristić ,,,

Na svim vikipedijama manje više objektivnim preovladava “Kosovo“ ali iča i “Kosovo i Metohija“. Što se tiče Kadarea, već su napisane mnoge studije na više jezika, koje su to objasnile.


  • Tekst: Albanci ili Šiptari?

Obrazloženje:

Naziv Albanas ja korišćen kod nas od Titovog perioda, dok su se i sami pripadnici “Shqip“ nazivali “šiptarima“, što je danas za njih uvreda, ako ih tako zovu pripadnici nelbanskog življa. Na engleskoj verziji jezika se pominje “Gjuha shqipe“ - “šiptarski jezik“. Ništa uvedljivo, zar ne?


  • Tekst: da li uopšte treba nabrajati zločine samo iz ovoga veka? Ko su Goranci?

Obrazloženje:

“Oko 1870/71godine, po autentičnim podacima obaveštajnog odeljenja austrougaskog generalštaba, na Kosovu i Metohiji, u Prizrenskom vilajetu, po etničkom osnovi Srbi su činili dve trećine ukupnog stanovništva (računajući tu i islamizovane Srbe, koji tada još nisu ušli u proces albanizacije)...“


  • Tekst:

Za vreme drugog svetskog rata Italijani su okupirali delove Crnogorskog primorja, a delove oko Skadra, Metohiju, južno Kosovo, istočnu Makedoniju i deo Grčke pripojili satelitskoj državi - fašističkoj “Velikoj Albaniji“.

Obpazloženje: Iz istorijskog atlasa.


Zamolio bih sve učesnike u diskusiji, radi interesa i imidža naše vikipedije da budu konkretni i bez opširnih izlaganja ako nije sporno. Nije bitno čiji će stil teksta preovladati već sadržina, koji bi smo mogli ponuditi i na drugim vikipedijama. Zar nije logičnije da se druge vikipedije pozivaju na naše tekstove u vezi naših tema, a ne na engleske izvore, koji su često pristrasni i politički podložni. Još jednom pozivam da se u diskusiju uključe svi oni koji su već primetili i reagovali na sporne delove. Želim vam uspešan rad.--Goran Anđelković 14:58, 17 Mar 2005 (CET)

Evo nekih mojih primedbi. --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)
  1. Smatram da albanski naziv nije morao da postoji na strani, ali kada postoji, smatram da treba i da ostane: Tako ga oni zovu, a dugi niz godina čine ili značajnu manjinu ili većinu stanovništva KiM-a. --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)
  2. Kod nas je uobičajeno zvati pripadnike te etničke skupine Albancima, kao i da koristimo pridev 'albanski'. To nije samo naš običaj, već i običaj u, verujem, velikoj većini jezika (engleski, ruski, nemački...). Treba, naravno, da stoji da oni sebe nazivaju (na albanskom, dakako) Šiptarima, kao i da je to jedan od naziva i kod nas u upotrebi (ipak, ređi) i koji uslovno nosi pežorativno značenje (što više govori o nama nego o njima :) ). --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)
  3. Etnička rasprostranjenost Albanaca, tj. etnička slika KiM-a je predmet različitih političkih spekulacija i vrlo je problematično šta je i koliko istina. Verujem da su autrijski obaveštajci bili dovoljno revnosni u svom poslu, ali ima tu i druge strane... Evo nešto primera: --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)
    1. Da bi dokazao da je južna Srbija (verujem da je u priči i bar deo KiM-a) većinski srpska komisiji koju je delegirao Berlinski kongres, kralj Milan je poslao "paravojne formacije" koje su izvršile velike zločine nad nepravoslavnim stanovništvom. --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)
    2. Prošle smo nedelje kod Gorana gledali dve etničke mape Kraljevine Jugoslavije u reprintu Politike. Stanja su, uzmimo, iz 1927. i 1937. (Gorane, ispravi me ako sam pogrešio). Stanje iz 1927. godine govori da je KiM (blago) većinski naseljen Albancima (a daje i sliku u kojoj Srbi u Vojvodini imaju relativnu, a ne apsolutnu većinu); stanje iz 1937. govori da je KiM u velikoj većini srpsko, dok u Vojvodini gotovo da ne postoje druge etničke grupe u značajnijoj meri. Da je to stanje pre i posle nekog velikog rata i velikiih pogroma ili da je razlika u vremenu znatno veća, imalo bi smisla; ali ne samo da je izuzetno problematično da za 10 godina broj Srba na KiM-u tako poraste (ili broj Albanaca tako opadne), nego mogu da tvrdim da je u pitanju besmislica kad je o Vojvodini reč (Srbi su apsolutna većina u Vojvodini tek posle 2. svetskog rata, dolaska Ličana i Kordunaša u Vojvodinu a odlaska/proterivanja Nemaca i delimično Mađara). --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)
    3. Treba imati na umu i da su Albanci pre 20. veka mahom živeli van urbanih područja na KiM-u, a da su od 1912. godine Srbiju doživljavali kao neprijateljsku državu (sa ili bez razloga, nebitno; usput, i Tursku su doživljavali kao neprijateljsku državu...). U tom smislu je problematično kakvi se relevantni podaci mogu dobiti o brojnosti nekog ko je živeo u brdima i ko je vekovima sve vlasti tretirao kao neprijateljske... --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)
    4. Moj poznanik (tačnije, ujak mog kuma) je možda i najznačajniji naš demograf KiM-a. Pokušaću da ga zamolim da mi napravi kraći pregled upravo za Vikipediju. Mislim da bi to doprinelo razjašnjenju ovog problematičnog pitanja. --Miloš Rančić (razgovor) 06:47, 18 Mar 2005 (CET)

Gorane nisi u pravu za ime Stara Srbija. Ime je nastalo po prvoj srpskoj državi i obuhvata Stari Ras i okolino, tj. nekadašnju državu Rašku i teritorije koje je osvojila. Drugim riječima - to su prvi srpski prostori prije Nemanjića. Milan Tešović 17:30, 21 apr 2005 (CEST)

Stara Srbija

  • In medieval times, Kosovo was part of the original Serbian kingdom. Together with some neighboring areas, Kosovo entered the annals of history as Stara Srbija, or Old Serbia.

http://www.cet.edu/earthinfo/balkans/kosovo/KVtopic3.html

  • By 1190 Kosovo had become the administrative and cultural center of the medieval Serbian state ruled by the powerful Nemanjic dynasty. This dynasty lasted 200 years and still today Kosovo is known by Serbians as "Old Serbia".

http://lamar.colostate.edu/~grjan/kosovohistory.html

  • The Kosovo region is sometimes called "Old Serbia," a term which includes parts of what today are Macedonia, Montenegro and other neighboring countries.

http://www.du.edu/~sward/kosovo.html



Zamislite jednu zemlju

Zamislite jednu zemlju u borbi sa terorizmom muslimanskih militanata koji, u želji da stvore sopstvenu državu, izvode napade na policiju, državne zvaničnike i građane, a sve sa jasnom namerom da isprovociraju takav odgovor vlade koji će uzbuniti međunarodnu zajednicu. Zamislite i da svet interveniše na očekivani način, slanjem mirovnih trupa, uz paralizovanje odbrambene moći te zemlje, i time efikasno pomogne cilj pomenutih militanata, čak i u slučaju nastavka njihovih napada na nemuslimansko stanovništvo. I konačno, zamislite da međunarodni intervencionisti otmu Jerusalim zemlji u koju su došli, i predaju ga onima koji su izazvali čitav konflikt.

Sve ovo zvuči kao najgori mogući scenario za izraelski narod, ali, upravo takva sudbina je zadesila Srbe, kojima ove godine preti gubitak Kosova, utoliko više što se približava krajnji rok za određivanje statusa ove pokrajine čije su srpske crkve, manastiri i domovi sravnjeni sa zemljom tokom pogroma u martu prošle godine. Srbi će izgubiti Kosovo u korist muslimanskih Albanaca, čija je sudbina sada već potpuno u rukama međunarodnih islamista sa kojima su ušli u savez - a i mi c njima.

I, dok se već nazire repriza martovskih užasa (kosovski premijer Ramuš Haradinaj se povukao sa scene nakon što je optužen za ratne zločine, i, neposredno potom, na zgradu kosovske misije UN bačena je bomba), rezervisanost sveta prema ubijenim srpskim osamdesetogodišnjacima, deci i drugim civilima - praćena, čak i nakon šest godina, opravdavanjem tih zverstava kao „ubistava iz osvete" - navodi na zaključak da je teror koji se sprovodi nad Srbima još manje poznat u svetu nego teror pod kojim žive Izraelci. Zato i pozivam svoju braću Jevreje da više ne ćute.

Za ovih šest godina od našeg bizarnog bombardovanja Beograda, da bismo sprečili genocid za koji su forenzički rezultati pokazali da se nije ni dogodio (memorandum o tome pojavio se samo u evropskoj i kanadskoj štampi, ostavljajući prazninu u američkom dijalogu o ratu), osećanje da nešto ipak nije rečeno postaje sve prisutnije. Uz svaki eksplozivni izveštaj koji dolazi sa Balkana - otkrivanje fondova za finansiranje terorizma u raznim islamskim humanitarnim organizacijama, raskrinkavanje terorističkih ćelija u Bosni i na Kosovu, eksplozije na prištinskoj Aveniji Bila Klintona, zatim prošlogodišnji organizovani albanski nemiri u kojima je povređeno 900 a ubijeno 19 Srba u pokušaju progona ostatka nealbanske populacije sa Kosova - sve više ljudi počinje da razmišlja da je nešto prećutano, ali ko želi da ispadne nepristojan i to kaže naglas? Uostalom, rečeno nam je da se događao genocid. Govorili su nam o masovnim grobnicama. Sto hiljada ljudi je pobijeno, a 800 000 proterano, rekao je Bil Klinton. ...ispostavilo se da je brojka od sto hiljada bliža onoj od dve hiljade, računajući i žrtve među naoružanim albanskim i srpskim borcima. „Nema očekivanih leševa u grobnici na Kosovu", glasi naslov članka Rojtersa već iz oktobra 1999. u kojem se izveštava o rezultatima iskopavanja međunarodne ekipe za istraživanje ratnih zločina u jednom rudniku olova i cinka u kojem su Srbi, prema glasinama, sakrili oko 700 albanskih leševa. Ispostavilo se da su i ostale „masovne grobnice" ili bile prazne ili nisu bile „masovne", dok je „masakr" u Račku, iskorišćen kao neposredni povod za **** napad, bio insceniran, sudeći prema rezultatima do kojih su došla tri različita forenzička tima koja su istraživala slučaj -ali tek nakon što je prvi među njima, onaj pod vođstvom Finkinje Helene Rante, podržao verziju o „masakru", čime je kampanja bombardovanja mogla da počne. (Posle dve godine i hiljada izgubljenih ljudskih života, Ranta je u svom konačnom izveštaju samo potvrdila suprotni zaključak, da masakra u Račku nije bilo.)

Zaveden pričom o „holokaustu na Kosovu", američki narod zaista nije ni mogao da zna u kakvoj zlokobnoj igri učestvuje. Ali, moja braća Jevreji su morali da osete da je nešto u toj priči trulo. Na moje ogromno razočaranje, i pored zapanjujuće paralele sa palestinskom ratnom propagandom sa kojom su prinuđeni da se bore, većina njih je naprosto ćutala.

...Stvar je utoliko tragičnija ako se imaju u vidu istorijske veze između Jevreja i Srba, koje su zajedno ubijale nacističke hrvatske, bosanske i albanske brigade tokom Drugog svetskog rata. Izrael se 1999, pod pritiskom SAD i uprkos protestima Izraelaca koji su poznavali pravu situaciju, priključio ****-ratu protiv Jugoslavije, ostavljajući Srbe zgranute i besne u času kad je novi talas antisemitizma preplavio Evropu. Ono malo Jevreja što je ostalo na Kosovu pre naše intervencije, potom je et-nički očišćeno zajedno sa Srbima.

...Naročito u svetlu činjenice da milioni hrišćana danas stoje uz Izrael u njegovoj borbi za pravo na samoodbranu, premalo Jevreja je stalo uz Srbe. Ne, Srbi nisu Jevreji. Ne postupa svaka nacija, kad je isprovociraju, pažljivo kao Izrael…

U dokumentarcu britanskog VVS-2 iz 2000, prikazan je intervju sa vođom OVK Hašimom Tačijem, u kojem je on priznao: „Bili smo potpuno svesni toga da će svaka naša oružana akcija izazvati nemilosrdan odgovor Srba prema našem narodu... Takođe, znali smo i da dovodimo u opasnot živote civila, mnogih civila." Tu je i izjava jednog od pregovarača kosovskih Albanaca, po imenu Dag Gorani: „Što je više civila stradalo, toliko su rasle šanse za međunarodnu intervenciju, i, naravno, OVK je to razumela." Da nismo tražili „miniholoka-ust" pod svakim krevetom, i da nismo reagovali Pavlovljevim refleksom na priče o „modernom holokaustu koji se odvija usred Evrope", mogli smo na vreme prozreti tu prevaru,...Umesto toga, udarni članci jevrejskih novina širom Amerike počinjali su poput onog objavljenog u „Jewish Journal of Greater Los Angeles": „Ča sećanjima na holokaust i pogrome koji progone našu kolektivnu svest, jevrejska zajednica Los Anđelesa je pokrenula sve svoje snage da pruži pomoć izbeglim Kosovarima koje je srpski predsednik Slobodan Milošević učinio gladnim beskućnicima."

Mi Jevreji bismo makar morali da pokušamo da ispravimo stvari…Srbi nemaju tu vrstu dometa u spoljnom svetu, i zbog toga i nisu dobili svoje „parče" ljudskog saosećanja. Niti su Srbi razmišljali o tome da treba da kupe sopstveni uticaj u raznim „odajama moći", putem lobista u američkom Kongresu, u kojem su Hrvati, Albanci i Bošnjaci decenijama plaćali Boba Dola, Džona Mekejna, Džoa Libermana, Toma Lantoša, Džoa Bajdena, Džesija Helmsa, Bendžamina Gilmana i njima slične, da pomenemo samo neke. Poput Izraelaca, i Srbi su - zauzeti borbom protiv ekstremista - podrazumevali da je svet sposoban da razlikuje pravedno od nepravednog, dobro od lošeg, istinu od laži, i nisu shvatali da ih očekuje i istovremeno vođenje „rata za imidž". Danas, dok traje sveopšte ćutanje medija na temu našeg malog rata iz 1999, koji je polako krenuo u pogrešnom smeru a još uvek nema nagovegataja „izlazne strategije", američkim Srbima, i svima ostalima koji su svesni pogrešne procene koju smo napravili, ostalo je da grozničavo pišu pisma urednicima, kao „odgovore" na mnoge netačne članke o Balkanu, a sve u uzaludnoj nadi da će tako informisati javnost.

…U međuvremenu, suđenje Slobodanu Miloševiću u Hagu najavljivano je, ni manje ni više, nego kao „Nirnberg II". Ali, o TOM suđenju ne čujemo više ništa. Gde li su samo svakodnevni izveštaji sa tog preozbiljnog istorijskog događaja, specijalni izvodi zbog kojih bi Amerikanci morali da stanu u redove kod svojih kolportera, i pretražuju novine u želji da sa znaju što više o najnovijim obrtima na suđenju? I zar nije najveći proces još od vremena Nirnberga zaslužio makar malo medijskog mudrovanja?

… Dok su prošle godine izložbe vizantijske umetnosti u Njujorku bile odlično posećene, devet vekova stare srpske crkve, kapele i manastiri na Kosovu su bili sistematski uništavani, paljeni, pljačkani i zapišavani. Pogrom je počeo glasinom, čiju je neistinitost kasnije potvrdio i ****, da su Srbi utopili nekoliko albanskih dečaka. Do kraja marta, uništeno je 366 kuća i 41 crkva, prema izeveštaju Asošijeted presa. AP je citirao 23-godišnjeg Rušdija Krasnićija, koji je „pušio cigaretu dok je razgledao štetu i rekao nam da se oseća 'OK kad je vidi. 'Ne želim da se Srbi vrate, rekao je. 'Ovde im nije mesto."

Kao odgovor na nasilje, kosovski predsednik Ibrahim Rugova izjavio je jednim italijanskim novinama: „Jasno je, i sad već svako razume, da je nezavisnost od Srbije neophodna Kosovu i njegovim stanovnicima." Mada je umeren, i zbog toga je dosad izbegao najmanje dva atentata, Rugova izgleda sledi Arafatov model: prihvati pomoć nevernika (Zapada) sve dok pomaže da se dođe do cilja. Kad se udari u neminovni kameni zid u odnosima sa nevernikom, i kad on počne da smeta tvojim planovima, vrati se na stare metode i dopusti nasilje u regionu, ako je potrebno čak i napadima na uslužnog nevernika. A onda predloži nezavisnost kao je-dino moguće rešenje.

To što Srbi nisu nevini ne sme da se i dalje koristi za pogrešno predstavljanje balkanskih sukoba i našeg delovanja tamo. Mora da prestane lo-gika kojom počinjemo od pogrešne premise i izmišljamo dokaze da bi je potvrdili, a onda se pozivamo na moralnu jednakost kad to ne pođe za rukom. Mora doći do preispitivanja. Hteli mi to ili ne, istorija će doneti svoj sud, pa bi se moglo desiti da posle vazdušnog rata protiv iz-mišljenog neprijatelja dobijemo kopneni rat protiv vrlo stvarnog.

Svet je stajao skrštenih ruku kad je jedna trećina Jevreja istrebljena u prošlom veku. U ovom veku, Jevreji stoje skrštenih ruku dok se briše istorija jednog naroda. Srbiju mrze zato što, poput Izraela, nije imala takta da čeka do 11. septembra da započne sa otporom protiv zajedničkog nam neprijatelja.

Zato i koristim dvostruki aršin kad pozivam svoju braću Jevreje da rehabilituju Srbe. Jevreji su na dvostruke aršine navikli. Baš kao i Srbi.


Autor Džulija Gorin (Julia Gorin) je urednik Jewish World Review. Ovaj tekst je objavljen 16. marta 2005. u američkom internet časopisu Front Page „Naslovna strana"




Poslednje izmene

Elem, znam da je ovo kontraverzna tema, pa samo da objasnim svoje izmene:

  • Mislim da je trenutni status Kosova daleko važniji od etimologije imena.
  • Ime na albanskom je veoma interesantna i važna informacija, zbog činjenice da ljudi koji kao maternji jezik govore albanski čine većinu.
  • "izmenjenim slovenskim imenom", iako tačno je veoma.. hmmm... "loaded" informacija. Ne znam tačan prevod za tu reč sa engleskog, ali u pitanju je fraza koja sa sobom nosi određenu sugetivnost čitaocu: u ovom slučaju se čini da čitaocu pokušavamo da ubedimo kako Kosovo treba da bude srpsko.
  • da li je događaj 1389. čuven ili nije - nije na nama da procenjujemo. Ljudi koji ovo čitaju su dovoljno pametni da sami odluče. --Dcabrilo 09:08, 13. maj 2005 (CEST)

Budući da mi je sud stuka, dobro znam šta je "loaded" informacija, no ovo sa tim nema veze. Jednostavno zato što je Kosovo slovenska reč, pojam (uglavnom geografski) koji postoji u svim slovenskim jezicima. Osim toga, dugogodišnje rasprave lingvista o tom pojmu završene su još 1995. i više se nigde ne dovodi u sumnju da je geografski pojam Kosovo, dok samo Albanci koji insistiraju na albanizovanom završetku A upravo i time iskazuju svožu želju za separacijom. Način na koji je to navedeno u Viki, budući da je tekst o Kosovu, a ne etimologiji pojma, dovoljno je reći "izmenjenim slovenskim imenom". Smatram da je gubljenje vremena raspravljanje o pojmovima o kojima je nauka dala svoj sud, a loša volja (mislim da je dovoljno), prenebregavanje nauke i uplitanje dnevne politike u tekstove. --angelina marković 00:41, 14. maj 2005 (CEST)


mislim da bi se trebao smanjiti broj bespotrebnih linkova na 3-4 a posebno onih na albanskom i engleskom npr mislim da treba izbaciti:

  • Opšte informacije sa Beqiraj.com (na albanskom) - taj link i neradi
  • Kosovska skupština (na engleskom, albanskom i srpskom)
  • Kosovski premijer (na engleskom, albanskom i srpskom)
  • Opšte informacije sa Albanian.com (na engleskom)

--Jovanvb 16:26, 16. jul 2005 (CEST)

Ne, Kosovo i Metohija nemaju zvaničnu zastavu

Zastava koju je PANONIAN ubacio jeste nezvanična zastava koju dr Ibrahim Rugova, predsednik Kosova i Metohije, koristi kao svoju, predsedničku zastavu, po svojoj ličnoj volji. Tu zastavu, koliko je meni poznato, nije odobrila ni Skupština Kosova i Metohije niti bilo koje drugo izabrano telo ili postavljeni zvaničnik UN. Moj izbor zastava je možda nepotreban te ga izvolite izbrsati ako želite, ali hteo sam da ovo učinim jasnim--Dzordzm 23:46, 27. novembar 2005 (CET)


Pa piše u "Večernjim Novostima" od 27.11.2005. da je to sada postala zvanična zastava. PANONIAN (razgovor) 01:11, 28. novembar 2005 (CET)


  • Dobro, ako ti kažeš da je tako, mada ja nigde na Internetu ne mogu ništa o tome da nađem. A njima ako Vlada proglašava "državnu" zastavu, onda su stvarno do bola zreli za zasebnu državu...--Dzordzm 01:10, 28. novembar 2005 (CET)

Pa sad, ne vidim zašto bi Novosti lagale o tome, pošto sam tu zastavu imao u kompu, ubacio sam je. Ako se ispostavi da vest nije tačna, lako ćemo je posle obrisati. PANONIAN (razgovor) 01:15, 28. novembar 2005 (CET)


  • Ma OK, nemam ja ništa protiv, neka ostane ovako, samo da odražavamo faktičko stanje stvari. A komentar je naprosto bio, ako hoće da pokažu da su uređena "država", bio bi red da zastavu i slično proglašava Skupština. Tako su Miloševićeve vlade proglašavale šta su htele i kad su htele. --Dzordzm 01:18, 28. novembar 2005 (CET)

Skupština Kosova je svakave odluke donosila, donosi, i donosiće, pa opet ne radi se o realnosti. Ono nije zastava Kosova. -- Obradović Goran (razgovor) 01:24, 28. novembar 2005 (CET)


Da ne bih duplirao sadržaj, rekoh šta o ovome imam na stranici: Razgovor o slici:Kosovo.gif --Trajan 05:13, 28. novembar 2005 (CET)

Zašto je ova stranica zaključana

U poslednjih 9 meseci ova stranica je imala manje od 50 izmena. Kako ja vidim nema nikakve potrebe za time da bude zaključana. "Do završetka pregovora" može da potraje... i ne vidim kako je to validno opravdanje za zaključavanje --Dzordzm 21:28, 5. april 2006. (CEST)Odgovori

Do završetka pregovora? Hahaha... Izgleda da se sve zaključava zbog nekog jedinog razloga. Ne znam kog. --Poki |razgovor| 21:30, 5. april 2006. (CEST)Odgovori

Molim da se ova stranica konačno otključa. Zaista ne znam ko ju je zaključao i to bez neophodne postavke odgovarajućeg šablona. --Poki |razgovor| 22:39, 9. maj 2006. (CEST)Odgovori

Karta severnog proširenja Kosova 1959. godine

Kosovo je prošireno 1959. godine na severu na račun teritorije Centralne Srbije; Oduzeta je teritorija opštini Raška (koja je u Centralnoj Srbiji) i dodata opštini Leposavić (u sastavu Kosova). Ovim proširenjem Kosovu je dodat severni 'špic' koji sada dobacuje do Pančićevog Vrha na Kopaoniku; Dodate oblasti nisu imale ni jednog Albanca, i bile su naseljene isključivo srpskim življem.

Da li neko može da nađe kartu oblasti Kosovo-Metohija u periodu 1945-1959, dakle pre severnog proširenja, da bi mogli da ilustrujemo promenu?--Trajan 07:43, 21. jun 2006. (CEST)Odgovori


Naravno da može,samo traži.Dakle karta je ovde.

Inače to "proširenje" je prema urbanoj legendi,čini mi se Vlasi,"dobio" na kartama od Petra Stambolića(Ivanov stariji buraz za neupućene) koji je eto na pokeru izgubio 2/3 Kopaonika,mada opet to je samo urbana legenda. Crni Bombarder!!! (†) 13:44, 21. jun 2006. (CEST)Odgovori


Neutralnost teksta

Mislim da najgori nacionalisti ne bi napisali bolje ovaj tekst, toliko teksta o zločinima alabanaca nad srbima, kao da su samo albanci tamo nešto radili, a da su srbi jedine žrtve tamo. Nije mi jasno kako nitko još nije osporio neuralnost ovog teksta? --Göran Smith 10:58, 8. jul 2006. (CEST)Odgovori

Smit, da li je ceo članak neutralan iuli samo taj deo o istoriji. Ako je tako onda molim te da staviš šablon za neutralnost u taj podnaslov. Pitam pošto me sad mrzi da čitam ceo tekst, a vidim da si ti pročitao --Jovanvb 11:53, 8. jul 2006. (CEST)Odgovori
P.S. Dođi na IRC :) --Jovanvb 11:54, 8. jul 2006. (CEST)Odgovori
Smit, jel ti mene optužuješ da sam najgori nacionalista? Evo zašto nitko nije osporio neutralnost teksta, zato što sam ja stavio reference za moje izvore, a niko drugi to nije hteo. Pogledaj malo filmove koje sam zakačio za članak, zakačio sam ih da se odgledaju a ne samo tamo da stoje onako iz zajebancije. Ako hoćeš malo da se angažuješ oko teksta pogledaj moje izvore i nemoj da tvrdiš nešto što ne možeš da dokažeš. Skidam nalepnicu dok ne opravdaš svoje postupke. -- Boris  Malagurski   bre! 23:57, 8. jul 2006. (CEST)Odgovori
Smit, izostavljanje podataka zbog nedostatka referenci ili drugih razloga nije kršeće neutralne tačke gledišta. Članak jeste okrenut prema Srbima, i koliko ja vidim samo mi je jedna rečenica sporna i to je ona oko masovnog etničkog čišćenja, iako svi znamo da se odigralo, mislim da je potrebna referenca, a verujem da ih ima mali milion. --SašaStefanović 00:11, 9. jul 2006. (CEST)Odgovori

Nikog ne optužujem za ništa, ali ja kada hoću da otvorim tekst o Kosovu i Metohiji želim da saznam o nekim činjenicama o Kosovu, tko tamo živi, ekomonija, kako te privremene institucije funkcionišu... da tekst predstavlja neku stvarnu sliku o životu 100% građana na Kosovu.

A u ovom tekstu imamo samo kako živi 5% stanovništva Kosova i kako su tih 5% stradali od 1989 godine, a 90% teksta samo to i sadrži. Tekst je pisan kao piše na svakom srpskom nacionalističkom sajtu, mislim da bi mi morali da imamo više teksta o Kosovu. Priznajem da sam otvorio sajt i na albanskom, ni oni nisu ništa bolji, neke mape o Kosovu do Kragujevca skoro :)))

Kada netko otvori sajt i kad vidi u kutijici masnim slovima srpski, da pomisli da tamo skoro svi pričaju srpski? Ja sam da se napravi neki grupni projekat o Kosovu, pa da se lepo napiše tekst o Kosovu, da odslikava stvarnu sliku, a ne da imamo iste ingormacije kao na većini srpskih sajtova, koji samo pokazuju kako srbi tamo žive. Mislim da treba postojati jedan odvojeni tekst "Stradanje Srba na Kosovu i Metohiji", pa da se i predeve na engleski i stavi link na engleski tekst o Kosovu.


@Bormalagurski: da, moj prvi jezik nije srpski, već hrvatski jezik :P))) --Göran Smith 13:58, 9. jul 2006. (CEST)Odgovori

Izmene

Ne kapiram zašto su poništene moje izmene??? Za u kutijici ne treba da stoji koliko stanovnika ima Kosovo, kao ni prava vremenska zona na Kosovu??? --Göran Smith 20:07, 14. jul 2006. (CEST)Odgovori

Borise, zamolio bih da mi (nam) objasniš tvoje izemene koje se tiču broja stanovnika na Kosovu i Metohiji. --SašaStefanović 22:54, 14. jul 2006. (CEST)Odgovori

Kosova je već faktički nezavisno

Zašto je zaključan članak? Nigde ne piše da je Kosova već faktički nezavisna, samo Srbija tvrdi da ima nekakav imaginaran suverenitet. Svi znaju šta će biti za par meseci, nema smisla produbljivati laži i iluzije iz Miloševićevog doba. --Timbits 05:42, 10. septembar 2006. (CEST)Odgovori

Od jutros mi je staklena kugla zamagljena, tako da ne mogu da potvrdim tvoje tvrdnje. :( Djus reci 11:15, 10. septembar 2006. (CEST)Odgovori
Meni radi. Ali kaže d aje smak sveta za jedno 2,5 meseci tako da ništa od nezavisnosti. Jebiga. --Jovan Vuković (r) 11:25, 10. septembar 2006. (CEST)Odgovori
Samo se vi zezajte, lako je vama, garant nikad niste ni bili na Kosovu, a tvrdite da imate neki suverenitet nad tom teritorijom. U Ustavu Kosove nigde se ne spominje reč Srbija, već da je Kosovo teritorija pod kontrolom UN. [1] Ovaj dokument je važniji od bilo koje izjave Koštunice ili Rašković-Ivić. --Timbits 02:07, 11. septembar 2006. (CEST)Odgovori
Smak svijeta ne postoji. Možda izumiranje ljudske vrste, ali ne cjelokupnih živih bića na Zemlji. Kad su dinosauri izumrli nije bio smak svijeta, pa ne će ni kad ljudi izumru. Kosovo mora biti neovisno ili još bolje u sastavu Albanije, jer tamo Srbi po podacima nemaju nikakve većine, sve su Albanci. I vama zabrinutost zbog neovisnosti Kosova? Zamislite da ja zaželim da Argentina u kojoj ima dosta Hrvata (jednako kao Srba na Kosovu) bude u sastavu Hrvatske, Bože mili. Ne brini se, Timbitse. -- Jolo, 20. rujna 2006. , 15:06

Kosovo je oduvek bilo centar srpskog bića i ono će to uvek i biti. Dali će biti centar i Srbije? O tome će neko drugi odlučivati, i pri tom odluka će najmanje zavisiti od procenta srpsog ili albanskog stanovništva, već verovatno od nekih drugih globalnih poremećaja u ravnoteži nekih sila, da ne kažem i kojih. Ne bavite se politikom jer ona vam prikazuje samo što političari žele da vam prikažu. Razmislite svojom glavom a ne glavom medijskih servisa koji vam te informacije dostavljaju. Znam da će većina pitati kako da dođemo do istine. Pa jednostavno skupite petlju i pođite do Kosova i Metohije. Naravno da smaka sveta neće biti brate po krvi (ako se prezivaš na ić), ali se ne treba odricati nečega što je naše, kao što se ni Hrvatska nije odrekla onoga što im je Tito i Pavelić dao, a to je teritorija nepriznate Republike Srpske Krajine. Ono doduše Tito je bio Hrvat pa to nekako i ide, ali i najveći zločinac u Drugom svetskom ratu na Balkanu Ante Pavelić je pokatoličen Srbin, pa mogu i Hrvati komotno da kaž da su im Srbi napravili državu. No da ne ulazim u neke dublje anlize Balkanski sukoba i interesa. Dakle ime Kosovo je ime jedne od dve nizije koje se nalaze u pokrajni koju možete krstiti kako hoćete. Administrativne granice Kosova i Metohije je naravno osmislilo "drug" Tito i mi tu sada ne možemo ništa. Kosovo i Metohija kao administrativna celina nije postojalo nikad pre 1945. i to je činjenično stanje, čak ni za vreme Turaka. Sukobi između Srba i Albanaca (bolje reći proarnaućenih Srba) je uvek bilo i verovatno će ih biti nezavisno od nekog statusa. Kažem proarnaućenih Srba jer poznajem mnoge Albance koji su mi i sami rekli da kući imaju ikone sa svecima slava koje su slavili. A njihova sadašnja prezimena su Krasnići, Beriša i Jašari.Ove tri familije su provereno srpskog porekla i postoji nekoliko manjih...

Poenta moje priče da pri daljem usavršavanju teksta o Kosovu i Metohiji morate mnogo više da vodite računa, pogotovu jer ulaženje u bilo kakve detalje kao što vidite zna da iziritira ljude koji vrlo dobro znaju istinu, koja je verujte mi na reč znatno drugačija od one koja vam je prezentovana. A ako već pravimo nešto što će krajnje objektivno da informiše ljude o svemu onda budite odgovorni!

Kako to da nepostoji članak koji se zove "Protektorat" --Schroeder 23:22, 31. maj 2007. (CEST)Odgovori

Vi Albanci ste se baš okomili na Srbe zar ne,Kosov i Metohija je deo Srbije Rezolucijom UN 1244 i dok mi vi to ne dokažete suprotno,tako će i O S T A T I

Ozbiljnije o Kosovu i Metohiji

Kosovo je oduvek bilo centar srpskog bića i ono će to uvek i biti. Dali će biti centar i Srbije? O tome će neko drugi odlučivati, i pri tom odluka će najmanje zavisiti od procenta srpsog ili albanskog stanovništva, već verovatno od nekih drugih globalnih poremećaja u ravnoteži nekih sila, da ne kažem i kojih. Ne bavite se politikom jer ona vam prikazuje samo što političari žele da vam prikažu. Razmislite svojom glavom a ne glavom medijskih servisa koji vam te informacije dostavljaju. Znam da će većina pitati kako da dođemo do istine. Pa jednostavno skupite petlju i pođite do Kosova i Metohije. Naravno da smaka sveta neće biti brate po krvi (ako se prezivaš na ić ti koji si napisao da je Kosovo faktički nezavisno), ali se ne treba odricati nečega što je naše, kao što se ni Hrvatska nije odrekla onoga što im je Tito i Pavelić dao, a to je teritorija nepriznate Republike Srpske Krajine. Ono doduše Tito je bio Hrvat pa to nekako i ide, ali i najveći zločinac u Drugom svetskom ratu na Balkanu Ante Pavelić je pokatoličen Srbin, pa mogu i Hrvati komotno da kaž da su im Srbi napravili državu.

No da ne ulazim u neke dublje anlize Balkanski sukoba i interesa. Dakle ime Kosovo je ime jedne od dve nizije koje se nalaze u pokrajni koju možete krstiti kako hoćete. Administrativne granice Kosova i Metohije je naravno osmislilo "drug" Tito i mi tu sada ne možemo ništa. Kosovo i Metohija kao administrativna celina nije postojalo nikad pre 1945. i to je činjenično stanje, čak ni za vreme Turaka. Sukobi između Srba i Albanaca (bolje reći proarnaućenih Srba) je uvek bilo i verovatno će ih biti nezavisno od nekog statusa. Kažem proarnaućenih Srba jer poznajem mnoge Albance koji su mi i sami rekli da kući imaju ikone sa svecima slava koje su slavili. A njihova sadašnja prezimena su Krasnići, Beriša i Jašari.Ove tri familije su provereno srpskog porekla i postoji nekoliko manjih... to lako možete proveriti čitajuće spise iz 19.veka. Takođe lako ćete prema popisima stanovništva od doba turaka pa do danas doći do vrlo važnih zaključaka po pitanju evolucije "Kosovskog pitanja".

Pošto sam gore pročitao razne priče o stradanjima srba i albanaca, moram nešto reći. Dakle, represija je dole postojala i dalje postoji sa jedne od sukobljenih strana. Strane su se kroz istoriju periodično menjale. Ukoliko je bio rat ja tu ne vidim niti jedan razlog za bilo kave polemike. Zločini su bili deo neminovnih dešavanja, jer je to zapisano u albanskom kodu ponašanja tzv.BESE, dok kod srba je to najčešće bila osveta za pretrpljena ubistva bližnjih. Ono što je sigurno albanci dominiraju u svojim akcijama kada imaju podršku, dok srbi često idu i glavom u zid. Znači nemojte pričati kako albanci nisu ubijali srbe jer je to laž, kao ni obrnuto. Ja ne mogu da verujem da nikad nije spomenut niti u jednom članku, ili vašim razgovorima recimo pun bunar zakopanih Srba iz 1998. koji su verovatno bili kidnapovani, način na koji je izvedena istraga u Račku, ko je i kako vršio teror nad albancima, zbog čega su albanci pobegli za vreme bombardovanja, albanska represija nad srbima 70-tih i 80-tih..Kada o tome pišete onda malo dublje razmislite u kojim periodima su se dešavali i zašto su se dešavali zločini, uporedite to sa tadašnjom demografijom Kosova i Metohije i doći će te do zaključka. Možda vam delujem kao pristrasan ali ja sam vam naveo da su srbi imali i te kavkog lošeg udela u celokupnoj lošoj situaciji, ali svakako imam pravo da vam ponešto kažem jer sam za razliku od nekih od vas bio svedok i malo više analizirao Kosovski problem.

Poenta moje priče da pri daljem usavršavanju teksta o Kosovu i Metohiji morate mnogo više da vodite računa, pogotovu jer ulaženje u bilo kakve detalje kao što vidite zna da iziritira ljude koji donekle znaju istinu, koja je verujte mi na reč ponekad znatno drugačija od one koja vam je prezentovana. A ako već pravimo nešto što će krajnje objektivno da informiše ljude o svemu onda budite odgovorni! Ako niste sigurni u ono što pišete i ako nemate adekvatne dokaze onda bolje sačekajte da istorija ispiše svoje...

Karta sa opštinama

Kako sam ja pročitao, karta sa podelama na opštine je napravljena posle UNMIK podele koju Vlada Republike Srbije ne priznaje. Recimo, na mapi je 30 opština, a u šablonu 29. Može li neko da proveri ovo? -- JustUser  JustTalk 00:03, 18. februar 2008. (CET)Odgovori

Zaključavanje

Da objasnim razloge za zaključavanje. Vodeći se principima toga da Vikipedija nije kristalna kugla i činjenicom da praćenje aktulenih događaja iz minuta u minut, bez adekvatne vremenske distance i ozbiljnih izvora nema ikakve veze sa pravljenjem enciklopedije, a u svetlu sve učestalijih kapitalnih izmena u članku bez prethodnog razmatranja, isti je sada zaključan za sve osim za administratore, a o svim izmenama prvo treba postići konsenzus ovde, na strani za razgovor, nakon čega će iste biti unete u članak. Ovo je privremena mera, i ni na koji način se ne ograničava sloboda ikoga da doprinese oblikovanju članka - predlaganjem izmena na strani za razgovor. Ovo jeste Viki, ali ne VikiVesti. --Kale info/talk 00:22, 18. februar 2008. (CET)Odgovori

Prva referenca je katastrofalna

Staviti ovu [2].

Momentalno zaključati temu!!!

Problem je što bi ova tema mogla da padne u ruke onih koji bi mogli tako da je izmene, da, na primer, bilo napisana kao Država Kosovo, ili slično. Pa ako je na Engleskoj Vikipediji zaključana ova tema, nema razloga da ne bude ovde!!! — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik DustBGD89-3 (razgovordoprinosi)

Tema (članak) je već zaključan, sve i da nije, više je onih koji teže ka neutralnosti nego onih koji bi nešto da menjaju kako njima odgovara. --Saša Stefanović ® 11:08, 18. februar 2008. (CET)Odgovori


Po novijim informacijama EULEKS ne treba da zameni UNMIK. Čini mi se da je na Savetu bezbednosti dogovoreno da UNMIK ostane glavni autoritet. Drugo, zašto se ne prikaže novosmišljena zastava (sa objašnjenjem šta je). To je informacija, a ne znači da je prihvaćena, zvanična itd. —Jakša (razgovor) 06:48, 19. februar 2008. (CET)Odgovori

Može ali negde dole u tekstu sa odgovarajućim tekstom (imaš želju da pišeš? napred.) a ne u šablonu za zvanična državna obeležja.   Mihajlo [ talk ] 07:38, 19. februar 2008. (CET)Odgovori


Proglašenje Kosova - pogrešan datum!!!!!!!! Da li je moguće??????

Pošto ste zaključali temu (ne znam samo odakle vam ideja da samo vi znate šta je dobro dodati), da vam kažem: Dodat je POGREŠAN DATUM PROGLAŠENjA! Pa toliko bi trebalo da zna, da nije 18. nego 17. februar!!!! Zar je tako teško zapamtiti, ili pogledati u novine???

Molim popravite POTHITNO tu grešku! IO referencirajte ono što pišete! --Jagoda  ispeci pa reci 11:48, 19. februar 2008. (CET)Odgovori

Vršljanje po Srpskom delu

Koliko ja mogu da primetim šiptari samo prolaze i rade šta hoće. Još gore je to što mogu da pišu šta god žele na albanskoj Vikipediji jer ne može niko da ih ispravi(ko od nas zna albanski?).

Sam članak ovde je u najmanju ruku potpuno nepotpun...prazan. Pogledajte albanski članak i videćete šta su sve napisali. Dajte ljudi, da se ne brukamo, valjda možemo još nešto o Kosovu da napišemo? I dobra je ideja sa zaključavanjem. Barem se zna ko menja i piše. --Grozni 00:33, 20. februar 2008. (CET)

Kutijica

Pošto jedan korisnik stalno u ovaj članak ubacuje kutijicu kakva se nalazi u članku Republika Srpska Krajina, smatram da je dvostruki standard ovde revertovati, a da tamo stoji. Rešenje je: 1)Ukloniti kutijicu iz članka Republika Srpska Krajina. ili 2)Napraviti novu neutralnu kutijicu. Istu kutijicu iskoristiti i za Tajvan, Severni Kipar... -- Bojan  Razgovor  18:18, 21. februar 2008. (CET)Odgovori

A kako bi bilo da ovo ostane članak o Kosovu i Metohiji a da nova veštačka i separatistička država dobije svoj članak?   Mihajlo [ talk ] 23:05, 23. februar 2008. (CET)Odgovori
To ne bi bilo u skladu sa NPOVom. Ovo je jedna teritorija. Što se tiče kutijica, ukloniću obe dok neko ne sredi ovo. Ili neka pravi neku posebnu kutijicu koja ne bi bila pov (da ne govori ni da li je država ili ne, već samo podatke) ili neka stavi normalno ove tabele. Sada se ne vidi tekst već dve tabele jedna do druge. --Jovan Vuković (r) 20:57, 27. februar 2008. (CET)Odgovori
Pazi, obzirom da neki prepoznaju postojanje Kosova a neki ne, neizbežno je da se prave ili dva članka ili paralela koja predstavlja obe pozicije. Ono što govori u prilog odvojenosti ova dva pojma je to što se ovo zove Kosovo i metohija i radi se o AP dok ga separatisti zovu samo Kosovo i radi se o nepriznatoj državi.   Mihajlo [ talk ] 21:15, 27. februar 2008. (CET)Odgovori

Administrativna podela

Na koji način se predstavlja administrativna podela na AP Kosovo i Metohija?

Na način na koji je UNMIK podelio pokrajinu ili na način na koji je ona podeljena prema zakonima republike Srbije? (Trenutno je u članku ona UNMIKova u grafičkom pogledu i ona RS u tekstualnom pogledu.)

Znam da su razlike male,ali su bitne. Crni Bombarder!!!  (†) 18:15, 12. mart 2008. (CET)Odgovori

Zbirka referenci

Nekoliko zemalja priznalo Kosovo?

Ne bih rekao da je nekoliko odgovarajući opis za 38 UN članica. I dalje je više zemalja koje nisu priznale Kosovo, ali ipak, nekoliko je totalno neodgovarajuće i pristrasno.

Kosovo je Srbija

Trahnite albanskih terroristov! Rossiя - s Serbieй! Bog Blagoslovlяet nas vseh! Kosovo je Srbija

You from rusia?

ja mislim da stvarno nije u redu da stoi zastava NEPRIZNADE drzave i da nije uredu trebalo bi podhitno to promeniti samim tim vredjate jednu naciju i jedan narod koi je najmnogobrojni na tim prostorima stare jugoslavije a isticete neke teroristicke grupe i time ih jos podrzavate a da ih niko u zemljama okruzenja nepodrzava i nepriznaje stvarno nije uredu

North Kosovo

I'm Gogy, spent some time in croatia, so dont speak either language well, except understand-you guys need to create separate article on north kosovo, if you need help, i'm game!

Article pokusajmo ponovo, dont try, nothing good on wikipedia, except arguments!

lista od države sto su priznali kosovo ?

zdravo,

Jel može neko da uradi listu od države sto su priznali kosovo.

na biki fr Tako da ja uporedim.

Ali možda ima ta lista na neki drugi URL od vlade SR ? --Le serbe (razgovor) 15:22, 11. avgust 2008. (CEST)Odgovori

Pogledaj članak Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije. Poz --Kale info/talk 16:03, 11. avgust 2008. (CEST)Odgovori

kaka lista kad ih i nema to je sramno traziti a jos sramnije je okaciti drzave mislim da to nije vredno diskusije i opet molim sve zaduzene za sajt da podhitno uklone zastavu izmisljene drzave i da uklone sve komentare o tome bilo bi pametnije da pisete o manastirima i svetinjama koje se nalaze dole i o o tetim bogastvima za koje su se borili nasi predci Obilici hrebeljanovici i drugi ratnici

Za reference

Ciklus reportaza "Drzava koje nema" o sadasnjem stanju na Kosmetu. Veoma interesantno.


http://ruvr.ru/index.php?lng=scr

Na divo ob'єktivna stattя!

Denь dobriй brattяm serbam!

Mene zvati Oleg, я z Ukraїni! Ne rozmovlяю, ale dobre rozumію serbsьku, otže bez osoblivih problem pročitav stattю. Spodіvaюsя, budu zrozumіlim!

Vіtaю! Duže klasna stattя! A golovne, ob'єktivna! Hto divivsя albansьku versію? - Povniй absurd і uperedženіstь! Duže raduє, щo, nezvažaюči na tu obrazu, яku vi zaznali vіd albancіv Kosova і mіžnarodnoї spіlьnoti, vi zmogli stvoriti taku dobru stattю! Nіkoli ne sumnіvavsя u zdorovomu gluzdі serbіv, navіtь u takih spіrnih і skladnih pitannяh. MOLODCІ!

NEHAЙ ŽIVE ЄDINA SERBІЯ! -- Whiteroll (razgovor) 20:07, 8. februar 2009. (CET)Odgovori

Ne znam ko je pisao uvodni deo, ali mislim da bi (u skladu sa politikom Vlade Republike Srbije, i moralnom stavu većine građana Srbije) u prvoj rečenici trebalo da piše kako je KiM jedna od dve AP Srbije, pa potom da se kaže da je ona zvanično pod upravom tih i tih i da je i da je proglasila to i to....i tako dalje. Sramotno je to što stoji da je KiM teritorija na Balkanu. --Ja sam  kaži 18:10, 11. februar 2009. (CET)Odgovori

Ne, sramotno je to što je članak ispod uvodnog odeljka u tom stanju u kojem je. TO odražava koliko ova tema zanima Srblje, a ne prva rečenica. --Dzordzm (razgovor) 19:36, 11. februar 2009. (CET)Odgovori
Mi ovde ne sprovodimo politiku Vlade Srbije i o statusu ove teritorije objektvino postoji sukob pravnog stanja (koje je smućeno mada - neka ti bude - možda na strani Srbije) i faktičkog stanja koje je naprosto takvo kakvo je i enciklopedija nema pravo da ga ignoriše. --Dzordzm (razgovor) 19:36, 11. februar 2009. (CET)Odgovori

E vidiš mi ne sprovodimo politiku Vlade Srbije, ali smo na neki način u obavezi da je poštujemo. Isto kao što poštujemo dva pisma zbog ustva iste Vlade čiju politiku ti kažeš da MI ne sprovodimo, tako treba da sprovodimo i koristimo ustavno ime za tu pokrajinu i stav Srbije prema tom pitanju. Isto kao što vikipedije zemalja koje su priznale odcepljeni KiM odnose se prema njemu kao prema državi, mi treba da se odnosimo kao prema AP.--Ja sam  kaži 20:02, 11. februar 2009. (CET)Odgovori

Čuj, ja ti se neću protiviti, slobodno se dogovori sa drugima i napiši kako se dogovorite da je najbolje. Ja i ti uopšte ne mislimo različito ali se razilazimo u enciklopedijskom pristupu temi. Međutim, moram da napomenem da mi zaista ne sprovodimo Vladu Srbije, nismo u obavezi da je poštujemo jer je ovo jezički a ne nacionalni projekat koji podleže zakonima savezne države Floride, a posebno ne poštujemo dva pisma zbog Ustava (koji se bavi isključivo službenom upotrebom pisama) nego zato i samo zato što je srpski jezik tako lingvistički normiran. Znači samo sam to hteo da napomenem. Što se članka tiče, lično bih bio srećniji da ga vidim dopunjenog. Nalazim da je u jadnijem stanju od odgovarajućih članaka na barem 10-15 vodećih Vikipedija i to je prvorazredna sramota za ovaj projekat. Voleo bih da vidim da se neko kome je stalo do ove teme time pozabavi. (Mada je cela stvar potpuno u skladu sa činjenicom da je u novogodišnjoj anketi časopisa NIN „šta je događaj godine 2008. u Srbiji“ od 44 anketirane javne ličnosti ukupno četvoro navelo nezavisnost Kosova i Metohije — ostalima su utisci bili Boris Tadić, Novak Đoković, privatizacija NIS-a, Evrovizija, i slično.) --Dzordzm (razgovor) 23:58, 11. februar 2009. (CET)Odgovori

Slažem se sa tobom, ali prosto u nekim situacijama moramo da poštujemo neke stvari koje su određene i podređene našom Vladom. Ako Ustav kaže da je BG glavni i jedini glavni grad u Srbiji, ovaj jezički projekat ne može da u članku o Novom Sadu napiše kako je NS glavni grad Vojvodine. Ako Ustav kaže da je u upotrebi i ćirilica i latinica ovaj projekat ne može da koristi jedno pismo (zbog toga i imamo dva pisma na vikipediji). Takođe ako Ustav kaže da je KiM deo Srbije, Vikipedija ne bi trebala da govori kako je to ustvari teritorija na Balkanu. Prosto se moglo reći kako je KiM jedna od dve AP Srbije koja čini toliko % naše zemlje i koja je pod upravom UN i da mi nemamo kontrolu nad tim delom naše zemlje. Zatim u sledećem delu treba naglasiti da je na teritoriji KiM-a formirana nepriznata država Kosovo koju su priznale 54 članice UN. Priča o KiM-u je mnogo starija od famoznog februara 2008. tako da sam uvod rečju da je KiM u stvari samo teritorija na Balkanu, čime se površno definiše pozicija, stvarno katastrofalan prestup nas samih. Što se tiče ankete iz NIN-a slobodno proanaliziraj koliko je pitanika kroz odgovor ustvari prikazalo lično zadovoljstvo a koliko nacionalno.(--Ja sam  kaži 02:10, 12. februar 2009. (CET)Odgovori


Ljudi, ako mi sami ne vjerujemo da je Kosovo dio Srbije, ko će nam onda vjerovati? Krajina (i Srbija i Kosovo) je živa dok su joj djeca vjerna. Ja mijenjam prve dvije rečenice, pa ako neko hoće da ih vrati, nek traži izvor. Kosovo je okupirano. Ameri nek baljezgaju šta hoće na svojoj stranici. Ovo je SRPSKA vikipedija. Imamo pravo na svoj stav. --Miroslav Ćika (razgovor) 03:51, 12. februar 2009. (CET)Odgovori

Ovakvim izmenama kakve si uneo se ne piše enciklopedija, i ja moram da ih vratim. Napominjem da članak nije zaključan i da možeš opet da ga uređuješ, ali razmisli malo o tome kako to radiš. Takođe, tzv. Republika Kosovo nije proglašena agresijom nego u Skupštini Kosova. Naravno, i napadi NATO na SRJ iz 1999. ima tu svoju ulogu, ali ne možeš tek tako da napišeš „agresijom proglašena Republika Kosovo“. I:
I ti ignorišeš moj komentar u vezi stanja članka u kojem se nalazi. Ja sam spreman da konstruktivno radim na formulisanju uvodnog odeljka sa svakim ko prethodno na neutralan, enciklopedijski način unapredi glavni deo članka, ispod uvodnog odeljka. Budi veran Srbiji (sa Kosovom)/Krajini/čemu god i unapredi ovaj članak (a ne samo prvih pet rečenica) da ne stoji ovako na svačiju sramotu. OK? --Dzordzm (razgovor) 06:19, 12. februar 2009. (CET)Odgovori

0) E moj Đorđe i Bojane. Ja bih uredio članak bolje kad bih imao više literature o tome. Nažalost, literatura o toj materiji mi je teško dostupna ovdje gdje jesam. Nemam ništa protiv Vas lično, smatram Vas izuzetnim pomagačima ovog zajedničkog napora.

Ali u vezi vašeg mišljenja o članku:

1) Sama činjenica da većina država UN nije priznala Kosovo, je dokaz da ono što sam ja napisao nije POV, već istina ili 75% istine. Ono dakle što sad stoji je laž ili 25% istina, kako želite.

2) Ne znam da li živite u Srbiji ili ne. Ovdje gdje sam, mogu pisati šta hoću jer nisam državljanin Srbije. ALI, tko god da je u Srbiji, ZAKONOM JE OBAVEZAN da poštuje Ustav, u kojem doslovce piše:

...

Polazeći od državne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih građana i etničkih zajednica u Srbiji,

polazeći i od toga da je Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije, da ima položaj suštinske autonomije u okviru suverene države Srbije i da iz takvog položaja Pokrajine Kosovo i Metohija slede ustavne obaveze svih državnih organa da zastupaju i štite državne interese Srbije na Kosovu i Metohiji u svim unutrašnjim i spoljnim političkim odnosima,

građani Srbije donose

USTAV REPUBLIKE SRBIJE ...

Dakle, ko god je u Srbiji NEMA PRAVO PRED ZAKONOM da tvrdi išta drugačije.

3) Ovo je enciklopedija na SRPSKOM jeziku kako navodite. Tačno. I čitaju je Srbi, ne Turci. I SRPSKO gledište treba da se vidi. Makar ovdje.

Ako tvrdite da srpsko gledište nije jedinstveno - to je istina. Ali većinsko i službeno srpsko gledište treba dati.

4) Razmislite malo o našoj istoriji. Tokom 600 godina turske okupacije, ljudi nisu govorili da je Kosovo tursko, već su izdržali sve nedaće i progone da dočekaju onaj dan 1912. Pomislite šta bi oni rekli - i uradili - da ovo mogu da pročitaju.

Ne shvaćajte ovo kao lični napad, jer on to nije. Ali molim Vas, razmislite.--Miroslav Ćika (razgovor) 15:49, 12. februar 2009. (CET)Odgovori

  • Niko od nas dvojice nije rekao da je Kosovo nezavisno, mi se pridržavamo neutralne tačke gledišta. Ali zato što ustav Srbije kaže da je Kosovo srpsko mi se ne možemo praviti ludi i žažmuriti da je 50 zemalja priznalo Kosovo (od toga sve Kosovu susedne zemlje, 3 od 5 stalnih članica Saveta bezbednosti, da neke države imaju ili će vrlo brzo da imaju diplomatske odnose sa Kosovom). Službeno srpsko gledište je dato - Republika Srbija smatra Kosovo i Metohiju svojom autonomnom pokrajinom. Takođe, mi ne proričemo budućnost niti istražujemo da li je nešto pravno ispravno ili ne, mi samo konstatujemo činjenice. -- Bojan  Razgovor  16:03, 12. februar 2009. (CET)Odgovori

Ne slažem se sa tim stavovima, ali neću da trošimo vrijeme u prazne rasprave, kad se može bolje upotrijebiti. Nastaviću ovo na stranama za razgovor. Samo moram reći - 50 je priznalo, ali 150 NIJE. I Srbija nije što je najvažnije. Tajvan je čak imao mjesto u SB UN, ali je Kina pametnim radom postigla zamjenu i sad se već govori o ujedinjenju. Sve počinje od nas. --Miroslav Ćika (razgovor) 18:11, 13. februar 2009. (CET)Odgovori

Violation of NPOV

This article does not reflect a neutral point of view and is in violation of the wikipedia standards.

If you do not remove the one sided view reflected in in this article i will report this violation to the wikimedia board.

thank you — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Mdupont (razgovordoprinosi)

Posto sve razumijes, onda ovdje pricaj/pisi na srpskom, da te sav svijet razumije. I potpisuj komentare. Bilo kakve prijetnje saradnicima i projektu jesu itekako krsenje politike Vikipedije i ako nastavis s njima bice ti onemogucen pristup. --Slaven Kosanović {razgovor} 12:28, 5. maj 2009. (CEST)Odgovori

Ovo je očigledno trolovanje, tako da se pitam da li mu treba obrisati i stranu za razgovor. 項 Mihajlo [ talk ] 14:56, 5. maj 2009. (CEST)Odgovori


Dear Sirs, There is no threat here at all. This is standard wikipedia policy, and I am sure jimmy wales will agree. The differences between the english article and the serbian article are great. There is no representation of the kosovo side of this discussion on your page. It is one sided. One Sided articles are a violation of the neutral point of view that is the foundation of the wikipedia project. Please consider making a change, and including the text from the English wikipedia.

As soon as I find some editors who have the time, we are going to start making the English and the serbian articles more harmonized.


Poštovani, Nema nikakve pretnje ovde na sve. To je standardni Uikipedia politike, i siguran sam Jimmы Uales će sporazum. Razlike između rad hrvatski i srpski članu su odlično. Nema zastupljenost kosovskoj strani ove rasprave na svoju stranu. To je jedna strana. Jednostran članaka krssenje od neutralnih gledišta koja je osnov za Uikipedia projekat.

Molimo razmislite o izradi promene, uključujući i tekst iz engleske Vikipedija.

Čim nađem neki urednici koji imaju vremena, reći ćemo početi izradu engleskom i srpskom članaka više usklađena.


Poštovani, Nema nikakve prijetnje ovdje na sve. To je standardni Wikipedia politike, i siguran sam Jimmy Wales će sporazum. Razlike između rad hrvatski i srpski članku su odlično. Nema zastupljenost kosovskoj strani ove rasprave na svoju stranicu. To je jedna strana. Jednostran članaka krssenje od neutralnih gledišta koja je temelj za Wikipedia projekat.

Molimo razmislite o izradi promjene, uključujući i tekst iz engleske Wikipedije.

Čim nađem neki urednici koji imaju vremena, reći ćemo početi izradu engleskom i srpskom članaka više usklađena.

--Mdupont (razgovor) 07:25, 8. maj 2009. (CEST)Odgovori

Ja sam bugarin i učim južnoslavenski jezici, ali to gore nije slično tečnom srpsko(hrvatsko)m jeziku. Da li sam prav? A članak je dobar. Bogorm (razgovor) 23:59, 10. jun 2009. (CEST)Odgovori

OK, the article is indeed pro-Serbian. But, will You go to Albanian Wikipedia? First sentence on Albanian Wikipedia says: Republika e Kosoves (shkurt: KS, KOS), është shtet në jugperëndim të Ballkanit dhe kufizohet në veri me Serbinë, në jug me Maqedoninë dhe në perëndim me Republikën e Shqipërisë dhe Malin e Zi. What we can expect if first and only sentence in leading section is so POV? -- Bojan  Razgovor  07:35, 8. maj 2009. (CEST)Odgovori

I call BS on this trolling and I call on people's sense of reason not to feed it. And, BTW, I am reverting to the previous version. I too wish it were more NPOV, but it is totally not up to trolls to influence it. Go get fed somewhere else. --Dzordzm (razgovor) 07:57, 8. maj 2009. (CEST)Odgovori

prva rečenica

Pošto je prošla epizoda sa trolovanjem... mislim da moramo polako prvu rečenicu da uteramo u NTG. Moj osećaj je da ovde imamo problem pre svega sa prvom rečenicom, a da će sve ostalo ići lako.

Videli smo da ideja da se u prvoj rečenici konstatuje samo ono što je neosporno ne funkcioniše.

Stoga mislim da moramo u prvoj rečenici na sažet način saopštiti obe tačke gledišta. Sve se može detaljisati u kasnijim rečenicama. Dakle, moj predlog je sledeći:

Kosovo i Metohija (skraćeno: Kosmet ili KiM, alb. Kosovë/Kosova, kolokvijalno često samo Kosovo) je oblast na Balkanskom poluostrvu, prema Ustavu Republike Srbije Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija, čiji su organi jednostrano proglasili nezavisnost pod imenom Republika Kosovo koja je delimično međunarodno priznata.}}

Komentari? --Dzordzm (razgovor) 03:51, 20. maj 2009. (CEST)Odgovori

Meni deluje prihvatljivo. --filip ██ 07:30, 20. maj 2009. (CEST)Odgovori

Spoemni rat 1999. -- Bojan  Razgovor  22:37, 20. maj 2009. (CEST)Odgovori

Uf,a da je ne diramo?Ako težimo neutralnom prikazu `tvari prva rečenica će nam postati predugačka.
  1. Izbacio bih deo o kolokvijalnom nazivu,jer kol`ko god on bio ili ne bio kolokvijalan,nepravilan je,a neko ga može naći i uvredljivim.(Kao što kod BiH ne stoji Bosna,kao što kod određenog naroda ne stoji Balije itd isl itr...)
  2. preformulis`o bih prvi deo umesto prema Ustavu... u koja je prema Ustavu Republike Srbije i rezoluciji 1244 Ujedinjenih Nacija južna srpska pokrajina (Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija) pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK),
  3. nakon čega bi usledio deo ali su njeni privremeni organi jednostrano proglasili nezavisnost (Republika Kosovo ), koja je delimično međunarodno priznata.

Crni Bombarder!!!  (†) 02:16, 21. maj 2009. (CEST)Odgovori

Hvala na komentarima. Uneo sam novi uvodni paragraf kako sam najbolje umeo. Nije idealno, ali mislim da je bolje nego što je bilo. Neke od primedbi sam inkorporirao u kasnijim rečenicama, pošto prva rečenica ne može da bude pet redova. 1244 je podložna interpretacijama i svojim slovom nije ni izbliza tako povoljna za srpsku stranu kako se ponekad voli prikazati; to je osetljivo i varnično mesto i stoga mislim da tome nije mesto u prvoj rečenici. --Dzordzm (razgovor) 09:11, 22. maj 2009. (CEST)Odgovori

Koji tačno deo 1244 nije povoljan za srpsku stranu?
  1. Reaffirming the commitment of all Member States to the sovereignty and territorial integrity of the Federal Republic of Yugoslavia and the other States of the region, as set out in the Helsinki Final Act and annex 2, (Dakle suverenitet i teritorijalni integritet SRJ čiji je pravni naslednik Srbija)
  2. Reaffirming the call in previous resolutions for substantial autonomy and meaningful self-administration for Kosovo, (Dakle autonomija...)

Takođe sam oštro protiv kolokvijalne ili nepravilne skraćene varijante,objasnio sam gore zašto. Crni Bombarder!!!  (†) 11:15, 22. maj 2009. (CEST)Odgovori

Prvo, svi koji su priznali nezavisnost Kosova i Metohije tvrde da je 1244 i dalje na snazi. Samo to čini celu stvar dovoljno komplikovanom da joj nije mesto u prvoj rečenici, jer uz to znači nužno ide nekakvo objašnjavanje. Osim preambule, ta rezolucija ima i tekst (koji se poziva na Rambuje, pregovore o statusu itd). Za ovo je najbolje sačekati odluku Suda UN, a koja može da bude i ovakva i onakva. --Dzordzm (razgovor) 02:08, 24. maj 2009. (CEST)Odgovori
Što se nepravilnog skraćenog imena tiče, to je skraćenica koju koriste predsednik Srbije, ministar inostranih poslova Srbije, predsednik Vlade Srbije, ministar Srbije za Kosovo i Metohiju, predsednik DSSS i doskorašnji predsednik Vlade Srbije, i tako dalje. Prema tome je navođenje ovog imena u prvoj rečenici značajno kako naš čitalac ne bi bio zabuni kada dođe da pročita ovaj članak - da, ovaj članak je o onome o čemu svi ovi ljudi pričaju. --Dzordzm (razgovor) 02:08, 24. maj 2009. (CEST)Odgovori
  1. Okej,da li možemo da dobijemo taj sporni deo sporne razolucije?Da li je ono kod nas na izvorniku celokupna ili skraćena verzija?Ako jeste,to treba naglasiti.Ako je u njoj nešto toliko opako i zlurado po Srbe i Srbiju,što se onda svi (od Vođe i Kize Filosofa,preko Vojvode do Voje i Bokija) kunu u nju k`o da je sveta krava?U čemu je trik?
  2. Kao što sam naveo iznad,priča se o suverenitetu SRJ tj. Srbije i autonomiji Kosova i Metohije i to treba spomenuti na početku.
  3. Niko ovde ne spori upotrebu termina,radi se o njegovoj nepravilnosti.To ti je kao kod ovih stranih imena.Imaš jedno koje je nepravilno i uvreženo i imaš ono koje je pravilno.
  4. Kako izgleda taj, naš potencijalni čitalac, kome će termin Kosovo i Metohija biti zbunjujuć i konfuzan,ali će mu dodatno pojašnjenje u obliku ponekad kratko Kosovo kristalno pojasniti stvar?Živo me zanima.
  5. Mislim da bi bilo bolje na kraju ove prve rečenice dodati onu sa kraja uvodnog pasusa tj. ...koja je delimično međunarodno priznata (priznaje je 60 članica UN). (Nema potrebe za dodatnim gušenjem sa navođenjem ukupnog broja članica UN (192)+Republika Kina.)

Crni Bombarder!!!  (†) 02:38, 24. maj 2009. (CEST)Odgovori

Ponoviću nešto što sam ranije rekao drugdje. Ako stvari gledamo hladno logički, 140 ili 160 NIJE priznalo, a 50-60 jest. Dakle, KiM je i dalje bar 70% Srbija - hladnom logikom (pravno). Dakle zasad ne možemo biti neutralni, nego moramo biti na pro-srpskom gledištu - i da smo hladni posmatrači. Pitanje vojske i policije je drugo, ali ni Albanci nemaju baš kontrolu nad sjevernim KiM. Privremena okupacija banana kvazi-države, kao sjeverni Kipar recimo. Ili panamski kanal. Ili Guantanamo.--Miroslav Ćika (razgovor) 02:58, 24. maj 2009. (CEST)Odgovori

Nova uvodna rečenica

Smatram da u prvu rečenicu ne treba gurati ustav Srbije niti jednostranu nezavisnost, već to treba ostaviti za drugi ili treću rečenicu. U prvoj rečenici dati samo faktično stanje, bez istorije i tumačenja, npr:

Kosovo i Metohija (skraćeno: Kosmet ili KiM) ili samo Kosovo (alb. Kosovë/Kosova) je sporna teritorija na centralnom delu Balkanskog poluostrva, pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija. Republika Srbija smatra Kosovo i Metohiju svojom autonomnom pokrajinom[1], dok je većinsko albansko stanovništvo jednostrano proglasilo nezavisnost Republike Kosovo, koja je delimično međunarodno priznata.
  1. ^ Ustav Republike Srbije Preambula ustava, 10. novembar 2006.

spoljašnje veze

Upada u oči da su među spoljašnjim vezama samo filmovi o srpskom stradanju na Kosovu. Zarad nepristrasne tačke gledišta, potrebno je ubaciti i filmove o stradanju Albanaca pod srpskom vlašću.--Damjan /razgovarajmo/ 03:07, 10. jun 2009. (CEST)Odgovori

Šta te sprečava?Sigurno se može naći na `netu onaj koji su Česi pustili paralelno sa onim zabranjenim "prosrBskim" filmom. Crni Bombarder!!!  (†) 03:32, 10. jun 2009. (CEST)Odgovori

Kad bolje razmislim, spomenutim filmovima uopšte nije mesto među ovde. Oni mogu biti adekvatni kao spoljašnje veze za članak o Srpsko-albanskom sukobu, ili Ratu na Kosovu. Međutim, ovde potpuno promašuju temu i tendenciozni su - kao kada bi na članak o Nemačkoj dodadali gomilu filmova o stradanju Jevreja među spoljašnje veze, ili na članak o Hrvatskoj gomilu filmova o stradanju Srba. --Damjan /razgovarajmo/ 10:57, 12. jun 2009. (CEST)Odgovori

međuviki veze

Izgleda da smo pogrešili međuviki veze za ovaj članak. Trebalo bi ga povezati sa engleskim člankom en:Autonomous Province of Kosovo and Metohija (1990–1999), jer očigledno govore o istoj stvari. Ili ga podeliti na dva članka i razgraničiti neke pojmove. --Damjan /razgovarajmo/ 01:59, 14. jun 2009. (CEST)Odgovori

Vrati me na stranicu „Косово и Метохија/Архива 1”.