Renata Ulmanski
Renata Ulmanski (Zagreb, 29. novembar 1929) jugoslovenska je i srpska filmska, pozorišna, radio i televizijska glumica i prevodilac.
Renata Ulmanski | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||
Puno ime | Renata Ulmanski | ||||||
Datum rođenja | 29. novembar 1929. | ||||||
Mesto rođenja | Zagreb, Jugoslavija | ||||||
Porodica | |||||||
Supružnik | Mirko Tepavac | ||||||
Rad | |||||||
Aktivni period | 1947—danas | ||||||
Bitna uloga | Jula (Pop Ćira i pop Spira) Milanova majka (Salaš u Malom Ritu) Milanova majka (Lepa sela lepo gore) Aleksandrina Glavacki (Jesen stiže, Dunjo moja) Blanki Korać (Miris kiše na Balkanu) gospođa(Bez stepenika) | ||||||
Veza do IMDb-a | |||||||
|
Najveći uspeh glumica Renata je ostvarila 1957. godine, zahvaljujući jednoj od svojih prvih filmskih uloga — kao frajla Jula u filmu Pop Ćira i pop Spira, prvom jugoslovenskom filmu u boji. Publika je zna i po ulogama u filmovima Diližansa snova iz 1960, a zatim i novijim Bolje od bekstva, Lepa sela lepo gore i Spasitelj. Kao televizijska glumica upamćena je po ulozi majke u TV seriji Salaš u Malom Ritu, i kasnije, u serijama Ljubiše Samardžića — Jesen stiže, Dunjo moja i Miris kiše na Balkanu.
Dobitnica je Zlatne arene na Filmskom festivalu u Puli, Statuete Joakim Vujić za doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji[1] i tri Sterijine nagrade.[2]
Glumica je prepoznatljiva po svom zvonkom osmehu,[3][4] kao i po likovima majki i žena iz vojvođanskog života.[5]
Biografija uredi
„ | Najviše sam dala u komičnim ulogama iz vojvođanskog života. Iako ničim posebno nisam vezana za Vojvodinu, mentalitet prečana mi je najdraži i najbliži. Volim onu njihovu tihu žurbu. Kod Vojvođana vi ne vidite da se žure, a vidite da stižu. Nisu nametljivi, nestrpljivi, zagriženi. Sve ono što ni ja nisam, i što kod drugog ne podnosim.[5] | ” |
Renata je rođena 29. novembra 1929. godine u Zagrebu, u kraljevini Jugoslaviji, a odrasla u Sarajevu. Otac Milan, doktor prava i šumarstva, bio je generalni direktor „Šipada“ i ministar šuma i rudarstva u Kraljevini Jugoslaviji, a majka Erika rođ. Vradač profesorka muzike. Majka Erika Vradač bila je Austrijanka. Ulmanski je imala dve sestre − Kseniju i Milanu.[6]
Prvi susret sa glumačkim pozivom Renata je imala još kao dete, kada se na tavanu njene porodične kuće od Nemaca krio reditelj Erik Hecl, Jevrejin. Kako bi prekratio vreme, Hecl je mladoj devojci držao časove glume, o čemu svedoči njena sveska sa beleškama iz 1942.[6] Buduća glumica dobila je tako prvi angažman − u pozorištu Margite Predić−Nušić − još pre nego što se Drugi svetski rat zahuktao.[6] U Rodinom pozorištu igrala je u predstavi Kineska lutka, u dvorani Kolarčevog univerziteta, još oktobra 1939. godine.[7] Ulmanski je posle rata učestvovala u mnogobrojnim radnim akcijama — u Šamcu, Sarajevu, Brčkom, Banovićima, Novom Beogradu i drugima, gde je mešala beton.[3]
U prvoj posleratnoj generaciji završila je Dramski studio pri Narodnom pozorištu u Beogradu 1947, u klasi Mate Miloševića i iste godine postala stalni član Narodnog pozorišta.[8] Godine 1949. postala je članica Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, 1953. Beogradskog dramskog pozorišta, a zatim 1968. i Ateljea 212, u kome ostaje do penzionisanja 1989. godine.[8]
Na filmu debituje 1955. godine glavnom ulogom u filmu Šolaja, Vojislava Nanovića, dok najveći uspeh postiže dve godine kasnije, ulogom Jule u velikom jugoslovenskom hitu Pop Ćira i pop Spira rediteljke Soje Jovanović, za koju biva nagrađena Zlatnom arenom za najbolju sporednu glumicu.[4] Ova komedija lansirala je Renatu i njene kolege Severina Bijelića, Daru Čalenić i Vlastimira Đuzu Stojiljkovića u prvu generaciju domaćih filmskih zvezda. Nagrade za najbolju žensku prateću ulogu na Filmskim susretima u Nišu dobija za filmove Početni udarac iz 1990. i Bolje od bekstva iz 1993. Osim ovih, glumica je poznata i po brojim ulogama majki glavnih junaka, i to prvenstveno u ostvarenjima Salaš u Malom Ritu, Lepa sela lepo gore, Nataša i Profesionalac, zatim kao Zorka u TV seriji Slom i kao razredni starešina u TV seriji Zaboravljeni. Jednu od svojih ređih glavnih uloga Renata je odigrala u jugoslovenskom klasiku Diližansa snova.
U periodu od 1975. do 1979. godine odigrala je veoma zapaženu ulogu tetka Bose u popularnoj humorističkoj TV seriji za mlade Vaga za tačno merenje.
Tokom više od sedam decenija karijere ostvarila je više od sto filmskih i televizijskih ulogama, i više hiljada puta[3] igrala na pozorišnim daskama. Za ulogu Melanije u pozorišnoj komediji Na ludom belom kamenu (Atelje 212), dobila je nagradu Večernjih novosti za najbolju epizodnu ulogu 1972, a za ulogu gospođe Petrović u predstavi Skakavci JDP−a Sterijinu nagradu za najbolje glumačko ostvarenje 2006. godine. Kao Simka u Korenima, uz Ljubu Tadića, dobila je, prema vlastitim rečima, jedan od omiljenih aplauza u karijeri.[1] Izdvajaju se još u njene predstave Na ludom belom kamenu u režiji Mucija Draškića i Elijahova stolica Borisa Liješevića.[9]
Za celokupan rad nagrađena je Statuetom Joakim Vujić, koja joj je 2017. godine dodeljena na Dan Knjaževsko-srpskog teatra, 15. februara,[8] i Sterijinom nagradom za naročite zasluge na unapređenju pozorišne umetnosti i kulture 2018. godine.[8]
Renata je član Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Prevela je više dramskih tekstova sa nemačkog jezika, i to Artura Šniclera, Franca Ksavera Kreca, Hermana Dankera, Tomasa Bernharda i drugih. Nemački, koji joj je maternji jezik, naučila je od majke, dok je engleski studirala na Filološkom fakultetu.[3] Glumica je četiri godine živela i u Budimpešti.[3]
Iako u godinama i u penziji, i dalje radi i snima.
Udovica je Mirka Tepavca, jugoslovenskog ambasadora i direktora Politike. Bila je dobra prijateljica Ružice Sokić[10] i Vlastimira Đuze Stojiljkovića.[11] Renata ima vikendicu na Adi, gde često odlazi da se, kako kaže, druži sa prirodom.[3] Iako u poznijim godinama, glumica je čuvala naviku da tri puta nedeljno na Tašmajdanu prepliva kilometar za sat vremena.[3]
Filmografija uredi
God. | Naziv | Uloga | |
---|---|---|---|
1950.-te ▲ | |||
1955. | Pesma sa Kumbare | Rankova žena | |
1955. | Šolaja | Šolajina žena | |
1957. | Pop Ćira i pop Spira | Jula, ćerka pop Spire | |
1959. | Ljubavno pismo (TV film) | ||
1960.-te ▲ | |||
1960. | Diližansa snova | Ruža | |
1964. | Postajem čovek (TV film) | ||
1964. | Moloh (TV film) | ||
1964. | Put oko sveta | La-Lo | |
1965. | Šnajderski kalfa (TV film) | ||
1966. | Kreštalica | ||
1967. | Dim | Žena izbačena na ulicu | |
1967. | Volite se ljudi (TV serija) | ||
1967. | Tergovci (TV film) | ||
1967. | Pozicioni rat ljubavnih generala (TV film) | ||
1968. | Dan odmora jednog govornika | ||
1968. | Prevara iz ljubavi (TV film) | ||
1969. | Samci 2 (TV serija) | ||
1969. | Plava Jevrejka (TV film) | ||
1970.-te ▲ | |||
1970. | Dan koji treba da ostane u lepoj uspomeni | ||
1971. | Pendžeri ravnice (TV film) | ||
1971. | Ulazi slobodan čovek (TV film) | ||
1971. | Diplomci (TV serija) | Službenica Violeta | |
1972. | Kupanje (TV film) | ||
1972. | Damon (TV film) | Udovica | |
1972. | Ženski razgovori (TV serija) | ||
1972. | Glumac je, glumac (TV serija) | ||
1973. | Kućevlasnik i palikuća | ||
1973. | Dubravka | ||
1973. | Piknik na frontu (TV film) | Gospođa Tepan | |
1974. | Crna lista (TV film) | Gospođa Larč | |
1974. | Legenda o Karasu (TV film) | ||
1974. | Generali ili srodstvo po oružju | ||
1974. | Trkač (TV film) | ||
1974. | Ujež (TV film) | Anđelija Živanović | |
1974. | Košava | Socijalni radnik u zatvoru | |
1975. | Cirkus buva | ||
1975. | Kičma | Zena iz kafane | |
1975. | Salaš u Malom Ritu (TV serija) | Milanova majka | |
1975. | Farma (TV film) | ||
1976. | Metak u leđa | Gospođa Mitrović, Miloševa majka | |
1976. | Salaš u Malom Ritu | Milanova majka | |
1975-1977. | Vaga za tačno merenje (TV serija) | Bosa | |
1977. | Ranjeni orao (TV film) | Teta Nata | |
1977. | Stara kost (TV film) | ||
1978. | Maska (TV film) | Baronesa | |
1978. | Slučaj u tramvaju (TV film) | Natalija | |
1979. | Slom (TV serija) | Zorka Dimitrijević (supruga) | |
1980.-te ▲ | |||
1980. | Nešto iz života (TV film) | Kuma | |
1982. | Pop Ćira i pop Spira (TV serija) | Frau Gabrijela | |
1983. | Nešto između | Tetka | |
1983. | Raskoljnikov iz studentskog servisa (TV film) | ||
1984. | Nešto između (TV serija) | Tetka | |
1985. | Priče iz bečke šume (TV film) | ||
1985. | Crvena baraka | ||
1986. | Priče sa kraja hodnika (TV film) | Jasnina majka | |
1986. | Sivi dom (TV serija) | Vaspitačica Lela | |
1987. | Poslednje leto detinjstva (TV serija) | ||
1987. | Dom Bergmanovih (TV film) | Alisa | |
1988. | Šta radiš večeras | Nemanjina majka | |
1990.-te ▲ | |||
1990. | Gala korisnica: Atelje 212 kroz vekove (TV film) | Renata Ulmanski | |
1990. | Dugi život bračnog para Kos (TV serija) | Gospođa Olja Kos | |
1990. | Zaboravljeni (TV serija) | Razredni starešina | |
1990. | Početni udarac | Razredni starešina | |
1991. | Glineni golubovi (TV film) | ||
1991. | Mala | Vida | |
1992. | Knedle sa šljivama | Stana Zec - supruga | |
1992. | Dezerter | Majka | |
1993. | Raj (TV film) | ||
1993. | Bolje od bekstva | Isidora Radman | |
1995. | Provalnik (TV film) | Ljiljana | |
1995. | Uske staze (kratki film) | Ruža | |
1995. | Otvorena vrata (TV serija) | Kitaro | |
1996. | Mali kućni grafiti (TV serija) | Migrenka | |
1996. | Filomena Marturano (TV film) | Rozalija Solimena | |
1996. | Lepa sela lepo gore | Milanova majka | |
1996-1997. | Gore dole (TV serija) | Džoksova majka | |
1998. | Spasitelj | Starica | |
1999. | Belo odelo | Majka | |
2000.-te ▲ | |||
2001. | Otac (TV film) | Dadilja | |
2001. | Nataša | Kizina majka | |
2002. | Lisice (TV serija) | Brankina baba | |
2002. | Priče o rečima (TV serija) | ||
2003. | Taksista (kratki film) | Baka | |
2003. | Ledina | Draganova mama | |
2003. | Profesionalac | Tejina majka | |
2004. | Jesen stiže, dunjo moja | Aleksandrina Glavacki | |
2004. | Lift (TV serija) | Gagijeva baka | |
2006. | Sutra ujutru | Komšinica | |
2007. | Konji vrani | Aleksandrina Glavacki | |
2007. | Odbačen | Angelina | |
2007. | Bledi mesec | Aleksandrina Glavacki | |
2009. | Jesen stiže, Dunjo moja (TV serija) | Aleksandrina Glavacki | |
2010.-te ▲ | |||
2011. | Miris kiše na Balkanu (TV serija) | Blanki Korać | |
2014. | Atomski zdesna | Mladenova majka | |
2014. | Evropa, bre! (TV serija) | Baba Jelica | |
2015. | Četiri ugla kruga (kratki film) | ||
2015. | Bez stepenika (TV film) | gospođa | |
2016. | Ime: Dobrica, prezime: nepoznato | Olga |
Pozorište (izbor) uredi
- Učene žene (Narodno pozorište u Beogradu)
- Višnjik (Srpsko narodno pozorišt))
- Spletka i ljubav (Srpsko narodno pozorište)
- Zla žena (Srpsko narodno pozorište)
- Dom Bernarde Albe (Srpsko narodno pozorište)
- Pop Ćira i pop Spira (Beogradsko dramsko pozorište)
- Naslednik (Beogradsko dramsko pozorište)
- Gazda Puntila (Beogradsko dramsko pozorište)
- Bogojavljenska noć (Pozorište na Terazijama)
- Laža i paralaža (Pozorište na Terazijama)
- Pendžeri ravnice (Atelje 212)
- Na ludom belom kamenu (Atelje 212)
- Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (Atelje 212)
- Purpurno ostrvo (Atelje 212)
- Kosančićev venac 7 (Atelje 212)
- Otac i Pelikan (Atelje 212)
- Marija Stjuart (Atelje 212)
- Razgovor u kući Štajnovih o odsutnom gospodinu fon Geteu (Atelje 212)
- Sveti Georgije ubiva aždahu (Atelje 212)
- Filumena Marturano (Atelje 212)
- Santa Maria della Salute (Atelje 212)
- Divovi iz planine (Atelje 212)
- Marija (Atelje 212)
Reference uredi
- ^ a b „Ponovo rođena”. Danas. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ „Hvala onima u čijem sam pamćenju”. Politika. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ a b v g d đ e „Višak ljubavi ne može da škodi”. Bilje i zdravlje. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ a b „Glumica sa sveskom za glumu”. 24sedam. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ a b „Renata Ulmanski u bezimenoj ulozi”. Jugopapir. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ a b v „Enciklopedija SNP-a”.
- ^ Politika, 29. oktobar 1939, str. 22[mrtva veza], digitalna.nb.rs (pristup. 3.4.2016)
- ^ a b v g „Čuvena glumica slavi 91. rođendan”. Kurir. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ „Moj živote, malo li te ima”. Blic. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ „Sahrana Ružice Sokić”. Slobodna Evropa. Pristupljeno 17. mart 2021.
- ^ „Naš Đuza neće umreti drugi put”. Novosti. Pristupljeno 17. mart 2021.
Spoljašnje veze uredi
- Renata Ulmanski na sajtu PORT.rs
- Renata Ulmanski na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Renata Ulmanski (Atelje 212)
- Renata Ulmanski: Naš Đuza neće da umre drugi put! („Večernje novosti“, 23. jul 2015)
- Hvala onima u čijem sam pamćenju i srcu ostala („Politika”, 27. maj 2018)
- Monografija o Renati Ulmanski („Politika”, 28. februar 2023)
- OD MALIH ULOGA STVARALA JE ČUDO: Nedavno iz štampe izašla monografija "Renata Ulmanski, Njegovo veličanstvo: Slučaj" („Večernje novosti”, 12. mart 2023)
- Renata Ulmanski: Živela sam u lepoj, ozbiljnoj zemlji, okružena ljudima isklesanim od morala i inteligencije (Nova, 27. april 2023)