Renata Ulmanski (Zagreb, 29. novembar 1929) jugoslovenska je i srpska filmska, pozorišna, radio i televizijska glumica i prevodilac.

Renata Ulmanski
Renata Ulmanski
Lični podaci
Puno imeRenata Ulmanski
Datum rođenja(1929-11-29)29. novembar 1929.(94 god.)
Mesto rođenjaZagreb, Jugoslavija
Porodica
SupružnikMirko Tepavac
Rad
Aktivni period1947—danas
Bitna ulogaJula (Pop Ćira i pop Spira)
Milanova majka (Salaš u Malom Ritu)
Milanova majka (Lepa sela lepo gore)
Aleksandrina Glavacki (Jesen stiže, Dunjo moja)
Blanki Korać (Miris kiše na Balkanu)
gospođa(Bez stepenika)
Veza do IMDb-a

Najveći uspeh glumica Renata je ostvarila 1957. godine, zahvaljujući jednoj od svojih prvih filmskih uloga — kao frajla Jula u filmu Pop Ćira i pop Spira, prvom jugoslovenskom filmu u boji. Publika je zna i po ulogama u filmovima Diližansa snova iz 1960, a zatim i novijim Bolje od bekstva, Lepa sela lepo gore i Spasitelj. Kao televizijska glumica upamćena je po ulozi majke u TV seriji Salaš u Malom Ritu, i kasnije, u serijama Ljubiše SamardžićaJesen stiže, Dunjo moja i Miris kiše na Balkanu.

Dobitnica je Zlatne arene na Filmskom festivalu u Puli, Statuete Joakim Vujić za doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji[1] i tri Sterijine nagrade.[2]

Glumica je prepoznatljiva po svom zvonkom osmehu,[3][4] kao i po likovima majki i žena iz vojvođanskog života.[5]

Biografija uredi

Renata je rođena 29. novembra 1929. godine u Zagrebu, u kraljevini Jugoslaviji, a odrasla u Sarajevu. Otac Milan, doktor prava i šumarstva, bio je generalni direktor „Šipada“ i ministar šuma i rudarstva u Kraljevini Jugoslaviji, a majka Erika rođ. Vradač profesorka muzike. Majka Erika Vradač bila je Austrijanka. Ulmanski je imala dve sestre − Kseniju i Milanu.[6]

Prvi susret sa glumačkim pozivom Renata je imala još kao dete, kada se na tavanu njene porodične kuće od Nemaca krio reditelj Erik Hecl, Jevrejin. Kako bi prekratio vreme, Hecl je mladoj devojci držao časove glume, o čemu svedoči njena sveska sa beleškama iz 1942.[6] Buduća glumica dobila je tako prvi angažman − u pozorištu Margite Predić−Nušić − još pre nego što se Drugi svetski rat zahuktao.[6] U Rodinom pozorištu igrala je u predstavi Kineska lutka, u dvorani Kolarčevog univerziteta, još oktobra 1939. godine.[7] Ulmanski je posle rata učestvovala u mnogobrojnim radnim akcijama — u Šamcu, Sarajevu, Brčkom, Banovićima, Novom Beogradu i drugima, gde je mešala beton.[3]

 
Renata Ulmanski 2017. godine

U prvoj posleratnoj generaciji završila je Dramski studio pri Narodnom pozorištu u Beogradu 1947, u klasi Mate Miloševića i iste godine postala stalni član Narodnog pozorišta.[8] Godine 1949. postala je članica Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, 1953. Beogradskog dramskog pozorišta, a zatim 1968. i Ateljea 212, u kome ostaje do penzionisanja 1989. godine.[8]

Na filmu debituje 1955. godine glavnom ulogom u filmu Šolaja, Vojislava Nanovića, dok najveći uspeh postiže dve godine kasnije, ulogom Jule u velikom jugoslovenskom hitu Pop Ćira i pop Spira rediteljke Soje Jovanović, za koju biva nagrađena Zlatnom arenom za najbolju sporednu glumicu.[4] Ova komedija lansirala je Renatu i njene kolege Severina Bijelića, Daru Čalenić i Vlastimira Đuzu Stojiljkovića u prvu generaciju domaćih filmskih zvezda. Nagrade za najbolju žensku prateću ulogu na Filmskim susretima u Nišu dobija za filmove Početni udarac iz 1990. i Bolje od bekstva iz 1993. Osim ovih, glumica je poznata i po brojim ulogama majki glavnih junaka, i to prvenstveno u ostvarenjima Salaš u Malom Ritu, Lepa sela lepo gore, Nataša i Profesionalac, zatim kao Zorka u TV seriji Slom i kao razredni starešina u TV seriji Zaboravljeni. Jednu od svojih ređih glavnih uloga Renata je odigrala u jugoslovenskom klasiku Diližansa snova.

U periodu od 1975. do 1979. godine odigrala je veoma zapaženu ulogu tetka Bose u popularnoj humorističkoj TV seriji za mlade Vaga za tačno merenje.

Tokom više od sedam decenija karijere ostvarila je više od sto filmskih i televizijskih ulogama, i više hiljada puta[3] igrala na pozorišnim daskama. Za ulogu Melanije u pozorišnoj komediji Na ludom belom kamenu (Atelje 212), dobila je nagradu Večernjih novosti za najbolju epizodnu ulogu 1972, a za ulogu gospođe Petrović u predstavi Skakavci JDP−a Sterijinu nagradu za najbolje glumačko ostvarenje 2006. godine. Kao Simka u Korenima, uz Ljubu Tadića, dobila je, prema vlastitim rečima, jedan od omiljenih aplauza u karijeri.[1] Izdvajaju se još u njene predstave Na ludom belom kamenu u režiji Mucija Draškića i Elijahova stolica Borisa Liješevića.[9]

Za celokupan rad nagrađena je Statuetom Joakim Vujić, koja joj je 2017. godine dodeljena na Dan Knjaževsko-srpskog teatra, 15. februara,[8] i Sterijinom nagradom za naročite zasluge na unapređenju pozorišne umetnosti i kulture 2018. godine.[8]

Renata je član Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Prevela je više dramskih tekstova sa nemačkog jezika, i to Artura Šniclera, Franca Ksavera Kreca, Hermana Dankera, Tomasa Bernharda i drugih. Nemački, koji joj je maternji jezik, naučila je od majke, dok je engleski studirala na Filološkom fakultetu.[3] Glumica je četiri godine živela i u Budimpešti.[3]

Iako u godinama i u penziji, i dalje radi i snima.

Udovica je Mirka Tepavca, jugoslovenskog ambasadora i direktora Politike. Bila je dobra prijateljica Ružice Sokić[10] i Vlastimira Đuze Stojiljkovića.[11] Renata ima vikendicu na Adi, gde često odlazi da se, kako kaže, druži sa prirodom.[3] Iako u poznijim godinama, glumica je čuvala naviku da tri puta nedeljno na Tašmajdanu prepliva kilometar za sat vremena.[3]

Filmografija uredi

God. Naziv Uloga
1950.-te ▲
1955. Pesma sa Kumbare Rankova žena
1955. Šolaja Šolajina žena
1957. Pop Ćira i pop Spira Jula, ćerka pop Spire
1959. Ljubavno pismo (TV film)
1960.-te ▲
1960. Diližansa snova Ruža
1964. Postajem čovek (TV film)
1964. Moloh (TV film)
1964. Put oko sveta La-Lo
1965. Šnajderski kalfa (TV film)
1966. Kreštalica
1967. Dim Žena izbačena na ulicu
1967. Volite se ljudi (TV serija)
1967. Tergovci (TV film)
1967. Pozicioni rat ljubavnih generala (TV film)
1968. Dan odmora jednog govornika
1968. Prevara iz ljubavi (TV film)
1969. Samci 2 (TV serija)
1969. Plava Jevrejka (TV film)
1970.-te ▲
1970. Dan koji treba da ostane u lepoj uspomeni
1971. Pendžeri ravnice (TV film)
1971. Ulazi slobodan čovek (TV film)
1971. Diplomci (TV serija) Službenica Violeta
1972. Kupanje (TV film)
1972. Damon (TV film) Udovica
1972. Ženski razgovori (TV serija)
1972. Glumac je, glumac (TV serija)
1973. Kućevlasnik i palikuća
1973. Dubravka
1973. Piknik na frontu (TV film) Gospođa Tepan
1974. Crna lista (TV film) Gospođa Larč
1974. Legenda o Karasu (TV film)
1974. Generali ili srodstvo po oružju
1974. Trkač (TV film)
1974. Ujež (TV film) Anđelija Živanović
1974. Košava Socijalni radnik u zatvoru
1975. Cirkus buva
1975. Kičma Zena iz kafane
1975. Salaš u Malom Ritu (TV serija) Milanova majka
1975. Farma (TV film)
1976. Metak u leđa Gospođa Mitrović, Miloševa majka
1976. Salaš u Malom Ritu Milanova majka
1975-1977. Vaga za tačno merenje (TV serija) Bosa
1977. Ranjeni orao (TV film) Teta Nata
1977. Stara kost (TV film)
1978. Maska (TV film) Baronesa
1978. Slučaj u tramvaju (TV film) Natalija
1979. Slom (TV serija) Zorka Dimitrijević (supruga)
1980.-te ▲
1980. Nešto iz života (TV film) Kuma
1982. Pop Ćira i pop Spira (TV serija) Frau Gabrijela
1983. Nešto između Tetka
1983. Raskoljnikov iz studentskog servisa (TV film)
1984. Nešto između (TV serija) Tetka
1985. Priče iz bečke šume (TV film)
1985. Crvena baraka
1986. Priče sa kraja hodnika (TV film) Jasnina majka
1986. Sivi dom (TV serija) Vaspitačica Lela
1987. Poslednje leto detinjstva (TV serija)
1987. Dom Bergmanovih (TV film) Alisa
1988. Šta radiš večeras Nemanjina majka
1990.-te ▲
1990. Gala korisnica: Atelje 212 kroz vekove (TV film) Renata Ulmanski
1990. Dugi život bračnog para Kos (TV serija) Gospođa Olja Kos
1990. Zaboravljeni (TV serija) Razredni starešina
1990. Početni udarac Razredni starešina
1991. Glineni golubovi (TV film)
1991. Mala Vida
1992. Knedle sa šljivama Stana Zec - supruga
1992. Dezerter Majka
1993. Raj (TV film)
1993. Bolje od bekstva Isidora Radman
1995. Provalnik (TV film) Ljiljana
1995. Uske staze (kratki film) Ruža
1995. Otvorena vrata (TV serija) Kitaro
1996. Mali kućni grafiti (TV serija) Migrenka
1996. Filomena Marturano (TV film) Rozalija Solimena
1996. Lepa sela lepo gore Milanova majka
1996-1997. Gore dole (TV serija) Džoksova majka
1998. Spasitelj Starica
1999. Belo odelo Majka
2000.-te ▲
2001. Otac (TV film) Dadilja
2001. Nataša Kizina majka
2002. Lisice (TV serija) Brankina baba
2002. Priče o rečima (TV serija)
2003. Taksista (kratki film) Baka
2003. Ledina Draganova mama
2003. Profesionalac Tejina majka
2004. Jesen stiže, dunjo moja Aleksandrina Glavacki
2004. Lift (TV serija) Gagijeva baka
2006. Sutra ujutru Komšinica
2007. Konji vrani Aleksandrina Glavacki
2007. Odbačen Angelina
2007. Bledi mesec Aleksandrina Glavacki
2009. Jesen stiže, Dunjo moja (TV serija) Aleksandrina Glavacki
2010.-te ▲
2011. Miris kiše na Balkanu (TV serija) Blanki Korać
2014. Atomski zdesna Mladenova majka
2014. Evropa, bre! (TV serija) Baba Jelica
2015. Četiri ugla kruga (kratki film)
2015. Bez stepenika (TV film) gospođa
2016. Ime: Dobrica, prezime: nepoznato Olga

Pozorište (izbor) uredi

  • Učene žene (Narodno pozorište u Beogradu)
  • Višnjik (Srpsko narodno pozorišt))
  • Spletka i ljubav (Srpsko narodno pozorište)
  • Zla žena (Srpsko narodno pozorište)
  • Dom Bernarde Albe (Srpsko narodno pozorište)
  • Pop Ćira i pop Spira (Beogradsko dramsko pozorište)
  • Naslednik (Beogradsko dramsko pozorište)
  • Gazda Puntila (Beogradsko dramsko pozorište)
  • Bogojavljenska noć (Pozorište na Terazijama)
  • Laža i paralaža (Pozorište na Terazijama)
  • Pendžeri ravnice (Atelje 212)
  • Na ludom belom kamenu (Atelje 212)
  • Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (Atelje 212)
  • Purpurno ostrvo (Atelje 212)
  • Kosančićev venac 7 (Atelje 212)
  • Otac i Pelikan (Atelje 212)
  • Marija Stjuart (Atelje 212)
  • Razgovor u kući Štajnovih o odsutnom gospodinu fon Geteu (Atelje 212)
  • Sveti Georgije ubiva aždahu (Atelje 212)
  • Filumena Marturano (Atelje 212)
  • Santa Maria della Salute (Atelje 212)
  • Divovi iz planine (Atelje 212)
  • Marija (Atelje 212)

Reference uredi

  1. ^ a b „Ponovo rođena”. Danas. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  2. ^ „Hvala onima u čijem sam pamćenju”. Politika. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  3. ^ a b v g d đ e „Višak ljubavi ne može da škodi”. Bilje i zdravlje. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  4. ^ a b „Glumica sa sveskom za glumu”. 24sedam. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  5. ^ a b „Renata Ulmanski u bezimenoj ulozi”. Jugopapir. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  6. ^ a b v „Enciklopedija SNP-a”. 
  7. ^ Politika, 29. oktobar 1939, str. 22[mrtva veza], digitalna.nb.rs (pristup. 3.4.2016)
  8. ^ a b v g „Čuvena glumica slavi 91. rođendan”. Kurir. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  9. ^ „Moj živote, malo li te ima”. Blic. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  10. ^ „Sahrana Ružice Sokić”. Slobodna Evropa. Pristupljeno 17. mart 2021. 
  11. ^ „Naš Đuza neće umreti drugi put”. Novosti. Pristupljeno 17. mart 2021. 

Spoljašnje veze uredi