Spisak vizantijskih careva

списак на Викимедији

Ovo je spisak careva Istočnog rimskog carstva koje se u modernoj istoriografiji naziva Vizantijsko carstvo ili jednostavno Vizantija. Ova lista ne uključuje brojne savladare koji nikada nisu postali samostalni vladari ili pak nisu stekli položaj starijih vladara unutar carskog kolegijuma.

Mesto krunisanja vizantijskih careva u crkvi Svete Sofije

Svi carevi pre Iraklija (610—641) zvanično su nosili titulu avgusta, mada su i druge titule poput titule gospodara (lat. dominus) povremeno korišćene. U zvaničnim dokumentima carevom imenu je prethodio naziv imperator cezar Flavije (lat. Imperator Caesar Flavius), a nakon imena išla bi i titula avgusta (lat. Augustus). Od Iraklija zvanična titula postaje vasilevs (grč. Βασιλεύς), što je u antička vremena bila generalna oznaka za vladara ili kralja (npr. kralja Persijanaca). Vasilevs je tako postao termin koji je označavao rimskog (vizantijskog) cara, dok su vladari drugih naroda tj „kraljevi“ označavani titulom regas (grč. Ρήγας od latinskog rex) ili jednostavno arhont (grč. Άρχων) tj „vladar“ (npr. srpski vladari prednemanjićkog perioda). Vizantijski carevi su neretko svojoj vladarskoj tituli dodavali i druge počasne nazive koji je trebalo da podvuku njihovu jedinstvenu ulogu prvih među zemaljskim vladarima i jedinim carevima hrišćanskog sveta. Takve su titule samodržac tj autokrator (Αυτοκράτωρ) ili vladar vaseljene tj kosmokrator (grč. Κοσμοκράτωρ). Vizantija je moderan termin koji je ušao u upotrebu tokom 16. veka. Sami Vizantijci su se smatrali Rimljanima (tj Romejima) a njihov vladar je od 812, kada je Mihailo I Rangabe priznao carsku titulu franačkom caru Karlu Velikom, pod obavezno nosio titulu rimskog cara (vasilevsa Romeja) kako bi se podvukao legitimitet vizantijskog cara. Međutim, tokom 15. veka carevi su se ponekad nazivali i „helenskim carevima“.


Vladari Konstantinove dinastije (306—363)Uredi

Nedinastički vladariUredi

Valentinijanova i Teodosijeva dinastija (364—457)Uredi

Lavova dinastija (457—518)Uredi

Justinijanova dinastija (518—602)Uredi

Nedinastički vladariUredi

  • Foka (?—610, vladao 602—610); niži oficir vojske na Balkanu; zbacivanjem Mavrikija izazvao rat sa persijskim kraljem Hozrojem II.

Iraklijeva dinastija (610—711)Uredi

Nedinastički vladariUredi

  • Leontije (grč. Λεόντιος) (vladao 695698); Vizantijski strateg; mučen, zbačen, utamničen i na kraju pogubljen.
  • Tiberije III Apsimar (grč. Τιβέριος Γ' ο Αψίμαρος) (vladao 698—705); germanskog porekla; zbačen i pogubljen.

Iraklijeva dinastija (ponovo) (705—711)Uredi

Nedinastički vladariUredi

  • Filipik Vardan (grč. Φιλιππικός Βαρδάνης) (vladao 7113. juna 713)– jermenski vojnik; zbačen i oslepljen.
  • Anastasije II (grč. Αναστάσιος Β') (?—721, vladao 3. juna 713—novembra 715); pravo ime Artemije; Filipikov protoasekrit; zbačen i zamonašen, pobunio se i bio pogubljen.
  • Teodosije III (grč. Θεοδόσιος Γ' ο Αδραμμυττηνός) (vladao novembra 715—25. marta 717); skupljač poreza u temi Opsikija; napustio presto i zamonašio se.

Sirijska dinastija (717 - 802)Uredi

Nedinastički vladariUredi

Amorijska dinastija (820—867)Uredi

Makedonska dinastija (867—1056)Uredi

  • Vasilije I Makedonac (grč. Βασίλειος Α'; 811886, vladao 867—886) — oženio se udovicom Mihajla III; poginuo u lovu.
  • Lav VI Mudri (grč. Λέων ΣΤ' ο Σοφός; 866912, vladao 886—912); najverovatnije sin Vasilija I ili Mihajla III.
  • Aleksandar (vizantijski car) (grč. Αλέξανδρος Γ' του Βυζαντίου; 870913, vladao 912—913); sin Vasilija I, regent svog sinovca Konstantina VII.
  • Konstantin VII Porfirogenit (grč. Κωνσταντίνος Ζ' ο Πορφυρογέννητος; 905959, vladao 913—959); sin Lava VI.
  • Roman I Lakapin (grč. Ρωμανός Α' ο Λεκαπηνός; 870—948, vladao 919944); tast Konstantina VII; savladar, nakon što su ga sinovi zbacili, zamonašio se.
  • Roman II (grč. Ρωμανός Β' ο Πορφυρογέννητος; 939963, vladao 959—963); sin Konstantina VII.
  • Nićifor II Foka (grč. Νικηφόρος Β' Φωκάς ή Νικηφόρος Β' ο Φωκάς; 912—969, vladao 963—969); vizantijski strateg; oženio se udovicom Romana II, regent Vasilija II i Konstantina VIII; ubijen u spavaćoj sobi.
  • Jovan I Cimiskije (grč. Ιωάννης Α' Κουρκούας ο Τσιμισκής; 925976, vladao 969—976); šurak Romana II, ljubavnik Nićiforove žene, ali mu je zabranjen brak sa njom, regent Vasilija II i Konstantina VIII.
  • Vasilije II Bugaroubica (grč. Βασίλειος Β' ο Βουλγαροκτόνος; 9581025, vladao 976—1025); sin Romana II.
  • Konstantin VIII (grč. Κωνσταντίνος Η'; 9601028, vladao samostalno 1025—1028); sin Romana II; prećutni savladar Vasilija II.
  • Roman III Argir (grč. Ρωμανός Γ' ο Αργυρός; 9681034, vladao 1028—1034); carigradski eparh; prvi muž Zoje, po želji Konstantina VIII; ubijen.
  • Mihajlo IV Paflagonac (grč. Μιχαήλ Δ' ο Παφλαγών; 10101041, vladao 1034—1041); Zojin drugi muž; patio od epilepsije.
  • Mihajlo V Kalafat (grč. Μιχαήλ Ε' ο Καλαφάτης; 10151042, vladao 1041—1042); nećak Mihajla IV, Zojin usvojeni sin.
  • Teodora (grč. Θεοδώρα; 9801056, vladala 1042); ćerka Konstantina VIII, savladarka Zoje.
  • Zoja (grč. Ζωή Α') ((c. 9781050, vladala 1042); ćerka Konstantina VIII.
  • Konstantin IX Monomah (grč. Κωνσταντίνος Θ' ο Μονομάχος; 10001055, vladao 1042—1055); treći muž Zoje.
  • Teodora (grč. Θεοδώρα) (vladala 1055—1056); vraćena na presto.

Nedinastički vladariUredi

  • Mihajlo VI Stratiotik (grč. Μιχαήλ ΣΤ' ο Στρατιωτικός) (vladao 10561057); Teodora ga je izabrala za cara na samrtnom odru; nakon što je bio zbačen, zamonašio se.

Dinastija Komnina (1057—1059)Uredi

Dinastija Duka (1059—1078.)Uredi

  • Konstantin X Duka (grč. Κωνσταντίνος Ι' Δούκας; 10061067, vladao 1059—1067);
  • Roman IV Diogen (grč. Ρωμανός Δ' Διογένης; 10321072, vladao 10681071); oženio se udovicom Konstantina X; vladao kao savladar, zbačen i mučen do smrti.
  • Mihajlo VII Parapinak (grč. Μιχαήλ Ζ' Δούκας Παραπινάκης; 10501090, vladao 1067—1078); sin Konstantina X, prvobitno savladar sa braćom i Romanom IV; zbačen sa vlasti nakon čega se zamonašio.
  • Nićifor III Votanijat (grč. Νικηφόρος Γ' Βοτανειάτης; 10011081, vladao 1078—1081); strateg Anadolijske teme i navodni potomak porodice Foka, oženio se ženom Mihajla VII, dok je Mihajlo još uvek bio živ; zbačen sa vlasti i primoran na povlačenje u manastir.

Dinastija Komnina (ponovo) (1081—1185)Uredi

  • Aleksije I Komnin (grč. Αλέξιος Α' Κομνηνός; 10571118, vladao 1081—1118); sinovac Isaka I, oženjen pranećakom Konstantina X.
  • Jovan II Komnin Lepi (grč. Ιωάννης Β' Κομνηνός o Καλος; 10871143, vladao 1118—1143); sin Aleksija I, poginuo u lovu.
  • Manojlo I Komnin Veliki (grč. Μανουήλ Α' Κομνηνός ο Μέγας; 1118—1180, vladao 1143—1180); sin Jovana II.
  • Aleksije II Komnin (grč. Αλέξιος B' Κομνηνός; 11691183, vladao 1180—1183); sin Manojla I; ubijen garotom.
  • Andronik I Komnin (grč. Ανδρόνικος Α' Κομνηνός; 1118—1185, vladao 1183—1185); sinovac Jovana II; oženjen udovicom Aleksija II; zbačen, mučen i ubijen; njegovi potomci su stvorili Trapezuntsko carstvo.

Dinastija Anđela (1185—1204)Uredi

  • Isak II Anđel (grč. Ισαάκιος Β' Άγγελος; 11561204, vladao 11851195); praunuk Aleksija I, svrgnut i utamničen.
  • Aleksije III Anđel (grč. Αλέξιος Γ' Άγγελος; 11531211, vladao 1195—1203); brat Isaka II, krstaši ga svrgnuli s vlasti, zamonašio se.
  • Aleksije IV Anđel (grč. Αλέξιος Δ' Άγγελος; 1182—1204, vladao 1203—1204); sin Isaka II, svrgnut i ubijen.
  • Isak II Anđel (vladao 1203—1204); sa Aleksijem IV, svrgnut.
  • Aleksije V Duka Murzufl (grč. Αλέξιος Ε' Δούκας ο Μούρτζουφλος; 1140—1204, vladao 1204); zakoniti naslednik i zet Aleksija III, krstaši ga pogubili.

Dinastija Laskarisa (Nikejsko carstvo) (1204—1261)Uredi

Dinastija Paleologa (obnovljena Vizantija) (1261—1453)Uredi

Pad Carigrada 1453.Uredi

Mehmed II osvaja Carigrad 1453. godine i praktično uništava Vizantijsko carstvo prisvojivši za sebe titulu cezara tj. cara koju su nosili i njegovi naslednici.

Dinastija Paleologa (u egzilu)Uredi

Vidi jošUredi

Spoljašnje vezeUredi