Jablanica (Boljevac)

Jablanica je naselje u Srbiji u opštini Boljevac u Zaječarskom okrugu koje nalazi se na 4 km od magistralnog puta Paraćin-Zaječar, a 14 km od opštinskog centra Boljevac. Atar sela prostire se na površini od 3901 hektara od kojih je 1375 hektara obradive površine. Prema popisu iz 2002. bilo je 435 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 541 stanovnika). U njegovoj blizini nalazi se manastir Eparhije timočke Srpske pravoslavne crkve Krepičevac.

Jablanica
Pogled na Jablanicu, sa Rtnja
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZaječarski
OpštinaBoljevac
Stanovništvo
 — 2011.435
Geografske karakteristike
Koordinate43° 50′ 02″ S; 21° 51′ 31″ I / 43.834° S; 21.858666° I / 43.834; 21.858666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina329 m
Jablanica na karti Srbije
Jablanica
Jablanica
Jablanica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj030
Registarska oznakaZA

Demografija uredi

U naselju Jablanica živi 392 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 53,4 godina (52,4 kod muškaraca i 54,4 kod žena). U naselju ima 167 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,60.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.164
1953. 1.161
1961. 1.086
1971. 900
1981. 750
1991. 541 532
2002. 435 457
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
429 98,62%
Nemci
  
1 0,22%
Muslimani
  
1 0,22%
Makedonci
  
1 0,22%
Albanci
  
1 0,22%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Istorija uredi

Selo Jablanica podigli su doseljenici Srba sa Kosova u podnožju planinskih masiva Južnog Kučaja, na obali Crnog Timoka kraj tokova Radovanske reke. Glave porodice doseljenika bile su dva stasita brata. Jedan od njih je zvao se Jablan po kome je selo dobilo ime koji i danas nosi. Prema legendi, selo Jablanica dobilo je ime po mnogim Jablanima u ataru sela kojih više nema.

O selu uredi

U Jablanici trenutno živi oko 120 domaćinstava sa 320 stanovnika. Od tog broja, 150 su penzioneri.

Domaćinstva se bave poljoprivredom. Najviše se gaji kukuruz i pšenica. Povrtarstvo i voćarstvo je manje zastupljeno. Nekada je stočarstvo bilo veoma je razvijeno ali je sada u konstantnom opadanju. Kroz atar sela protiču četiri reke pa postoje uslovi za prirodno navodnjavanje gde meštani pregrađivanjem navode vodu na svojim njivama.

Selo se snabdeva pijaćom vodom sa izvora Grozničevac koji je udaljen oko 3 km. U samom selu postoji i više prirodnih izvora.

Značajni objekti uredi

U selu postoji Dom kulture, Osnovna škola sagrađena je 1870. godine, zdravstvena ambulanta, veterinarski punkt, zgrada bivše zadruge osnovane 1899. godine, manastir Krepičevac koji potiče iz 16. veka i ostaci crkve Gradište.

Zgrada Osnovna škola od 15. maja 1980. godine pod zaštitom je Zakona jer predstavlja kulturno dobro prve kategorije.

Manastir Krepičevac nalazi se severno od sela Jablanice u predelu Radovanske reke i od sela je udaljen 7 km. Slava manastira je 28. avgusta, Velika Gospojina kada veliki broj ljudi posećuje ovu svetinju.

Dan mesne zajednice Jablanice je 12. jula na Petrovdan.

Položaj sela dozvolio je meštanima izgradnju vodenica,vunovlačara i strugara na vodi. U selu postoji izgrađeni ribnjak na Radovanskoj reci. Postoji i mogućnost izgradnje hidrocentrale.

Turizam uredi

Reke su bogate pastrmkom i drugom rečnom ribom pa se pruža mogućnost sportskog ribolova ljubiteljima ovog sporta.

Podneblje ovog kraja je takvo da omogućava razmnožavanje velikog broja divljači. Najzastupljenije su divlje svinje,jelenska i srneća divljač. U selu postoji Lovačka sekcija koja radi u sklopu Lovačkog udruženja Boljevac. Lovačko udruženje Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. jul 2017)

Postoji mogućnost organizovanja lovnog i seoskog turizma.[4]

Kulturni život uredi

Folklorna sekcija broji oko 40 članova raznih uzrasta koji postižu zavidne rezultate na takmičenjima kako u našoj zemlji tako i u inostranstvu. Fudbalski Klub „Polet” postoji već 60 godina. Takmiče se u opštinskoj ligi fudbala. Takođe postoji i streljačko udruženje koje ima dugu tradiciju i prenosi se na mlađe generacije.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  4. ^ Opština Boljevac

Spoljašnje veze uredi