Ćelije (Lajkovac)

Sedište kralja Stojana Vasića

Ćelije je naselje u Srbiji u opštini Lajkovac u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 701 stanovnika.

Ćelije
Spomen crkva Svetog Đorđa
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugKolubarski
OpštinaLajkovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 701
Geografske karakteristike
Koordinate44° 21′ 16″ S; 20° 11′ 17″ I / 44.3545° S; 20.188° I / 44.3545; 20.188
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina191 m
Površina7,16 km2
Ćelije na karti Srbije
Ćelije
Ćelije
Ćelije na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj014
Registarska oznakaVA

Geografske odlike uredi

Naselje se nalazi na 110-180 metara nadmorske visine na dodiru šumadijskog pobrđa i desnih aluvijalnih ravni Kolubare i njene pritoke Ljig, 3 kilometra istočno od Lajkovca i 65 kilometara južno od Beograda. Kroz selo prolazi pruga Beograd-Bar, kao i Ibarska magistrala, koja dalje vodi ka Jadranskom moru. Kroz selo protiču četiri potoka: Kamenica, Bukovac, Bunarić i Lađevac i reke Kolubara i Ljig.

Selo se sastoji iz 13 zaseoka, a to su: Albanija, Vrače brdo, Mokro Polje, Čovka, Obrenove livade, Poljnu, Perilo, Bukovac, Lađevac, Beli brod, Obradovića kraj, Čuk i Vreline, raspoređenih po kosama.

Istorija uredi

Na arheološkom lokalitetu Anine pronađeni su ostaci rimske vile iz 4. veka.[1][2][3][4]

U ugovoru despota Stefana Lazarevića i ugarskog kralja Žigmunda iz 1426. godine, pominje se Castrum Brodare, što odgovara današnjem prelazu preko reke i zaseoku Beli brod. U popisu vlaha Beogradske nahije 1628. godine, spominje se selo Kamenica. Drugi naziv sela je Dragilići, dok današnji naziv sela označava kaluđerske kelije (ćelije) u kojima su se kaluđeri molili u prošlosti. Ćelije kao naselje se prvi put pominje 1811. godine. Za vreme Prvog svetskog rata, na teritoriji ovog sela vodila se Kolubarska bitka. Selo je potpuno stradalo, a brda su bila preorana od granata koja su mesec dana padala po njima. Na Vrače brdu izvan sela je poginuo i Dimitrije Tucović, istaknuti srpski socijalista. Na Vrače Brdu je posle Drugog svetskog rata podignut spomenik njemu u čast. Četvororazredna škola u selu je počela sa radom 1931. godine. Električnu energiju selo dobija 1952. godine, a telefonsku liniju 1978/79. godine.

Privreda uredi

U selu se nalazi krečana „Dimitrije Tucović“, mlin sa pekarom „Mlin-Pek“, preduzeće za mašinsku obradu motora „Živanović“, stolarsko preduzeće „Enterijer“. Poljoprivreda je veoma razvijena. Njive se nalaze oko reke Kolubare i Ljiga, kao i na padinama Vrače Brda i Čovke. Pašnjaci su u brdima, kao i voćnjaci. Zemljište je najplodnije oko Kolubare zbog nanosa od njenih poplava. Od poljoprivrednih kultura najviše se gaje kukuruz i pšenica, dok se ječam slabije gaji. Od voćnih kultura se gaje: jabuka, kruška i šljiva. Od stoke najviše svinje i krave.

Kulturne znamenitosti uredi

Manastir Svetog Velikomučenika Georgija, obnovljen je 29. jula 2006. godine. Na temeljima starijeg zdanja, podignuta je mala spomen-kosturnica poginulim vojnicima u Kolubarskoj bici. U starim zapisima je otkriveno da je nakada tu bio manastir. Tokom njegove obnove, u porti manastira, otkriven je grob srpskog velmože iz srednjeg veka. Veruje se da je to grob Grgura Brankovića, sina despota Đurđa Brankovića.

Demografija uredi

U naselju Ćelije živi 669 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,3 godina (40,1 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 286 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 727
1953. 767
1961. 842
1971. 757
1981. 780
1991. 774 773
2002. 824 861
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
808 98,05%
Romi
  
10 1,21%
Makedonci
  
1 0,12%
nepoznato
  
3 0,36%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Raskošna rimska građevina u Ćelijama („Večernje novosti“, 11. avgust 2013)
  2. ^ U Ćelijama pronađena vila rimskih bogataša („Večernje novosti“, 19. novembar 2014)
  3. ^ Ćelije: Nađena vila rimskog bogataša („Večernje novosti“, 4. decembar 2015)
  4. ^ Nađeno kupatilo rimskog bogataša („Večernje novosti”, 29. maj 2016)
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi