Bečmen
Bečmen je naselje u gradskoj opštini Surčin u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2022. bilo je 4006 stanovnika. U naselju se nalazi crkva posvećena Svetom Savi, pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]
Bečmen | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Surčin |
Stanovništvo | |
— 2022. | 4.006 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 46′ 28″ S; 20° 12′ 19″ I / 44.774333° S; 20.205166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 77 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 11279 |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Istorija uredi
Povoljan geografski položaj i povoljna prirodna sredina uslovili su da se na ovom mestu osnuje naselje još u najstarije doba. O ovome svedoče nalazi iz praistorijskog doba. U Zavičajnom muzeju u Zemunu čuvaju se predmeti iz bakarnog doba, kao i perioda vladavine Rimljana.
Prvi pomeni o naselju datiraju iz 1320. i 1403. godine, kada je Bečmen kraljevskom darovanicom dat plemićkoj porodici Morović. Naselje se održavalo kroz ceo srednji vek. Posle Požarevačkog mira 1718. godine naselje se vodilo kao pustara pod nazivom Bogićev zbeg. Pogrešna su shvatanja da je ime naselja Bečmen germanskog porekla, obzirom da se ono pod tim imenom pominje znatno pre doseljavanja Nemaca na ovaj prostor.Visoki Austriski činovnik Franc Engel je 1786. godine zabeležio da naselje Bečmen ima 52 kuće građene od pletera,pokrivene trskom i da selo ima ilirsku crkvu sagradjenu od drveta.U blizini te crkve 1810. godine izgrađena je sadašnja crkva posvećena Svetom Savi. Crkva u Bečmenu proslavlja 27. januar, Svetog Savu kao hramovu slavu, a 30. jula Svetu Marinu (Ognjena Marija) kao zavetni dan. Svake godine 11. oktobra preko određenih kulturnih i sportskih aktivnosti obeležavaju se Dani slobode.
Kolonizacija Nemaca počela je nešto kasnije nego u Zemunu, odnosno 1867. godine, kada se naseljava prva nemačka porodica. Kao početak rada škole pominje se 1806. godina, kada se pri crkvenoj opštini otvara odeljenje sa 10 učenika. Početkom 20. veka u mestu je osnovana prva zemljoradnička zadruga sa 9 članova. Godine 1911. Bečmen se u upravnom pogledu odvaja od Surčina i osniva svoju opštinu.
U toku Prvog svetskog rata, 7. septembra 1914. godine, u blizini Bečmena Sedmi srpski puk vodio je borbu sa Austrougarima. Na raskrsnici puta Bečmen-Jakovo nalazi se spomenik poginulim srpskim vojnicima. Prvi svetski rat doneo je znatne promene u životu meštana. Dolaskom Srpske vojske Nemci napuštaju selo. Posle povlačenja Srpske vojske oni se vraćaju i u znak odmazde Nemci i Mađari preduzimaju strahovite represalije. Streljano je više uglednih domaćina, a nešto kasnije, 11. oktobra 1914. godine, okupatori interniraju sve odrasle muškarce u Varaždin. Dve nedelje kasnije iseljavaju žene i decu u selo Vera kod Vukovara. Posle dvogodišnjeg izgnanstva preživeli stanovnici vraćaju se 1916. godine u opustošene kuće. Razlika u imovinskom stanju između Nemaca i Srba se sve više povećava. Nemci koriste ovakav položaj osiromašenih Srba i dolaze u neznatnu naknadu do novih poljoprivrednih površina.
Pred Drugi svetski rat Bečmen je imao 1137. stanovnika, od toga broja oko 300 Srba. Drugi svetski rat doneo je Srbima velika stradanja. Pored aktivnog učestvovanja i NOB-u ,znatno veći broj izgubio je živote u koncentracionim logorima ili kao žrtve fašističkog terora u mestu. Nemačko stanovništvo je 11. oktobra 1944. godine napustilo selo. U njihove napuštene kuće naseljava se uglavnom stanovništvo iz okolnih sela, a potom iz ostalih delova Srbije.
Podaci o postojanju pravoslavnog hrama datiraju još iz 1786. godine. To je bila ilirska crkva sagrađena od drveta. Nedaleko od te crkve 1810. godine je sagrađena sadašnja crkva posvećena Sv.Savi. Hramovna slava je Sv.Sava, seoska zavetna slava Ognjena Marija koja se slavi 30. jula.
Prvi podaci o školi su iz 1806. godine kada se pri crkvi otvara odeljenje u kom je bilo 10 učenika. Zbog većeg naseljavanja posle drugog svetskog rata, četvorogodišnja škola 1956. godine prerasta u osmogodišnju. Danas škola nosi ime Narodnog heroja Dušana Vukasovića.[2]
Demografija uredi
U naselju Bečmen živi 2657 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,9 godina (34,8 kod muškaraca i 37,0 kod žena). U naselju ima 1024 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,33.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 10 | 9 | ||
80+ | 10 | 16 | ||
75—79 | 25 | 40 | ||
70—74 | 26 | 58 | ||
65—69 | 48 | 50 | ||
60—64 | 81 | 75 | ||
55—59 | 104 | 76 | ||
50—54 | 140 | 137 | ||
45—49 | 180 | 163 | ||
40—44 | 113 | 142 | ||
35—39 | 112 | 111 | ||
30—34 | 122 | 109 | ||
25—29 | 149 | 132 | ||
20—24 | 169 | 137 | ||
15—19 | 138 | 129 | ||
10—14 | 126 | 106 | ||
5—9 | 115 | 90 | ||
0—4 | 86 | 75 | ||
Prosek : | 34,8 | 37,0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.427 | 480 | 856 | 56 | 34 | 1 |
Ženski | 1.384 | 303 | 864 | 172 | 42 | 3 |
UKUPNO | 2.811 | 783 | 1.720 | 228 | 76 | 4 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 724 | 95 | 0 | 0 | 261 |
Ženski | 534 | 64 | 0 | 1 | 128 |
UKUPNO | 1.258 | 159 | 0 | 1 | 389 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 5 | 62 | 76 | 14 | 96 |
Ženski | 2 | 9 | 81 | 21 | 25 |
UKUPNO | 7 | 71 | 157 | 35 | 121 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 3 | 26 | 39 | 9 | 20 |
Ženski | 8 | 17 | 20 | 41 | 96 |
UKUPNO | 11 | 43 | 59 | 50 | 116 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 9 | 0 | 0 | 9 | |
Ženski | 16 | 1 | 0 | 4 | |
UKUPNO | 25 | 1 | 0 | 13 |
Galerija uredi
-
Crkva Sv.Save u Bečmenu
-
Ulica
-
Ulica
-
Mesna zajednica „Bečmen“
-
Osnovna škola „Dušan Vukasović Diogen“
-
Na mestu spomenika nekada se nalazila zgrada u kojoj su fašisti u periodu od 1941-1944 ubijali pripadnike NOP-a
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Crkva Sv.Save u Bečmenu
- ^ http://becmen-info.weebly.com/1054-1041107710951084107710851091.html
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.