Vukovarsko-sremska županija

Vukovarsko-sremska županija (hrv. Vukovarsko-srijemska županija) najistočnija je županija u Republici Hrvatskoj.

Vukovarsko-sremska županija
Map
Država Hrvatska
Admin. centarVukovar
ŽupanBožo Galić (HDZ)
Površina2.448 km2
 — broj st.144.438
 — gustina st.59 st./km2
 — ISO 3166-2HR
Pozivni broj032
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Obuhvata područje zapadnog Srema i dela istočne Slavonije, odnosno u najvećem delu prostor zapadnog dela nekadašnje ugarske županije Srem, čije je sedište bilo u gradu Vukovaru, a koja je 1918. godine ušla u sastav Kraljevine Srbije, kasnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Zauzima prostor od 2.448 km² na čijoj se teritoriji nalazi 26 opština i 5 gradova. Prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2021. u županiji je živelo 144.438 stanovnika.[1]

Graniči sa Osječko-baranjskom županijom na severu, Brodsko-posavskom županijom na zapadu, Bosnom i Hercegovinom na jugu, te Republikom Srbijom na istoku.

Teritorijalna organizacija uredi

Posle proglašenja nezavisnosti, u Hrvatskoj je uspostavljena nova teritorijalna organizacija formiranjem većih administrativno-regionalnih jedinica — županija. Do popisa stanovništva iz 1991. Hrvatska je bila podeljena na opštine sa većom površinom od današnjih koje su bile udružene u Zajednice opština. Područje današnje Vukovarsko-sremske županije obuhvata područja bivših opština Vinkovci, Vukovar i Županja, osim naseljenog mesta Klisa, koje je posle formiranja novih gradova i opština ušlo u sastav Grada Osijeka.

Klima uredi

Prostor Vukovarsko-sremske županije ima umereno kontinentalnu klimu. Leta su sunčana i topla, a zime su hladne. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 11 °C sa srednjim najtoplijim maksimumom od 29,9 °C i srednjim minimumom od 12,2 °C.

Stanovništvo uredi

 
Starosna piramida Vukovarsko-sremske županije prema popisu stanovništva 2011.
 
Zgrada obnovljenog zdanja Srpskog doma

Prema popisu iz 2011. u županiji je živelo 179.521 stanovnika.

Popis 2011.[2]
Hrvati
  
142.135 79,17%
Srbi
  
27.824 15,50%
Albanci
  
492 0,27%
Austrijanci
  
0 0%
Bošnjaci
  
1.746 0,97%
Bugari
  
7 0,00%
Vlasi
  
0 0%
Mađari
  
1.696 0,94%
Makedonci
  
100 0,06%
Jevreji
  
7 0,00%
Italijani
  
8 0,00%
Nemci
  
137 0,08%
Poljaci
  
22 0,01%
Romi
  
253 0,14%
Rumuni
  
27 0,02%
Rusi
  
36 0,02%
Rusini
  
1.427 0,79%
Slovaci
  
1.185 0,66%
Slovenci
  
65 0,04%
Turci
  
2 0,00%
Ukrajinci
  
419 0,23%
Crnogorci
  
97 0,05%
Česi
  
36 0,02%
ostali
  
186 0,10%
regionalna pripadnost
  
11 0,01%
verska pripadnost
  
396 0,22%
neraspoređeno
  
13 0,01%
neizjašnjeni
  
952 0,53%
nepoznato
  
242 0,13%
ukupno: 179.521


Broj stanovnika po popisima uredi

godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 204.768 231.241 223.919 217.115 193.224 166.956 152.472 139.340 127.417 129.754 125.569 117.918 104.801 101.029 86.768
Popis iz 2001.‍
Hrvati
  
160.277
Srbi
  
31.664
Mađari
  
2.047
Rusini
  
1.796
Slovaci
  
1.338
Ostali
  
7.646

Reference uredi

  1. ^ „Prvi rezultati popisa 2021. godine”. popis2021.hr. Arhivirano iz originala 14. 01. 2022. g. Pristupljeno 26. 8. 2022. 
  2. ^ „STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.”. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 06. 5. 2013. 

Literatura uredi

  • CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Spoljašnje veze uredi

  • Vukovarsko-sremska županija (jezik: hrvatski)
  • [1], slika dvojezične table na kojoj se jasno vidi službeno ime na srpskom jeziku u Republici Hrvatskoj za Vukovarsko-sremsku županiju;