Danijela Kostadinović

Danijela Kostadinović (Leskovac, 29. april 1973) srpski je istoričar i teoretičar književnosti, književni kritičar, paremiolog, prevodilac i profesor Univerziteta u Nišu.

Danijela Kostadinović
Lični podaci
Datum rođenja(1973-04-29)29. april 1973.(51 god.)
Mesto rođenjaLeskovac, SFRJ
Naučni rad
PoljeKnjiževnost za decu, Makedonska književnost, Savremena srpska književnost
InstitucijaFilozofski fakultet Univerziteta u Nišu

Biografija uredi

Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Leskovcu. Studije književnosti završila je 1996. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, smer Srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti. Magistrirala je 2003. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu pod mentorstvom prof. dr Slobodana Ž. Markovića. Doktorirala je 2014. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu pod mentorstvom prof. dr Radivoja Mikića.

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu[1] počela je da radi 30. septembra 1998. godine kao asistent-pripravnik na predmetima Hrvatska i Makedonska književnost. U zvanje asistenta birana je 2004. godine, potom u zvanje docenta 2014. godine, a u zvanje vanrednog profesora birana je 2019. godine za užu naučnu oblast Srpska i komparativna književnost (Uporedno proučavanje južnoslovenskih književnosti i Književnost za decu). Bila je sekretar katedre u dva mandata (1998-2001 i 2005-2007), kao i upravnik Departmana za srpsku i komparativnu književnost (2016-2019).

Učestvovala je na velikom broju međunarodnih seminara (XXX međunarodnom Seminaru za makedonski jezik, književnost i kulturu, Ohrid, Makedonija, avgust 1997; XXXI međunarodnom Seminaru za bugarski jezik i kulturu, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“, Veliko Trnovo, Bugarska, 3–23. 8. 1998; XXXIII međunarodnom Seminaru za makedonski jezik, književnost i kulturu, Ohrid, Makedonija, 8–22. 8. 2000; Internacionalnoj školi za ruski jezik i književnost, Puškinov institut, Moskva, Rusija, 5. 11–5. 12. 2004. godine i drugima). Učestvovala je na velikom broju seminara za profesionalno usavršavanje nastavnika (Savremeni pristupi u nastavi srpskog jezika i književnosti 2015/16. godine, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu, tema predavanja: „Uticaj nordijske škole na dramsko stvaralaštvo Miroslava Krleže, 2015; Savremeni pristupi u nastavi srpskog jezika i književnosti 2017. godine, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu, tema predavanja: „Proza za decu i omladinu Branka Ćopića”; Savremeni pristupi u nastavi srpskog jezika i književnosti 2018. godine, tema predavanja: „Status južnoslovenskih književnosti u nastavnim programima i nastavnoj praksi”).

Glavni je i odgovorni urednik časopisa Naše stvaranje, član redakcije časopisa Spektar (Makedonija)[2], član redakcije međunarodnog časopisa Vestnik Moskovskogo gosudarstvennogo oblastnogo universiteta. Seriя: Filosofskie nauki, član međunarodnog naučnog i uređivačkog odbora međunarodne naučne konferencije „Filko“ – filologija, kultura, obrazovanje (Štip, Makedonija/Voronjež, Rusija). Bila je član Programskog odbora i organizacionog odbora NISUN-a (Filozofski fakultet u Nišu), član Programskog odbora međunarodnog naučnog skupa Materijalna i duhovna kultura Srba u multietničkim sredinama i/ili perifernim oblastima (Zapadni univerzitet u Temišvaru/Filozofski fakultet u Nišu), član Programskog odbora međunarodnog naučnog skupa Emocije u kulturi Srba i Bugara i Muzika u kulturi Srba i Bugara (Filozofski fakultet u Nišu/ Filološki fakultet u Velikom Trnovu), član uređivačkog odbora časopisa Ishodišta 4 i Ishodišta 5. Član je Fondacije za kulturnu i naučnu afirmaciju i prezentaciju „Makedonija prezent“ (Makedonija), član Društva književnika i književnih prevodilaca Niša, član Czech-Slovak Comparative Association, član International Comparative Association ACLA/ICLA i saradnik instituta INAKU (Skopje, Severna Makedonija). Bila je član žirija Medijana festivala dečjeg stvaralaštva i stvaralaštva za decu, član i predsednik žirija (2006) za dodelu nagrade „Branko Miljković“, koju dodeljuje Grad Niš za najbolju knjigu pesama, član žirija za nagradu Grada Niša „Čudni zec“ za najbolju knjigu za decu i mlade (2016), član žirija za nagradu Grada Niša „Maleni cvet“ za književnost za decu i mlade (2017), član žirija za nagradu „Ramonda serbika“ za sveukupno višegodišnje stvaralaštvo domaćeg pisca koji je ostavio poseban pečat u istoriji savremene srpske književnosti (2020).

Učestvovala je kao istraživač na projektima: Književni život na jugu i jugoistoku Srbije u XIX i XX veku i Narodna književnost, koji su realizovani u Centru za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Nišu pod rukovodstvom akademika Miroslava Pantića od 1998. do 2005. godine; Književnost i istorija od 2006. do 2010. godine pod rukovodstvom prof. dr Miroljuba M. Stojanovića. Od 2018. godine angažovana je kao istraživač na projektima Jezička i književna prošlost i sadašnjost na prostoru jugoistočne Srbije (Departman za srbistiku Filozofskog fakulteta u Nišu), pod rukovodstvom prof. Nadežde Jović, Književna prošlost i sadašnjost na prostoru jugoistočne Srbije (Ogranak SANU Niš), pod rukovodstvom prof. dr Gorana Maksimovića i Govorni i standardni jezik u javnoj komunikaciji u Nišu (br. 0-25-20, Ogranak SANU Niš), pod rukovodstvom prof. dr Marine Janjić.

Učestvovala je na više od 50 međunarodnih i nacionalnih naučnih skupova, u zemlji i inostranstvu, iz oblasti nauke o književnosti. Živi u Nišu.

Knjige studija uredi

Priređena izdanja uredi

Nagrade uredi

  • Nagrada „Veljko Vidaković” za kulturni doprinos gradu Nišu (2002),
  • Međunarodna nagrade „Goceva misla” za afirmaciju makedonske književnosti u inostranstvu (2014),
  • Nagrada „Svetosavski pečat” za posebnu knjigu kao izuzetan autorski i izdavački poduhvat na XI Svetosavskom sajmu knjiga u Nišu (2015) za antologiju Od čežnje do erosa u izdanju Niškog kulturnog centra (2014).

Izvori uredi

  • Makedonskiot jazik me osvoji so ubavina i melodičnost, Makedonska videlina, br. 70 (2016), Beograd. Razgovor vodio Blagoje Ilijeski,
  • Čudesna i nepojamna slika sveta pod Starom planinom, Gradina, br. 91(2019), Niš, str. 143−148. Razgovor vodila Kaja Pančić Milenković,
  • Političkiot model na magični realizam na Živko Čingo, Videlina, God. XIII, Br. 167 (2020), Pančevo, str. 20−23. Razgovor vodila Kaja Pančić Milenković,
  • 35 godini Katedra za makedonski jazik na Filozofskiot fakultet – Niš, Videlina, God. XIV, Br. 172 (2021), Pančevo, str. 21−24. Razgovor vodio Blagoja Ilijevski,
  • U čast zaljubljenika u Staru planinu, Politika, 26. jul (2021), Beograd, str. 12. Razgovor vodila Marina Vukićević.

Literatura uredi

  • Danilo Kocić: Danijela Kostadinović, u "Leskovački pisci i njihovo doba II", Leskovac, 2016. str. 355-377;
  • Danijela Popović: "Govorne forme leskovačkog kraja (Dobra misla oro igra: poslovice, izreke i druge kratke govorne forme leskovačkog kraja, priredila Danijela Kostadinović, Niš, 2000)", Književna istorija, XXXIII, 113-115, Beograd, 2001, str. 177-181.
  • Marija Stojanović: Staroplaninski magični realizam (Danijela Kostadinović, Magični realizam Slobodana Džunića), Naše stvaranje, god. LXVIII, 4/2020, str. 157-162.

Spoljašnje veze uredi

  1. ^ https://www.filfak.ni.ac.rs/nastavno-osoblje/srbistika/item/191-danijela-kostadinovic
  2. ^ https://inaku.mk/portfolio/данијела-костадиновић/