Ernst Šteruvic, (nem. Ernst Streeruwitz), poznat i kao Ernst vitez Šter fon Šteruvic (nem. Ernst Ritter Streer von Streeruwitz; Mies, 23. septembar 1874Beč, 19. oktobar 1952) je bio austrijski oficir, industrijski menadžer i političar Hrišćansko socijalne partije. Od 1923. do 1934. je bio predstavnik Nacionalnog veća Austrije, a 1929. je bio kancelar Austrije nekoliko meseci. Bio je zagovornik autoritarne države, a kasnije i za povezivanje Austrije sa Nemačkom.

Ernst Šteruvic
Ernst Šteruvic 1929.
Lični podaci
Datum rođenja(1874-09-23)23. septembar 1874.
Mesto rođenjaMies, Austrougarska (danas Češka)
Datum smrti19. oktobar 1952.(1952-10-19) (78 god.)
Mesto smrtiBeč, Austrija
NacionalnostAustrijanac
ReligijaKatolička
Politička karijera
Politička
stranka
Hrišćanska socijalna partija
4. maj — 26. septembar 1929.
PredsednikVilhelm Miklas
PrethodnikIgnac Zajpel
NaslednikJohan Šober

Biografija uredi

Rana mladost i studije uredi

Šteruvic je rođen 23. septembra 1874 u Miesu u Bohemiji, kao sin predstavnika Carevinskog sveta Adolfa Štera viteza od Šteruvica. Bio je potomak iz frizijske porodice koja je imigrilala u Bohemiju i koja je bila oplemenjena tokom Tridesetogodišnjeg rata. Završio je srednju školu u Terezijanskoj vojnoj školi u Bečkom novom mestu, a 1895. je postao drugi poručnik. 1899. je služio u ratnoj školi, međutim teško je oboleo 1900. i morao je potvrditi prijem za aktivnu vojnu službu. Onda je nastavio da studira pravo na Univerzitetu u Beču i studirao je četiri godine mašinstva na Tehničkom univerzitetu u Beču. Na početku Prvog svetskog rata dobrovoljno se prijavio za vojsku i napredovao je do položaja kapetana. Zbog toga što nije mogao raditi na terenu zbog svoje bolesti, radio je u Ministarstvu rata Austrougarske. Ovde je stekao veliku zaslugu radom sa ratnim zarobljenicima. Za taj rad je nagrađen Ordenom Franca Jozefa, Vojnim medaljonom za zasluge i Gvozdenim krstom.

Politička karijera uredi

Posle Prvog svetskog rata se vratio radu u industriji, a od 1923. do 1934. je bio predstvanik Hrišćansko socijalne partije u austrijskom nacionalnom savetu. Tu je predstavljao interese austrijske industrije. Na Šteruvica su računali vodeći pripadnici različitih parlamenarnih odbora za vođenje računa o novim tarifnim sistemima austrijske carine.

Jedan zakon koji je on napisao su nazvali „zakon odgovornosti banaka“. Još je delovao i kao ovlašćeni predstvanik vlade povodom raspada centralne banke Nemačke u Austriji i na taj način je bio u mogućnosti da sačuva rezerve velikog broja štedionica.

Posle ostavke kancelara Ignaca Zajpela, Šteruvic je postavljen na njegovo mesto 4. maja 1929. godine. U septembru 1929. Šteruvic je u Ženevi vodio pregovore o ukidanju ratnih reparacija Austriji iz Prvog svetskog rata. U međuvremenu, u Austriji je sve više jačao pokret Hajmvera. Šteruvic koji je hteo da napravi sveobuhvatne ustavne reforme je naišao na veliki otpror od strane Hajmvera koji su pretili da će da dignu revoluciju ukoliko se naprave ustavne reforme.[1] U isto vreme je bila i velika tenzije između Hajmvera i druge paravojne fomacije u Austriji u to vreme Šucbunda koji su hteli da naprave državni udar. Šteruvic je uvideo i osećao da njegov kabinet niju u stanju da reši ove probleme, pa je dao ostavku na mesto kancelara 25. septembra 1929. Predložio je da ga nasledi bivši kancelar Johan Šober.

Šteruvic, koji se uvek zalagao za interese industrije, je bio od 1927. do 1930. potpredsednik bečke Privredne komore, a od 1930. do 1935. njen predseednik. Pored drugih poslova u okviru Federacije austrijske industrije, takođe je bio i član odbora u glavnoj industrijskoj federaciji i član Društva prijatelja Tehničkog univerziteta u Beču.

1938. se povukao iz politike i javnog života i nastavio je da studira političke nauke koje je prekinuo 1900. na univerzitetu u Beču i uradio je doktorat 1939. godine.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ (jezik: engleski)"Puške su spremne" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. jun 2010), Time, 30. septtembar 1929. Pristupljeo: 24. april 2010.

Spoljašnje veze uredi


Kancelar Austrije
(1929)