Žitorađa
Žitorađa je naseljeno mesto i sedište istoimene opštine u Topličkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 2.992 stanovnika.
Žitorađa | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Toplički |
Opština | Žitorađa |
Stanovništvo | |
— 2022. | 2.992 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 11′ 14″ S; 21° 42′ 28″ I / 43.187333° S; 21.707833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 18412 |
Pozivni broj | 027 |
Registarska oznaka | PK |
Geografija uredi
Opština Žitorađa nalazi se na jugoistoku Srbije, u Topličkom okrugu, na udaljenosti 10 km od koridora 10 koji povezuje Srbiju sa Severnom Makedonijom, Grčkom i dalje sa Dalekim istokom. Opština se nalazi na udaljenosti 35 km jugozapadno od Niša, i gravitira Nišu kao ekonomskom, političkom i kulturnom centru.
Istorija uredi
Prvi podaci o Žitorađi kao naseljenom mestu datiraju iz 4. veka, otkad se pominje stari vizantijski grad Žitorađsko kale (lat. Ad Herculum). Iz ovog doba potiče i sačuvan je verski objekat Latinska crkva nadomak Žitorađe.
Žitorađa je 1877. oslobođena od Turaka. Ova godina se smatra godinom osnivanja opštine.
Posebno poznati i atraktivni lokaliteti nalaze se na planini Pasjači—mesto zvano Kale gde su locirani ostaci starog rimskog grada Ad Herkulem, zatim u blizini sela Glašinca — mesto zvano Glašinska čuka, čuvena Latinska crkva koja datira još iz 4. veka.
Obrazovanje uredi
Osnovna škola u Žitorađi počela je sa radom daleke 1873. godine, a ova škole ima i osmorazredna odeljenja u Pejkovcu, Crnatovu i Dubovu, a u ostalim naseljima četvororazredne škole. Škola broji 1652 učenika. Srednja škola Žitorađa radi od 1978. godine. Školu čine 3 obrazovna profila mašinske, poljoprivredne i ekonomske škole. Predškolska ustanova za decu je dečji vrtić Prva radost, osnovan 1981. godine. U Žitorađi postoji Narodna biblioteka sa fondom od oko 35.000 knjiga.
Zdravstvo uredi
Dom zdravlja Žitorađa postoji od 1956. godine, a u svim većim selima postoje ambulante.
Infrastruktura uredi
Okosnicu drumskog saobraćaja čini deonica regionalnog puta R-245 Niš – Žitorađa – Prokuplje - Priština koja prolazi kroz Žitorađu, regionalni putni pravac R–221, Niš - Pejkovac – Prokuplje – Priština koji prolazi kroz Dobrič, središte povrtarske i poljoprivredne proizvodnje opštine, i regionalni put R - 223 A koji povezuje opštinu Žitorađa sa opštinom Bojnik i prolazi kroz Dubovo. Ukupna dužina regionalnih puteva iznosi 38 km. Udaljenost opštine od međunarodnog putnog koridora E-75 iznosi svega 12 km. Poslednjih godina urađeno je mnogo na modernizaciji svih putnih pravaca, a posebna pažnja je posvećena uređenju lokalnih i atarskih puteva. Samo u 2005. godini u potpunosti je renovirano 24 km putne mreže u opštini, a u 2006. godini nastavljeno sa još 5 km novih puteva, tako da se do 2008. g. očekuje kompletna modernizacija svih putnih pravaca u opštini i svih lokalnih ulica.
Elektroenergetska mreža je na zadovoljavajućem nivou. U Žitorađi je u pripremi i rekonstrukcija dalekovoda 10 kV prema Drenovcu i potencijalno novoj industrijskoj zoni Badnjevac.
Većina stanovništva opštine Žitorađa snabdeva se vodom putem bunara, izuzev opštinskog centra Žitorađa koje ima uređen sistem za vodosnabdevanje. Izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže u svim selima je u planu. U toku je izgradnja vodovodne mreže u 5 mesnih zajednica po zajedničkom projektu Evropske unije i opštine, a u pripremi su projekti za vodosnabdevanje i ostalih mesnih zajednica.
Na teritoriji opštine postoje bogata izvorišta vode. Projektom je planirano povezivanje u jedinstven sistem koji će biti povezan sa sistemom vodosnabdevanja Selova. Telekomunikacionu infrastrukturu opštine Žitorađa čine: mreža fiksne telefonije Telekoma Srbije i mreža mobilne telefonije Telenora i Telekoma Srbije. Čvorna centrala u Žitorađi vezana je za optički kabl Niš – Prokuplje.
-
Autobuska stanica
-
Autobuska stanica
-
Reka u Žitorađi
Privreda uredi
U strukturi privrede opštine Žitorađa dominantno mesto zauzima poljoprivreda. U strukturi poljoprivrede poslednjih godina primat zauzima proizvodnja ranog povrća iz plastenika i proizvodnja bostana. Razvijeno je voćarstvo, a takođe su zastupljene i sve ostale kulture. Žitorađa raspolaže sa ukupno 23.303,89 hektara obradive površine. Prema poslednjim podacima struktura poljoprivredne proizvodnje izgleda ovako:
Ratarske kulture 13.874 ha Povrtarstvo 1.200 ha Voćnjaci 700 ha Vinova loza 654 ha Livade i pašnjaci 864 ha Šume 489 ha
Osnovna karakteristika proizvodnje je u tome što se marljivim i stručnim radom na malim površinama postižu izvanredni rezultati u proizvodnji, uz zanemarljivo korišćenje herbicida. Proizvodnja zdrave hrane u narednom periodu odvijaće se uz saradnju i pod nadzorom stručnjaka iz Laboratorije za ispitivanja sastava zemljišta i životnih namirnica pri Srednjoj školi Žitorađa. U oblasti stočarstva u opštini Žitorađa postoji S. Z. S. Z 1 Decembar sa kapacitetom od 30.000.000 tovljenih svinja godišnje. Farma spada u red najuspešnijih u Srbiji i ima zaokruženi ciklus proizvodnje. Velike su razvojne mogućnosti ove farme u proširenju delatnosti na proizvodnju finalnih proizvoda, klaničnu industriju i proizvodnju stočne hrane za tržište. Proces privatizacije očekuje se u 2008. godini.
Postojala je Zemljoradnička zadruga Pobeda Donje Crnatovo sa kapacitetom za uzgoj koka nosilja od 12000 komada, mešaonom stočne hrane i raspoloživim obradivim zemljištem od 17 ha i šumom od 120 ha, kao i ZZ Budućnost Žitorađa sa kapacitetom do 10.000 komada tovnih piladi, opremom i obradivim zemljištem od 65 ha. Od industrijskih kapaciteta ovde je smešten i nekadašnji pogon EI Niš – AD AD HERKULEM Žitorađa.
U privatnom sektoru na teritoriji opštine Žitorađa posluje oko 180 samostalnih radnji i svega nekoliko preduzeća. U strukturi samostalnih radnji najbrojnije su radnje iz oblasti trgovine. Težnja je opštine i samostalnih zanatskih radnji da se u budućnosti stimulišu zanatske delatnosti sa posebnim akcentom na očuvanje starih zanata. Od privatnih preduzeća treba istaći PP Serđo Žitorađa (fabrika obuće), PP Amer- prom Vlahovo (lekoviti čajevi), PP Nile Žitorađa (trgovina na veliko i malo), Koni-trejd Žitorađa (konditorski proizvodi), Kristal Žitorađa (obrada stakla)i druga.
Poljoprivredni proizvođači su organizovani kroz sledeća Udruženja :
- Udruženje poljoprivrednih proizvođača opštine Žitorađa
- Udruženje voćara i povrtara Farmer Vlahovo
- Udruženje poljoprivrednih proizvođača Fortesa Voljčinac
- Udruženje poljoprivrednih proizvođača Agrotim Vlahovo
- Pčelarsko društvo Cvet Žitorađa
- Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava je 2.200.
Opština ima formiranu službu za ruralni razvoj.
Turizam uredi
O razvoju turizma u Opštini se stara Turistička organizacija opštine Žitorađa
Opština je krenula sa izradom projektne dokumentacije za izgradnju „Etno sela sa lovačkim domom“. Predlozi su: izletište Glavičica na brdu iznad Žitorađe, udaljeno 3 km od Žitorađe, lovni rezervat u s. Zladovac na udaljenosti 11 km od Žitorađe i vikend naselje Debeli Lug na 5,5 km od Žitorađe. Poslednjih godina područje opštine je veoma posećeno lovcima i ljubiteljima prirode iz Italije i Grčke koji u sve većem broju i sve dužem vremenskom periodu borave u Žitorađi. Glavni aduti su poljska jarebica i prepelica koje žive i opstaju samo u sredinama gde nema pesticida i herbicida u zemljištu.
Demografija uredi
U naselju Žitorađa živi 2771 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,8 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 1.008 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,51.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
m | ž |
|||
? | 15 | 27 | ||
80+ | 15 | 42 | ||
75—79 | 35 | 52 | ||
70—74 | 72 | 100 | ||
65—69 | 107 | 115 | ||
60—64 | 95 | 95 | ||
55—59 | 103 | 94 | ||
50—54 | 164 | 126 | ||
45—49 | 112 | 136 | ||
40—44 | 110 | 103 | ||
35—39 | 110 | 99 | ||
30—34 | 128 | 106 | ||
25—29 | 139 | 134 | ||
20—24 | 122 | 129 | ||
15—19 | 113 | 116 | ||
10—14 | 101 | 92 | ||
5—9 | 132 | 116 | ||
0—4 | 90 | 98 | ||
Prosek : | 37,8 | 39,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.440 | 341 | 998 | 79 | 11 | 11 |
Ženski | 1.474 | 203 | 998 | 228 | 33 | 12 |
UKUPNO | 2.914 | 544 | 1.996 | 307 | 44 | 23 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 739 | 49 | 0 | 1 | 220 |
Ženski | 337 | 42 | 0 | 0 | 73 |
UKUPNO | 1.076 | 91 | 0 | 1 | 293 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 3 | 66 | 59 | 6 | 46 |
Ženski | 0 | 2 | 53 | 10 | 5 |
UKUPNO | 3 | 68 | 112 | 16 | 51 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 7 | 11 | 122 | 30 | 34 |
Ženski | 6 | 2 | 23 | 33 | 58 |
UKUPNO | 13 | 13 | 145 | 63 | 92 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 22 | 0 | 0 | 63 | |
Ženski | 10 | 0 | 0 | 20 | |
UKUPNO | 32 | 0 | 0 | 83 |
Zanimljivosti uredi
Žitorađa je rodno mesto pevačice narodne muzike Svetlane Ražnatović[4].
U Žitorađi je odrastao i završio osnovnu školu[4] srpski političar Ivica Dačić. Dačićeva porodica se ubrzo po njegovom rođenju preselila iz Prizrena u Žitorađu.
Galerija uredi
-
Crkva Svetih Petra i Pavla u Žitorađi
-
Crkva Svetih Petra i Pavla u Žitorađi, dveri
-
Crkva Svetih Petra i Pavla
-
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
-
Spomenici u porti crkve
-
Hala sportova
-
Spomenik palim borcima u Prvom i Drugom svetskom ratu
-
Spomenik Nikoli Kokonješeviću
-
Gradski park
-
Gradski park
-
Gradski park
-
Žitorađa, centar
-
Zgrada Crvenog krsta u Žitorađi
-
Uslužni centar
-
Predškolska ustanova Prva radost
-
Teren fudbalskog kluba Žitorađa
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ a b Dokumentacioni centar „Vreme“, Biljana Vasić, 19. maj 2005. godine, Pristupljeno 16. aprila 2011.