Žitorađa

село и општина у Србији

Žitorađa je naseljeno mesto i sedište istoimene opštine u Topličkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 2.992 stanovnika.

Žitorađa
Panorama Žitorađe
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugToplički
OpštinaŽitorađa
Stanovništvo
 — 2022.2.992
Geografske karakteristike
Koordinate43° 11′ 14″ S; 21° 42′ 28″ I / 43.187333° S; 21.707833° I / 43.187333; 21.707833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Žitorađa na karti Srbije
Žitorađa
Žitorađa
Žitorađa na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18412
Pozivni broj027
Registarska oznakaPK

Geografija uredi

 
Žitorađa, panorama

Opština Žitorađa nalazi se na jugoistoku Srbije, u Topličkom okrugu, na udaljenosti 10 km od koridora 10 koji povezuje Srbiju sa Severnom Makedonijom, Grčkom i dalje sa Dalekim istokom. Opština se nalazi na udaljenosti 35 km jugozapadno od Niša, i gravitira Nišu kao ekonomskom, političkom i kulturnom centru.

Istorija uredi

Prvi podaci o Žitorađi kao naseljenom mestu datiraju iz 4. veka, otkad se pominje stari vizantijski grad Žitorađsko kale (lat. Ad Herculum). Iz ovog doba potiče i sačuvan je verski objekat Latinska crkva nadomak Žitorađe.

Žitorađa je 1877. oslobođena od Turaka. Ova godina se smatra godinom osnivanja opštine.

Posebno poznati i atraktivni lokaliteti nalaze se na planini Pasjači—mesto zvano Kale gde su locirani ostaci starog rimskog grada Ad Herkulem, zatim u blizini sela Glašinca — mesto zvano Glašinska čuka, čuvena Latinska crkva koja datira još iz 4. veka.

Obrazovanje uredi

Osnovna škola u Žitorađi počela je sa radom daleke 1873. godine, a ova škole ima i osmorazredna odeljenja u Pejkovcu, Crnatovu i Dubovu, a u ostalim naseljima četvororazredne škole. Škola broji 1652 učenika. Srednja škola Žitorađa radi od 1978. godine. Školu čine 3 obrazovna profila mašinske, poljoprivredne i ekonomske škole. Predškolska ustanova za decu je dečji vrtić Prva radost, osnovan 1981. godine. U Žitorađi postoji Narodna biblioteka sa fondom od oko 35.000 knjiga.

Zdravstvo uredi

 
Dom zdravlja

Dom zdravlja Žitorađa postoji od 1956. godine, a u svim većim selima postoje ambulante.

Infrastruktura uredi

Okosnicu drumskog saobraćaja čini deonica regionalnog puta R-245 Niš – Žitorađa – Prokuplje - Priština koja prolazi kroz Žitorađu, regionalni putni pravac R–221, Niš - Pejkovac – Prokuplje – Priština koji prolazi kroz Dobrič, središte povrtarske i poljoprivredne proizvodnje opštine, i regionalni put R - 223 A koji povezuje opštinu Žitorađa sa opštinom Bojnik i prolazi kroz Dubovo. Ukupna dužina regionalnih puteva iznosi 38 km. Udaljenost opštine od međunarodnog putnog koridora E-75 iznosi svega 12 km. Poslednjih godina urađeno je mnogo na modernizaciji svih putnih pravaca, a posebna pažnja je posvećena uređenju lokalnih i atarskih puteva. Samo u 2005. godini u potpunosti je renovirano 24 km putne mreže u opštini, a u 2006. godini nastavljeno sa još 5 km novih puteva, tako da se do 2008. g. očekuje kompletna modernizacija svih putnih pravaca u opštini i svih lokalnih ulica.

Elektroenergetska mreža je na zadovoljavajućem nivou. U Žitorađi je u pripremi i rekonstrukcija dalekovoda 10 kV prema Drenovcu i potencijalno novoj industrijskoj zoni Badnjevac.

Većina stanovništva opštine Žitorađa snabdeva se vodom putem bunara, izuzev opštinskog centra Žitorađa koje ima uređen sistem za vodosnabdevanje. Izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže u svim selima je u planu. U toku je izgradnja vodovodne mreže u 5 mesnih zajednica po zajedničkom projektu Evropske unije i opštine, a u pripremi su projekti za vodosnabdevanje i ostalih mesnih zajednica.

Na teritoriji opštine postoje bogata izvorišta vode. Projektom je planirano povezivanje u jedinstven sistem koji će biti povezan sa sistemom vodosnabdevanja Selova. Telekomunikacionu infrastrukturu opštine Žitorađa čine: mreža fiksne telefonije Telekoma Srbije i mreža mobilne telefonije Telenora i Telekoma Srbije. Čvorna centrala u Žitorađi vezana je za optički kabl Niš – Prokuplje.

Privreda uredi

U strukturi privrede opštine Žitorađa dominantno mesto zauzima poljoprivreda. U strukturi poljoprivrede poslednjih godina primat zauzima proizvodnja ranog povrća iz plastenika i proizvodnja bostana. Razvijeno je voćarstvo, a takođe su zastupljene i sve ostale kulture. Žitorađa raspolaže sa ukupno 23.303,89 hektara obradive površine. Prema poslednjim podacima struktura poljoprivredne proizvodnje izgleda ovako:

Ratarske kulture 13.874 ha Povrtarstvo 1.200 ha Voćnjaci 700 ha Vinova loza 654 ha Livade i pašnjaci 864 ha Šume 489 ha

Osnovna karakteristika proizvodnje je u tome što se marljivim i stručnim radom na malim površinama postižu izvanredni rezultati u proizvodnji, uz zanemarljivo korišćenje herbicida. Proizvodnja zdrave hrane u narednom periodu odvijaće se uz saradnju i pod nadzorom stručnjaka iz Laboratorije za ispitivanja sastava zemljišta i životnih namirnica pri Srednjoj školi Žitorađa. U oblasti stočarstva u opštini Žitorađa postoji S. Z. S. Z 1 Decembar sa kapacitetom od 30.000.000 tovljenih svinja godišnje. Farma spada u red najuspešnijih u Srbiji i ima zaokruženi ciklus proizvodnje. Velike su razvojne mogućnosti ove farme u proširenju delatnosti na proizvodnju finalnih proizvoda, klaničnu industriju i proizvodnju stočne hrane za tržište. Proces privatizacije očekuje se u 2008. godini.

Postojala je Zemljoradnička zadruga Pobeda Donje Crnatovo sa kapacitetom za uzgoj koka nosilja od 12000 komada, mešaonom stočne hrane i raspoloživim obradivim zemljištem od 17 ha i šumom od 120 ha, kao i ZZ Budućnost Žitorađa sa kapacitetom do 10.000 komada tovnih piladi, opremom i obradivim zemljištem od 65 ha. Od industrijskih kapaciteta ovde je smešten i nekadašnji pogon EI Niš – AD AD HERKULEM Žitorađa.

U privatnom sektoru na teritoriji opštine Žitorađa posluje oko 180 samostalnih radnji i svega nekoliko preduzeća. U strukturi samostalnih radnji najbrojnije su radnje iz oblasti trgovine. Težnja je opštine i samostalnih zanatskih radnji da se u budućnosti stimulišu zanatske delatnosti sa posebnim akcentom na očuvanje starih zanata. Od privatnih preduzeća treba istaći PP Serđo Žitorađa (fabrika obuće), PP Amer- prom Vlahovo (lekoviti čajevi), PP Nile Žitorađa (trgovina na veliko i malo), Koni-trejd Žitorađa (konditorski proizvodi), Kristal Žitorađa (obrada stakla)i druga.

Poljoprivredni proizvođači su organizovani kroz sledeća Udruženja :

  • Udruženje poljoprivrednih proizvođača opštine Žitorađa
  • Udruženje voćara i povrtara Farmer Vlahovo
  • Udruženje poljoprivrednih proizvođača Fortesa Voljčinac
  • Udruženje poljoprivrednih proizvođača Agrotim Vlahovo
  • Pčelarsko društvo Cvet Žitorađa
  • Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava je 2.200.

Opština ima formiranu službu za ruralni razvoj.

Turizam uredi

O razvoju turizma u Opštini se stara Turistička organizacija opštine Žitorađa

Opština je krenula sa izradom projektne dokumentacije za izgradnju „Etno sela sa lovačkim domom“. Predlozi su: izletište Glavičica na brdu iznad Žitorađe, udaljeno 3 km od Žitorađe, lovni rezervat u s. Zladovac na udaljenosti 11 km od Žitorađe i vikend naselje Debeli Lug na 5,5 km od Žitorađe. Poslednjih godina područje opštine je veoma posećeno lovcima i ljubiteljima prirode iz Italije i Grčke koji u sve većem broju i sve dužem vremenskom periodu borave u Žitorađi. Glavni aduti su poljska jarebica i prepelica koje žive i opstaju samo u sredinama gde nema pesticida i herbicida u zemljištu.

Demografija uredi

U naselju Žitorađa živi 2771 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,7 godina (37,8 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 1.008 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,51.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 2.442
1953. 2.464
1961. 2.618
1971. 2.849
1981. 3.270
1991. 3.503 3.408
2002. 3.543 3.724
2011. 3.370
2022. 2.992
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
3.269 92,26%
Romi
  
246 6,94%
Makedonci
  
6 0,16%
Jugosloveni
  
6 0,16%
Bugari
  
2 0,05%
Crnogorci
  
1 0,02%
Goranci
  
1 0,02%
nepoznato
  
9 0,25%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Zanimljivosti uredi

Žitorađa je rodno mesto pevačice narodne muzike Svetlane Ražnatović[4].

U Žitorađi je odrastao i završio osnovnu školu[4] srpski političar Ivica Dačić. Dačićeva porodica se ubrzo po njegovom rođenju preselila iz Prizrena u Žitorađu.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  4. ^ a b Dokumentacioni centar „Vreme“, Biljana Vasić, 19. maj 2005. godine, Pristupljeno 16. aprila 2011.

Spoljašnje veze uredi