Lijepaja

општина у Летонији

Lijepaja (let. Liepāja; rus. Лиепая, ranije Либава, Либау; litv. Liepoja; nem. Libau; polj. Lipawa) je treći po veličini grad u Letoniji, smešten u jugozapadnom delu države. Grad čini i samostalnu gradsku opštinu.

Lijepaja
let. Liepāja, rus. Лиепая
Gradska luka Lijepaje
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Letonija
OpštinaLijepaja
Osnovan1253.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2016.78.144
 — gustina1.293,77 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate56° 30′ 42″ S; 21° 00′ 50″ I / 56.511667° S; 21.013889° I / 56.511667; 21.013889
Površina60,4 km2
Lijepaja na karti Letonije
Lijepaja
Lijepaja
Lijepaja na karti Letonije
Ostali podaci
GradonačelnikUldis Sesks
Veb-sajt
liepaja.lv

Lijepaja je poznata kao druga po važnosti luka u državi posle Rige, koja se za razliku od nje zimi ne ledi.

Ime grada potiče od letonske reči za lipu.

Geografija uredi

Grad Lijepaja je smešten na jugozapadu Letonije, blizu državne granice sa Litvanijom (30 km). Od glavnog grada Rige grad je udaljen 220 km zapadno.

Reljef: Lijepaja se nalazi u istorijskoj pokrajini Kurlandiji. Grad se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Grad se nalazi u ravničarskom području, na 5-7 metra nadmorske visine.

Klima: U Lijepaji vlada kontinentalna klima.

Vode: Grad Lijepaja se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Reka čini i jezero Lijepaja u zaleđu grada, pa grad istovremeno na moru, reci i jezeru.

Istorija uredi

Područje Lijepaje bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Današnje naselje pod nemačkim nazivom Lubau osnovali su nemački vitezovi tevtonci 1263. godine. Grad je priključen Državnoj zajednici Poljske i Litvanije 1626. godine. 1795. godine grad zauzima Ruska Imperija i menja naziv u Libava. U 19. veku grad doživljava privredni procvrat.

1920. godine Lijepaja je priključena novoosnovanoj Letoniji. 1940. godine priključena je SSSR-u, ali je uskoro pala u ruke Trećeg rajha (1941-44.). Posle rata grad je bio u sastavu Letonske SSR, da bi se ponovnim uspostavljanjem letonske nezavisnosti 1991. godine našao u granicama Letonije.

Stanovništvo uredi

Populacija (ist.): Lijepaja
Godina
Stanovništvo
 
Pogled na grad Lijepaju
 
Gradska pešačka ulica

Sa približno 85 hiljada stanovnika Lijepaja je treći grad po veličini u Letoniji. Međutim, od vremena nezavisnosti (1991. godina) broj stanovnika je osetno opao (1989. - 115 hiljada st.). Razloga za ovo je nekoliko - iseljavanje Rusa i drugim „sovjetskih“ naroda u matice, odlazak mladih u inostrastvo ili Rigu zbog bezperspektivnosti i nezaposlenosti, negativan priraštaj.

Etnički sastav: Matični Letonci čine nešto više od polovine gradskog stanovništva. Nacionalni sastav je sledeći:

Privreda uredi

Liepaja je bila i ostala veoma važna luka u Letoniji, odmah posle Rige. Prednost luke je što nije pod ledom tokom zime (za razliku od riške luke).

Kultura uredi

Sport uredi

U ovom gradu igra FK Lijepaja.

Gradovi pobratimi uredi

Partnerski gradovi uredi

Galerija uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi