Lijepaja
Lijepaja (let. Liepāja; rus. Лиепая, ranije Либава, Либау; litv. Liepoja; nem. Libau; polj. Lipawa) je treći po veličini grad u Letoniji, smešten u jugozapadnom delu države. Grad čini i samostalnu gradsku opštinu.
Lijepaja | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Letonija |
Opština | Lijepaja |
Osnovan | 1253. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2016. | 78.144 |
— gustina | 1.293,77 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 56° 30′ 42″ S; 21° 00′ 50″ I / 56.511667° S; 21.013889° I |
Površina | 60,4 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Uldis Sesks |
Veb-sajt | |
liepaja.lv |
Lijepaja je poznata kao druga po važnosti luka u državi posle Rige, koja se za razliku od nje zimi ne ledi.
Ime grada potiče od letonske reči za lipu.
Geografija uredi
Grad Lijepaja je smešten na jugozapadu Letonije, blizu državne granice sa Litvanijom (30 km). Od glavnog grada Rige grad je udaljen 220 km zapadno.
Reljef: Lijepaja se nalazi u istorijskoj pokrajini Kurlandiji. Grad se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Grad se nalazi u ravničarskom području, na 5-7 metra nadmorske visine.
Klima: U Lijepaji vlada kontinentalna klima.
Vode: Grad Lijepaja se obrazovao oko ušća reke Live u Baltičko more. Reka čini i jezero Lijepaja u zaleđu grada, pa grad istovremeno na moru, reci i jezeru.
Istorija uredi
Područje Lijepaje bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Današnje naselje pod nemačkim nazivom Lubau osnovali su nemački vitezovi tevtonci 1263. godine. Grad je priključen Državnoj zajednici Poljske i Litvanije 1626. godine. 1795. godine grad zauzima Ruska Imperija i menja naziv u Libava. U 19. veku grad doživljava privredni procvrat.
1920. godine Lijepaja je priključena novoosnovanoj Letoniji. 1940. godine priključena je SSSR-u, ali je uskoro pala u ruke Trećeg rajha (1941-44.). Posle rata grad je bio u sastavu Letonske SSR, da bi se ponovnim uspostavljanjem letonske nezavisnosti 1991. godine našao u granicama Letonije.
Stanovništvo uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Sa približno 85 hiljada stanovnika Lijepaja je treći grad po veličini u Letoniji. Međutim, od vremena nezavisnosti (1991. godina) broj stanovnika je osetno opao (1989. - 115 hiljada st.). Razloga za ovo je nekoliko - iseljavanje Rusa i drugim „sovjetskih“ naroda u matice, odlazak mladih u inostrastvo ili Rigu zbog bezperspektivnosti i nezaposlenosti, negativan priraštaj.
Etnički sastav: Matični Letonci čine nešto više od polovine gradskog stanovništva. Nacionalni sastav je sledeći:
Privreda uredi
Liepaja je bila i ostala veoma važna luka u Letoniji, odmah posle Rige. Prednost luke je što nije pod ledom tokom zime (za razliku od riške luke).
Kultura uredi
Sport uredi
U ovom gradu igra FK Lijepaja.
Gradovi pobratimi uredi
Partnerski gradovi uredi
Galerija uredi
-
Ruska pravoslavna katedrala
-
Luteranska crkva sv. Ane
-
Gradska pijaca
-
Sovjetski blokovi