Marija Maca Gržetić Kovačić (Zagreb, 10. avgust 1910 — Zagreb, 22. april 1991) bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politička radnica SR Hrvatske.

marija gržetić kovačić
Lični podaci
Datum rođenja(1910-08-10)10. avgust 1910.
Mesto rođenjaZagreb, Austrougarska
Datum smrti22. april 1991.(1991-04-22) (80 god.)
Mesto smrtiZagreb, Hrvatska, SFR Jugoslavija
Profesijadruštveno-politička radnica
Delovanje
Član KPJ od1935.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije

Odlikovanja
Orden Republike sa zlatnim vencem Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem
Orden za hrabrost Partizanska spomenica 1941.

Biografija uredi

Rođena je 1910. godine u Zagrebu. Kao tektstilna radnica, učestvovala je od 1931. godine u mnogim štrajkovima i akcijama tekstilnih radnika u Zagrebu i Varaždinu. Članica Komunističke partije Jugoslavije postala je 1935. godine. Od 1936. do 1938. bila je sekretar II rejonskog komiteta KPH, a zatim članica Mesnog komiteta KPH u Zagrebu.

Zbog svojih je aktivnosti bila proganjana od policije - osam je puta uhapšena i dvaput deportovana u Lepoglavu (drugi puta 26. decembra 1939). Kapitulacija Jugoslavije 1941. zatekla ju je u lepoglavskom zatvoru.

Ustaše su ju prebacile u logor Jastrebarsko, a zatim u logor Danicu kod Koprivnice, odakle je decembra 1941. spašena i prebačena u Zagreb. Januara 1942. pridružila se partizanima. Na oslobođenoj teritoriji delovala je kao partijska radnica; bila je članica i sekretarica više okružnih komiteta KPH. Na Prvoj konferenciji AFŽ Hrvatske 1942, bila je izabrana za predsednicu AFŽH. Takođe je bila i članica AVNOJ-a i ZAVNOH-a.

Posle rata, bila je birana za zastupnicu u svim sazivima Sabora NR Hrvatske. Na Drugom i Trećem kongresu KPH/SKH izabirana je za članicu Centralnog komiteta. Bila je članica Glavnog odbora SSRN Hrvatske, predsednica Saveza ženskih društava Hrvatske i ostalo.

Umrla je 22. aprila 1991. godine u Zagrebu i sahranjena na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena zasluga za narod i ostalih jugoslovenskih odlikovanja.

Literatura uredi

  • Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina, 227. str.
  • Enciklopedija Jugoslavije (knjiga treća). „Leksikografski zavod FNRJ“, Zagreb 1958. godina.
  • Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Eksport pres“, Beograd 1970. godina.
  • Enciklopedija Jugoslavije (knjiga četvrta). „Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža“, Zagreb 1986. godina.