Mačvanski upravni okrug

управни округ Републике Србије

Mačvanski upravni okrug je jedan od okruga Republike Srbije. Okrug se nalazi u zapadnom delu države, a ima ukupno 297.778 stanovnika (po popisu iz 2011. godine). Prema preliminarnim podacima popisa 2022. okrug ima 268.096 stanovnika.[1] Sedište okruga je u gradu Šapcu.

Mačvanski upravni okrug
Položaj
Mačkov kamen, kosturnica, Ljubovija 03.JPG
Država Srbija
RegionŠumadija i zapadna Srbija
Istorijske oblastisredišnja Mačva, Pocerina, Jadar, Rađevina, Azbukovica
Admin. centarŠabac
Površina3.268 km2
Stanovništvo2022.[1]
 — broj st.268.096
 — gustina st.82,04 st./km2
Pozivni broj+381 (0)15
Opštine i gradovi8
Bogatić
Vladimirci
Koceljeva
Krupanj
Grad Loznica
Ljubovija
Mali Zvornik
Grad Šabac
Broj naselja228
(5 gradskih i 223 seoska)
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Administrativna podelaUredi

Okrug obuhvata sledeće gradove i opštine (sa njihovim administrativnim centrima):

Administrativna podelaUredi

Mačvanski upravni okrug obuhvata dva grada i šest opština.

Naziv Grb Broj stanovnika (2011) Broj stanovnika (2022)[1]
Grad Šabac   115.884 106.066
Grad Loznica   79.327 73.083
Opština Bogatić   28.883 24.788
Opština Vladimirci   17.462 14.509
Opština Koceljeva   13.129 11.249
Opština Krupanj   17.295 14.569
Opština Ljubovija   14.469 12.272
Opština Mali Zvornik   12.482 11.560

Veća naseljaUredi

Značajnija naselja u okrugu su (sa brojem stanovnika po popisu iz 2002. godine):

Etničke grupe (popis iz 2002. godine)Uredi

Etničke grupe (popis iz 2011. godine)Uredi

Kultura i istorijaUredi

U blizini Šapca su znameniti spomenici, posvećeni poznatim događajima iz istorije srpskog naroda:

Nedaleko od Loznice je selo Tršić, rodno mesto, reformatora srpskog jezika i pravopisa, Vuka Karadžića. Iz Tršića se pešačkom stazom stiže u manastir Tronošu, jedno od najstarijih srednjovekovnih nemanjićkih zadužbina. Ovaj manastir iz XIV veka, odigrao je u prošlosti istaknutu ulogu u očuvanju narodne kulture i tradicije Srba. Dugo se u njemu, a naročito u XIV veku, negovala prepisivačka škola za sopstvene potrebe i potrebe drugih manastira. Time je sačuvana istorijska i kulturna građa srpskog naroda.

Vidi jošUredi

Spoljašnje vezeUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b v „Prvi rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022.”. Republički zavod za statistiku. Arhivirano iz originala na datum 22. 12. 2022. Pristupljeno 27. 12. 2022.