Milka Planinc rođena Malada (Drniš, 21. novembar 1924Zagreb, 7. oktobar 2010) bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politička radnica SFRJ i SR Hrvatske. U periodu od 16. maja 1982. do 15. maja 1986. godine obavljala je funkciju predsednika Saveznog izvršnog veća SFRJ. Bila je jedina žena u istoriji koja je bila premijer jedne socijalističke države.

milka planinc
Milka Planinc
Lični podaci
Datum rođenja(1924-11-21)21. novembar 1924.
Mesto rođenjaDrniš, Kraljevina SHS
Datum smrti7. oktobar 2010.(2010-10-07) (85 god.)
Mesto smrtiZagreb, Hrvatska
Profesijadruštveno-politička radnica
Delovanje
Član KPJ od1944.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOVJ
JNA
19411945.
Činporučnik
predsednica CK SK Hrvatske
Period19711982.
PrethodnikSavka Dabčević-Kučar
NaslednikJure Bilić
predsednica Saveznog izvršnog veća
Period16. maj 198215. maj 1986.
PrethodnikVeselin Đuranović
NaslednikBranko Mikulić

Biografija uredi

Rođena je u mešanoj hrvatsko-srpskoj porodici.[1] Njeni roditelji - otac Nikola Malada i Majka Stana, rođena Kašić, su se 1930. godine preselili u Split, gde je Milka završila osnovnu školu i gimnaziju. Još u toku školovanja se uključila u revolucionarni omladinski pokret i postala član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ).

Godine 1941. posle okupacije Kraljevine Jugoslavije i proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, pristupila je Narodnooslobodilačkom pokretu i učestvovala je u Narodnooslobodilačkoj borbi. U toku rata se nalazila u Hvarsko-viškom partizanskom odredu, a potom u Jedanaestoj dalmatinskoj udarnoj brigadi, u kojoj je obavljala najpre obavljala funkciju političkog delegata voda, a kasnije političkog komesara čete. Posle završetka rata, 1945. godine, demobilisana je iz Jugoslavenske armije u činu poručnika. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljena je 1944. godine.

Posle oslobođenja Jugoslavije radila je u Sreskom Narodnom odboru u Drnišu, a kasnije u preduzeću „Elektra“ u Zagrebu. Završila je Višu upravnu školu u Zagrebu, a od 1947. godine se aktivno bavila političkim radom. Bila je najpre rukovodilac u Agitpropu Rejonskog komiteta KP Hrvatske u naselju Trešnjevka, u Zagrebu, a potom od 1954. godine instruktor u Gradskom komitetu KPH za Zagreb. Kasnije se nalazila na pozicijama:

  • političkog sekretara Opštinskog komiteta Saveza komunista Trešnjevke,
  • predsednika Narodnog odbora Trešnjevke, od 1957.
  • načelnika Sekretarijata za prosvetu i kulturu Narodnog odbora Zagreba, od 1961. do 1963.
  • organizacionog sekretara Gradskog komiteta Saveza komunista Zagreba, od 1963.
  • republičkog sekretar za školstvo i obrazovanje u Izvršnom veću SR Hrvatske, od 1963. do 1965.
  • predsednika Odbora za prosvetu, nauku i kulturu Republičkog veća Sabora SR Hrvatske, od 1965. do 1967.
  • predsednika Republičkog veća Sabora SR Hrvatske, od 1967. do 1971.

Od 1968. godine je bila član Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Decembra 1971. godine, kada je na sednici u Karađorđevu, smenjeno rukovodstvo Saveza komunista Hrvatske na čelu sa Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom, Milka Planinc je preuzela funkciju predsednika Centralnog komiteta SK Hrvatske i na ovoj funkciji je ostala, punih deset godina, do maja 1982. godine. U periodu od 16. maja 1982. do 15. maja 1986. godine obavljala je funkciju predsednika Saveznog izvršnog veća SFRJ.

Preminula je 7. oktobra 2010. godine u Zagrebu.

Reference uredi

  1. ^ Djokic, Dejan (2010-10-10). „Milka Planinc obituary”. The Guardian (na jeziku: engleski). London. Pristupljeno 2011-02-12. 

Literatura uredi

  • Jugoslovenski savremenici: Ko je ko u Jugoslaviji. Hronometar, Beograd 1970. godina.


Spoljašnje veze uredi