Miloje Vasić (Požeženo, 3. septembar 1869Beograd, 4. novembar 1956) bio je srpski arheolog, univerzitetski profesor i akademik. Vasić je bio profesor na Beogradskom univerzitetu i član SANU. Smatra se ocem moderne srpske arheologije.

Miloje Vasić
Lični podaci
Datum rođenja(1869-09-03)3. septembar 1869.
Mesto rođenjaPožeženo, Kneževina Srbija
Datum smrti4. novembar 1956.(1956-11-04) (87 god.)
Mesto smrtiBeograd, FNR Jugoslavija
Naučni rad
Poljepraistorija
InstitucijaFilozofski fakultet UB
Poznat poiskopavanju Vinče

Biografija uredi

Od 1896. do 1899. godine je studirao arheologiju u Berlinu i Minhenu. Diplomirao je kod profesora Furtvenglera. Iste godine se vratio u Srbiju gdje je predavao u Velikoj školi i na Filozofskom fakultetu od 1899. do 1941. godine, a potom, po završetku Drugog svjetskog rata opet od 1947. do 1955. godine.

Arheološka istraživanja u Vinči je započeo 1908. godine. Neka svoja arheološka istraživanja je radio uz sponzorstva Ruskog carskog arheološkog instituta u Carigradu i Engleza ser Čarlsa Hajda. U periodu od 1932. do 1936. godine je objavio rezultate svojih obimnih istraživanja u monografiji „Preistoriska Vinča“ u četiri toma.[1] Za života je objavio preko 200 naučnih radova i smatra se ocem moderne srpske arheologije.[2]

U mladosti se bavio likovnom kritikom.[traži se izvor]

 
Miloje Vasić, spomenik na Belom brdu, Vinča.

Smatra se jednim od najistaknutijih srpskih predstavnika humanističkih nauka.[2] Na osnovu iskopavanja praistorijskog lokaliteta u Vinči[3] došao je do zaključka da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja (Egejska kultura) i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja.

Dopisni član SANU postao je 18. marta 1948, a redovni 27. maja 1952. Miloje Vasić je ubrojen u 100 najznamenitijih Srba u istoimenoj knjizi iz 1993. godine.

Dana 20. aprila 2007. u Velikom Gradištu, rodnom mestu poznatog profesora, postavljena je spomen bista, ispred Velikogradištanske gimnazije. Po njemu je nazvana OŠ „Miloje Vasić” Kaluđerica.

Vodio je prepisku sa nemačkim praistoričarem Gustafom Kosinom.[4]

Nazivan je ocem srpske arheologije.[4]

Odlikovanja uredi

 
Miloje Vasić

Reference uredi

  1. ^ Vasić, Miloje M. Preistoriska Vinča I–IV. Izdanje i štampa Državne štamparije Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 1932–1936.
  2. ^ a b Tekst ispod njegove slike u muzeju Vinča
  3. ^ Otkrića iz Vinče uskoro u javnosti („Večernje novosti“, 15. jun 2013)
  4. ^ a b Bandović, Aleksandar D. (2017). „Miloje Vasić i Gustaf Kosina: Susret koji se nije dogodio?”. Zbornik Narodnog muzeja. XXIII-1: 409—433. 

Spoljašnje veze uredi

Funkcije u institucijama kulture
Direktor Narodnog muzeja Srbije
1906–1919