Razgovor:Aleksandar I Karađorđević/Arhiva 1
Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor. |
Arhiva 1 | Arhiva 2 |
Dodati sliku
Treba dodati sliku koja se nalazi na: http://en.wikipedia.org/wiki/Image:King_Alexander_assasination_corected_aspect_contract_and_sharpness.gif — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 77.105.52.145 (razgovor • doprinosi) | 21:56, 26. mart 2007.
- Ne razumem jel ovo strana za razgovor o članku ili poseban članak? I zašto u videti još postoji veza ka strani za razgovor članka.--Vojvoda 21:39, 22. jun 2007. (CEST)
U članku treba ispraviti (makedonske VMRO) u bugarske VMRO. Vlado Černozemski je Bugarin, član levog krila bugarske VMRO. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 81.18.59.41 (razgovor • doprinosi) | 20:19, 18. oktobar 2011.
Mason
Evo dokaza da je kralj Aleksandra I Karađorđević bio mason, videti ovde. Ovaj sajt može se u članku navesti kao izvor.--Svift (razgovor) 10:10, 5. avgust 2009. (CEST)
Ali je kralj Aleksandar istupio iz masona pod pritiskom vladike Nikolaja Velimirovića! A ne može se reći ni da je bio mason u pravom smislu te riječi. --Imperator.rs (razgovor) 11:28, 5. avgust 2009. (CEST)
Kralj Aleksandar jeste bio mason, ali ih je napustio i prešao u tabor njihovih najvećih neprijatelja Crkvu tj. vratio se hrišćanstvu. Vladika Nikolaj ima zasluge u tome. Ubrzo je postao Malteški vitez i dobijo na čuvanje tri najveće hršćanske relikvije. Jedna od tih relikvija je i desna ruka Sv.Jovana, koja se danas nalazi u Crnoj Gori.--Svift (razgovor) 17:38, 8. avgust 2009. (CEST)
- Postoje milion pretpostvaka o masonima, i da je Ivan Meštrović bio mason, i zidar iz Beograda koji predao pištolje Gavilu Principu i njegovom saputniku... --FMILB (tr) FF! 18:05, 8. avgust 2009. (CEST)
Nema tu pretpostavki, njihovo organizacija postoji na tlu Srbije, a samim tim i neki građani su njihovi pripadnici. Tako je danas a tako je bilo i pre. Evo šta list politika piše o njima [1]. I oni spominju da je kralj Aleksandar bio mason.--Svift (razgovor) 22:08, 8. avgust 2009. (CEST)
Eksluzivni film
Pronašao sam dva dokumentarna filma sa sahrane kralja Aleksandra iz 1934. na jednom britanskom sajtu. Mislim da ove filmove do sada nije videla šira srpska javnost. U filmovima se može videti mnoštvo naroda na sahrani, političke i crkvene ličnosti, izgled ulice Kneza Miloša, kroz koju su tada prolazili tramvaji, kao i žel. stanica. U povorci su učestvovale i vojne jedinice, domaće i strane, što je za mene novost. Od stranih trupa, koliko sam mogao da prepoznam u povorci su učestvovale, grčka garda, rumunska i engleska, ali za ovu poslednju nisam siguran.
- Sahrana kralja Aleksandra Film traje nešto više od 10 minuta.
- Sahrana kralja Aleksandra Film traje nešto više od 2 minuta.
Oba filma sam postavio u spoljašnje veze.--Svift (razgovor) 13:14, 25. jul 2010. (CEST)
- Možda ima nešto u brojevima Politike od 16, 17 ili 19. oktobra [2]. A ovo može da posluži [3]. --109.92.124.11 (razgovor) 13:48, 25. jul 2010. (CEST)
Život i vreme
- 1888. (16. septembar) Rođen Aleksandar Karađorđević
- 1883, Proglašen novi srpski ustav čijim slovom je uspostavljena potpuna parlamentarna vladavina. Abdicirao kralj Milan Obrenović 1890, Poginula kneginja Zorka Karađorđević, Aleksandrova majka
- 1892 Karađorđevići promenili slavu zamenivši Sv. Klimenta (koga je slavio Vožd Karađorđe) sa Sv. Andrijom Prvozvanim
- 1896 Knjaz Nikola, Aleksandrov deda, posetio Beograd
- 1900 Ženidba kralja Aleksandra Obrenovića
- 19O1. Donesen ustav kojim je u Srbiji uspostavljen Senat
- 1903.. (29. maj/11. jun) Majski prevrat i smena dinastija u Srbiji. Donesen novi ustav
- 1903-1904 „Zlatno doba“ srpskog parlamentarizma
- 1904-1912 Srpsko-bugarski pregovori o savezu
- 1905 Samostana vlada raspisala izbore, izgubila ih i sišla sa vlasti
- 1905-1911 Carinski rat Srbije i Austro-Ugarske
- 1908-1909 Aneksiona kriza
- 1909 Posle abdikacije starijeg brata Đorđa, Kraljević Aleksandar proglašen za prestolonaslednika
- 1911 Osnovana Crna ruka
- 1912 (februar-jun) Stvoren Balkanski savez (Srbija, Bugarska, Grčka i Crna Gora)
- 1912-1913 (oktobar-avgust) Prvi i Drugi balkanski rat
- 1914 (maj) Pregovori o stvaranju unije Srbije i Crne Gore
- 1914 (28. jun) Sarajevski atentat. Prestolonaslednik Aleksandar postaje regent (1914-1921). Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji (28. jul)
- 1914-1918 Prvi svetski rat
- 1914 (decembar) Niška deklaracija
- 1915-16 Povlačenje preko Albanije
- 1916 Regent Aleksandar putuje po prestonicama članica Antante. Srpska vojska oslobađa deo teritorije Kraljevine Srbije sa gradom Bitoljem
- 1917 Izlazak Rusije iz rata. Solunski proces. Krfska deklaracija
- 1918 (septembar-novembar) Ofanziva na Južnom (balkanskom) frontu. Srpska vojska probija front i oslobađa predratnu Srbiju. Ženevski pregovori. Proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1. decembar 1918)
- 1919 (januar-jun) Pariski mirovni proces (potpisani mirovni sporazumi sa Austrijom u Sen Žermenu, Mađarskom u Trijanonu i Bugarskom u Neiju). Stvorena Mala Antanta (savez Kraljevine SHS, Rumunije i Čehoslovačke)
- 1920 (novembar) Izbori za Ustavotvornu skupštinu
- 1921 Proglašen Vidovdanski ustav. Posle očeve smrti kralj Aleksandar proglašen za kralja Srba, Hrvata i Slovenaca
- 1925 Umro Nikola Pašić
- 1927 Tokom samo jedne godine u Kraljevini SHS promenilo se sedam vlada
- 1928 Atentat u skupštini
- 1929 (6. januar) Proglašenje kraljevske diktature. Trećeg oktobra proglašena Kraljevina Jugoslavija
- 1931 Proglašen Oktroisani ustav
- 1934 (9. oktobra) U Marselju ubijen kralj Aleksandar
Literatura: Čedomir Antić, 70 godina od ubistva kralja Aleksandra Karađorđevića
1888. je donet ustav koji je doneo parlamentarizam, a kralj Milan je abdicirao 1889. godine. Markon Padrino (razgovor) 20:08, 9. oktobar 2021. (CEST)
Galerija
-
pre 1904.
-
1916.
-
1916.
-
1918. Bitka kod Dobrog Polja
-
1921.
-
1925.
-
kralj Aleksandar i kraljica Marija
-
Portret kralja Aleksandra I u prirodnoj veličini
178.149.33.53 (razgovor) 11:22, 14. avgust 2013. (CEST) Za pregled izbačenog dela stranice