Saobraćaj u Ukrajini


Republika Ukrajina je jedna od najvećih zemalja Evrope, koja se proteže kroz nekoliko prometno veoma važnih oblasti (srednja Evropa, oblast Crnog mora, oblast Karpata, istočna Evropa, Podunavlje, Panonska nizija). Zbog toga postoje izvanredne mogućnosti za razvoj saobraćaja i saobraćajne mreže, ali zbog skorašnje istorije pravi razvoj ove oblasti tek predstoji.

Najduži evropsksa saobraćajna trasa E40 prolazi kroz Kijev

Ukrajina ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Najveći saobraćajni čvor je glavni grad, Kijev, ali zbog prostranstva države i postojanja jakih oblasnih središta, važni saobraćani čvorovi su i Harkov, Odesa, Dnjepar, Donjeck, Lavov.


Železnički saobraćaj uredi

 
Glavna železnička stanica u Lavovu

Pogledati: državno preduzeće za železnicu - Ukražaliznica

Po podacima iz 1994. godine ukupna dužina železničke mreže u Ukrajini je 23.350 km, od čega je 9000 km elektrifikovano. Ovo se odnosi na pruge širokog koloseka (1520 mm), osobene za zemlje bivšeg SSSRa. U zemlji postoji i 201 km pruga standardne širine koloseka (1435 mm). Najvažniji železnički čvor je Kijev.

Gradska železnica je prisutona u više ukrajinskih gradova. Gradovi sa klasičnim metroom su Kijev, Harkov, Dnjepar, dok laki metro ima Krivoj Rog. Tramvajski sistem poseduje mnogo više gradova.


Železnička veza sa susednim zemljama:

Drumski saobraćaj uredi

 
Putna karta Ukrajine i Poljske povodom predstojećeg evropskog fudbalskog prvenstva 2012. godine
 
Put Kijev - Žitomir
 
Tipičan ukrajinski oblasni put

Ukupna dužina puteva u Ukrajini u 2004. godini je 169.477 km, od čega je sa čvrstom podlogom 164.732 km (pri čemu se pod ovim podrazumevaju i putevi tipa makadama). Dužina savremenih auto-puteva trenutno iznosi samo 15 km (na rpilazu Kijevu), ali se u narednim godinama očekuje izgradnja novih deonica. Takođe, na prilazi velikim gradovima postoje duže deonice puteva sa četiri trake.

Državni magistralni putevi se uglavnom poklapaju sa evropskim koridorima i nose dvoznačnu oznaku „M+broj“. Putevi nižeg ranga danas su u dosta lošem stanju i ispod evropskih standarda su.


Državni magistralni putevi su:


Vodeni saobraćaj uredi

 
Morski pristan u Odesi
 
Rečni terminal u Kijevu

Ukrajina je primorska zemlja sa izlazom na Crno more i Azovsko more. Predonst je što je obala dugačka, a nedostatak je to što su oba mora unutrašnja i slabo prometna. Najvažnija luka u zemlji je Odesa, a od važnijih luka tu su i Sevastopolj, Kerč, Herson, Nikolajev, Mariupolj.

rečni saobraćaj je razvijen, jer je dužina plovnih reka čak 4400 km, a većina reka ima duboko korito. On je i međunarodnog je značaja i oslanja se na značaj Dunava, koji zapravo samo malim delom čini granicu ka Rumuniji. Tu se nalzi i dve državne luke na Dunavu, Izmail i Reni. Druga važna reka, posebno u državnim okvirima, je Dnjepar, koji protiče sredinom Ukrajine i deli je na istočnu i zapdnu polovinu. Na njemu se nalazi i prstonica Kijev, a druge važne luke su: Čerkasi, Dnjepar, Zaporožje i Herson na ušću u Crno more. Od manjih reka plovan je i Pripjat, ali budući da prolazi pored Černobilja izgubio je nekadašnji značaj.

Trgovačka folta Ukrajine broji 193 broda.


Gasovodi i naftovodi uredi

Gasovod: Dužina tokova je 33.721 km (2007. godine).

Naftovod: Dužina tokova je 4.514 km (2007. godine).


Vazdušni transport uredi

Budući da je Ukrajina prostrana zemlja u Evropi, vazdušni saobraćaj ima veći značaja nego u njenim drugim zemljama. U državi postoji nekoliko avio-kompanija, od kojih je najpoznatija i najveća državna kompanija Aerosvit.

U zemlji postoji čak 437 zvanično upisanih aerodroma 2007. godine, od čega 193 sa čvrstom podlogom (pogledati: Aerodromi u Ukrajini). Oko 40 aerodroma je uvršteno na listu međunarodnih aerodroma sa IATA kodom (IATA Airport Code). Najpoznatiji od njih su:

Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je kijevski Međunarodni aerodrom „Borispolj“. Značajan je i Međunarodni aerodrom „Simferopolj“ na Krimu, najvažnijem letovalištu Ukrajine i bivšeg SSSR-a.

Spoljašnje veze uredi