Trir (nem. Trier, franc. Trèves, luks. Tréier, lat. Augusta Treverorum) grad je u nemačkoj saveznoj državi Rajna-Palatinat. Nalazi se na obali reke Mozel. Prema proceni iz 2010. imao je oko 104.640 stanovnika.

Trir
Trier
Trg u Triru
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Njemačka
Savezna državaRajna-Palatinat
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 104.640[1]
 — gustina893 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 45′ 24″ S; 6° 38′ 29″ I / 49.756667° S; 6.641389° I / 49.756667; 6.641389
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina124 - 427 m
Površina117,1 km2
Trir na karti Nemačke
Trir
Trir
Trir na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikVolfram Lajbe (SPD)
Poštanski broj54290, 54292, 54293, 54294, 54295, 54296
Pozivni broj651
Registarska oznakaTR
Veb-sajt
www.trier.de

Trir je najstariji grad u Nemačkoj. Trir leži u dolini između niskih brda obraslih vinovom lozom na zapadu Rajna-Palatinata. Nalazi se blizu granice sa Luksemburgom u području Mozel-Sar-Ruver, značajnom po uzgajanju vinove loze. Trir je najstarije sedište biskupije severno od Alpa. U srednjem veku trirski nadbiskup bio je veoma značajan kao jedan od sedam kneževa izbornika Svetog rimskog carstva, a trirska nadbiskupija je kontrolisala zemlje od francuske granice do Rajne.

Istorija uredi

 
Rimska vrata Porta Nigra

Rimsko carstvo je pokorilo Trevere u 1. veku p. n. e. Osnovali su 16. p. n. e. Augusta Trevorum (grad Augusta u zemlji Trevera). Grad je kasnije postao glavni grad rimske provincije Galija Belgika, kao i rimske prefekture Galije. U Triru su boravili rimski carevi. U njemu se rodio i sveti Ambrozije. Franci su 459. zauzeli Trir od Rimljana. Postao je 870. deo Istočne Franačke, koja se razvila u Sveto rimsko carstvo. Vikinzi su 882. opljačkali grad i spalili većinu crkvi i manastira. Relikvije apostola Mateja, koje su bile donesene u grad, počele su da privlače hodočasnike. Biskupi Trira postali su jako moćni, a nadbiskup Trira postao je jedan od sedam kneževa izbornika Svetog rimskog carstva. Trirska nadbiskupija je postala jedna od najmoćnijih država carstva. Univerzitet u Triru osnovan je 1473.

U 17. veku elektori Trira su se preselili u zamak Filipsburg blizu Koblenca. Jedna od sednica rajhstaga održana je 1512. u Triru. U 17. i 18. veku Francuska je počela da traži da dobije Trir. Francuska ga je napadala u Tridesetogodišnjem ratu, Ratu Velike alijanse, Ratu za špansko nasleđe i Ratu za poljsko nasleđe. Francuska ga je konačno zauzela 1794. za vreme francuskih revolucionarnih ratova. Tada je raspuštena nadbiskupija. Nakon Napoleonovih ratova Trir je 1815. predan kraljevini Pruskoj. Karl Marks je rođen u Triru 1818. Kao deo pruske rajnske oblasti Trir se razvio u 19. veku. Za vreme revolucije 1848. u gradu je izbila pobuna. Postao je deo Nemačkog carstva 1871. Teško je bombardovan 1944. Posle rata postao je deo nove savezne države Rajna-Palatinat. Univerzitet, koji je bio raspušten 1794, ponovo je otvoren sedamdesetih godina 20. veka, a katedrala u Triru ponovo je otvorena 1974. Trir je 1984. slavio 2.000 godina postojanja.

Geografija uredi

Trir se nalazi u dolini reke Mozel. Najznačajniji deo grada je na desnoj strani reke. Granica sa Luksemburgom je udaljena 15 kilometara. Trir leži u dolini između niskih brda obraslih vinovom lozom na zapadu Rajna-Palatinata. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 124 - 427 metara. Površina opštine iznosi 117,1 km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 7211000, NUTS (DEB21) i LOCODE (DE TRI) kod.

Znamenitosti uredi

 
Trirska katedrala
 
Konstantinova bazilika i palata kneza-izbornika
 
Crkva naše Gospe
  • Porta Nigra, što znači crna vrata, predstavljaju najbolje očuvana rimska vrata severno od Alpa. Visina vrata je 30 metara, a širina 36 metara.
  • Trirska katedrala, koja potiče iz rimskih vremena
  • Crkva naše Gospe je jedna od najznačajnijih ranih gotičkih katedrala u Nemačkoj i sledi arhitektonsku tradiciju francuskih gotskih katedrala.
  • rimski amfiteatar
  • Konstantinova bazilika
  • rimski most
  • rimski most preko reke Mozel
  • Opatija svetog Matijasa
  • Rajnski zemaljski muzej je jedan od dva najznačajnija nemačka arheološka muzeja za rimski period

Zbog svojih rimskih spomenika, Trirske katedrale i Crkve naše Gospe grad se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine.

Demografski podaci uredi

U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 104.640 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 893 stanovnika/km².

Međunarodna saradnja uredi

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Askoli Pičeno Italija partnerstvo 1958.
Pula Hrvatska partnerstvo 1970.
Gloster Ujedinjeno Kraljevstvo partnerstvo 1957.
Mec Francuska partnerstvo 1957.
Sjamen Kina kontakt 2006.
Fort Vort SAD partnerstvo 1987.
Moskva Rusija prijateljstvo 2000.
Hertohenbos Holandija partnerstvo 1968.
Luksemburg Luksemburg prijateljstvo 2000.
Pak Poljska partnerstvo 2001.
Kibuye Ruanda partnerstvo 2002.
Izvor[2]

Galerija uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi