5. oktobar
датум
(preusmereno sa 5. октобра)
5. oktobar (5.10.) je 278. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (279. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 87 dana.
Događaji uredi
oktobar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 610 — U Carigradu, u crkvi Presvete Mudrosti (Aja Sofija) Iraklije (610—641.) krunisan za novog istočnorimskog (vizantijskog) cara. Iraklije je ostao upamćen kao veliki vojskovođa i reformator vizantijskog vojnog i administrativnog sistema.
- 1511 — Papa Julije II osnovao je Svetu ligu Aragona, Venecije i Papske države sa ciljem da odbrani jedinstvo crkve, ali i da istera Francuze iz Italije.
- 1796 — Pod pritiskom Francuske, Španija je objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara.
- 1813 — Posle propasti Prvog srpskog ustanka, u selu Skeli, bežeći pred turskim okupatorima, pedeset žena i devojaka ne želeći da ih Turci obeščaste, skočile su u Savu, držeći se za ruke i utopile se.
- 1883 — Prvi evropski transkontinentalni ekspresni voz „Orijent ekspres“ krenuo je iz Pariza za Istanbul.
- 1900 — Persijski šah Muzafar ad Din Kadžar posetio Beograd i kralja Aleksandra I Obrenovića.
- 1908 —
- Austrougarska aneksirala Bosnu i Hercegovinu.
- Bugarski knez, nemački princ Ferdinand Koburg proglasio je nezavisnost Bugarske od Osmanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom I.
- 1910 — Portugalija je posle obaranja kralja Manuela II proglašena republikom pod predsednikom Žuakimom Teofilom Fernandešom Bragom.
- 1915 — Snažnom artiljerijskom vatrom duž celog fronta na Dunavu, Savi i Drini, u Prvom svetskom ratu počela je ofanziva Centralnih sila na Srbiju.
- 1938 — Predsednik Čehoslovačke Edvard Beneš podneo je ostavku i otišao u izbeglištvo, nakon što je pod pritiskom Velike Britanije i Francuske prihvatio Minhenski sporazum kojim je Sudetska oblast ustupljena Hitlerovoj Nemačkoj.
- 1954 — Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, FNR Jugoslavija i Italija su potpisale Londonski sporazum o ukidanju Slobodne zone Trsta i dodeli zone B i manjeg dela zone A Jugoslaviji, a većeg dela zone A sa gradom Trstom Italiji.
- 1964 — U Zapadni Berlin je kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida pobeglo 57 državljana Istočne Nemačke, što je bilo najveće masovno bekstvo od izgradnje zida 1961.
- 1969 — Bi Bi Si je emitovao prvu epizodu serije „Leteći cirkus Monti Pajtona“, koja je postala kultna emisija širom sveta.
- 1974 — Pet ljudi je poginulo, a 35 ranjeno u eksploziji bombi koje su irski nacionalisti bacili u dva bara u mestu Gildford u Engleskoj.
- 1983 — Lider poljskog pokreta „Solidarnost“ Leh Valensa dobio je Nobelovu nagradu za mir.
- 1988 — Čileanci su se na plebiscitu izjasnili protiv predloga da predsedniku Čilea Augustu Pinočeu bude produžen mandat do 1997. godine.
- 1989 — Nobelova nagrada za mir dodeljena je tibetanskom duhovnom vođi u izbeglištvu Dalaj Lami.
- 1994 —
- U Švajcarskoj su pronađena tela 48 pripadnika sekte „Hram Sunca“ koji su izvršili obredno masovno samoubistvo.
- Uspostavljen je Svetski dan učitelja.[1]
- 1995 — Američki izaslanik za Balkan Ričard Holbruk uspeo je, nakon dva meseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraćenih strana u Bosni, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Dejtonu.
- 2000 — Demonstracije 5. oktobra 2000. — posle neuspelih pokušaja policije da suzavcem rastera stotine hiljada demonstranata u centru Beograda, koji su protestovali zbog poništavanja predsedničkih izbora, građani su ušli u Saveznu skupštinu, a nešto kasnije i u zgradu državne Radio televizije Srbije. Pod pritiskom masa Slobodan Milošević sledećeg dana je priznao izborni poraz od kandidata Demokratske opozicije Srbije, Vojislava Koštunice.
- 2004 — U okviru kasarne Topčider, ispred podzemnog vojnog objekta Karaš pod nerazjašnjenim i kontroverznim okolnostima poginula su dvojica gardista Vojske Srbije i Crne Gore: Dragan Jakovljević i Dražen Milovanović
Rođenja uredi
- 1713 — Deni Didro, francuski filozof i pisac. (prem. 1784)
- 1781 — Bernard Bolcano, češki matematičar i filozof. (prem. 1848)
- 1829 — Čester A. Artur, američki general i političar, 21. predsednik SAD. (prem. 1886)
- 1864 — Luj Limijer, francuski hemičar, industrijalac, reditelj i producent. (prem. 1948)
- 1919 — Vojteh Zamarovski, slovački istoričar antičkog sveta i pisac. (prem. 2006)
- 1919 — Donald Plezens, engleski glumac. (prem. 1995)
- 1921 — Drago Lang, narodni heroj Jugoslavije. (prem. 1942)
- 1929 — Borivoje Bora Stojanović, srpski glumac. (prem. 2008)
- 1936 — Vaclav Havel, pesnik i poslednji predsednik Čehoslovačke i prvi predsednik Češke. (prem. 2011)
- 1938 — Vilijam Votson, američki glumac. (prem. 1997)
- 1938 — Milan Čop, hrvatski fudbaler.
- 1940 — Milena Dravić, srpska glumica. (prem. 2018)
- 1947 — Brajan Džonson, engleski muzičar, najpoznatiji kao pevač grupe AC/DC.
- 1948 — Zoran Živković, srpski pisac.
- 1951 — Karen Alen, američka glumica.
- 1951 — Bob Geldof, irski muzičar, glumac i filantrop.
- 1952 — Harold Faltermajer, nemački muzičar, kompozitor i muzički producent.
- 1958 — Nil Degras Tajson, američki astrofizičar.
- 1960 — Kareka, brazilski fudbaler.
- 1967 — Gaj Pirs, australijski glumac.
- 1970 — Aleksandar Kristić, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1971 — Nikola Ricoli, italijanski fudbalski sudija.
- 1971 — Derik Šarp, američko-izraelski košarkaš.
- 1972 — Grant Hil, američki košarkaš.
- 1975 — Kejt Vinslet, engleska glumica.
- 1976 — Ramzan Kadirov, ruski političar, treći predsednik Čečenske Republike.
- 1983 — Džesi Ajzenberg, američki glumac, pisac i dramaturg.
- 1983 — Florijan Majer, nemački teniser.
- 1983 — Niki Hilton, američki model i bogata naslednica.
- 1986 — Vladimir Bogdanović, srpski fudbaler.
- 1986 — Novica Veličković, srpski košarkaš.
- 1986 — Nikita Kurbanov, ruski košarkaš.
- 1990 — Federiko Delbonis, argentinski teniser.
- 1991 — Tornike Šengelija, gruzijski košarkaš.
Smrti uredi
- 579 — Justin II Mlađi , vizantijski car (vladao 565—578)
- 1056 — Henrik III, car Svetog rimskog carstva. (rođ. 1017)
- 1805 — Čarls Kornvolis, britanski general i državnik.
- 1880 — Žak Ofenbah, francuski kompozitor nemačkog porekla (rođ. 1819)
- 1933 — Nikolaj Judenič, ruski general (rođ. 1862)
- 1957 — Hose Andrade, urugvajski fudbaler. (rođ. 1901)
- 1973 — Milunka Savić, srpska heroina Balkanskih i Prvog srpskog rata. (rođ. 1888)
- 1986 — Džejms Vilkinson, engleski matematičar i informatičar.
- 1990 — Đorđe Vukadinović, srpski i jugoslovenski fudbaler.
- 1996 — Simor Krej, računarski arhitekta, osnovao kompaniju Cray Research.
- 2001 — Emili Šindler, supruga Oskara Šindlera, filantrop.
- 2004 — Moris Vilkins, engleski naučnik i nobelovac (rođ. 1916).
- 2011 — Stiv Džobs, jedan od osnivača i glavni rukovodilac Epla i Piksara.
Praznici i dani sećanja uredi
Vidi još uredi
- ^ „Dan učitelja”. Dan po dan. Pristupljeno 28. 7. 2020.