Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 1908.
Atletska takmičenja na 4. Letnjim olimpijskim igrama 1908. u Londonu održavala su se od 13. — 25. jula na stadionu Vajt siti. Samo je maratonska trka startovala kod Vindzorskog dvorca, a cilj je bio na stadionu.
I ovaj put atletičari SAD pokazali su se najboljim. Međutim bilo je i iznenađenja u trčanju na 100 m, 200 m, 400 m, na 5 milja i na 3.200 metara sa preprekama prva mesta su osvojili atletičari Južnoafričke republike, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva.
U toku takmičenja postavljeno je 5 najboljih rezultata na svetu (svetski rekordi se vode od 1912.) i 10 olimpijskih rekorda uz mnoge nacacionalne rekorde.
Zanimljivosti uredi
Bilo je nekoliko zanimljivih događanja:
- U polufinalnoj trci na 400 m Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva Vindam Halsvel, u borbi sa trojicom predstavnika SAD, postigao je najbolje vreme. Od te trojice dva, dva atletičara su optužena da su pri trčanju ometali na nedozvoljen način Hasvela. Trka je bila poništena, a jedan od američkih takmičara je diskvalifikovan. Druga dva trkača SAD koji je trebalo da trče u finalu sa Halsvelom su odustala od takmičenja, a Vindam Hasvel je sam pretčao celu stazu. Ovo je jedini slučaj u istoriji olimpijskih igara da je u nekoj disciplini dodeljena sam jedna medalja.
- u novoj disciplini hodanju na 10 milja atletičari iz Ujedinjenog Kraljevstva su osvojili pet prvih mesta.
- na igrama se prvi put takmičilo pored redovne discipline bacanje diska sa savremeni način uvela i disciplina bacanje diska na grčkim način. U obe discipline pobedio je isti takmičar Amerikanac Martin Šeridan.
- u trci na 800 metara prvi put se na olimpijskim igrama dogodilo da su se na prih pet meta u nekoj atletskoj disciplini plasirali takmičari iz pet različitih zemalja.
— za maraton su vezane dve zanimljivosti:
- — olimpijski maraton je na 6 prvih olimpijskih igara imao i 6 različitih dužina staze. U Londonu je trebalo da startuje kod Vindzorskog dvorca, a da se završi na olimpijskom stadionu, ali su organizatori trke odlučili da se trka završi ispred kraljevske lože (Royal Box). Ovo je stazu učinilo dugom 42,195 km. Mnogo kasnije 1921, ova dužina je odlukom Međunarodne amaterske atletske federacije (IAAF) postala zvanična dužina maratona.
- — ubedljivo vodeći na prvih 40 kilometara Italijan Dorando Pjetri na dva kilometra pre cilja počeo je osećati efekte dehidracije izazvane velikim naporima u poslednjim kilometrima. Na ulasku u stadion potpuno nesvestan prvo je pogrešio put, a zatim je prvi put pao. Kasnije je pao još nekoliko puta, ipak je pogodio pravi put prema cilju. Na kraju su ga nekolko metara pre cilja, preko ciljne linije doslovno prenela dva službana lica, iako Pjetri nije tražio pomoć. Bilo mu je potrebno oko 10 minuta da pređe poslednjih 350 metara na stadionu. Zbog ove pomoći bio je diskvalifikovan i oduzeta mu je zlatna medalja. Ipak, kraljica Aleksandra mu ju dodelila srebrni pehar na predlog književnika Artura Konana Dojla kao počasnom pobedniku.
Zemlje učesnice uredi
Takmičilo se u 26 disciplina samo u muškoj konkurenciji. Učestvovao je 431 atletičar iz 20 zemalja.[1] Argentina i Turska, su bile jedine zemlje učesnice Igara u Londonu, čiji se predstavnici nisu takmičili u atletici.
|
Discipline uredi
Program atletskih takmičenja ja bio izmenjen u odnosu na ranije olimpijske igre. Uvedene su neke nove discipline, a izostavljane neke sa ranijih takmičenja na olimpijskim igrama.
|
|
Kalendar takmičenja uredi
● | Discipline predtakmičenje | ● | Discipline finala |
jul | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
100 m | ● | ● | ● | ||||||||||
200 m | ● | ● | ● | ||||||||||
400 m | ● | ● | ● | ● | |||||||||
800 m | ● | ● | |||||||||||
1.500 m | ● | ● | |||||||||||
110 m prepone | ● | ● | ● | ||||||||||
400 m prepone | ● | ● | ● | ||||||||||
3.200 metara sa preprekama | ● | ● | |||||||||||
mešovota štafeta | ● | ● | |||||||||||
3 milje ekipno | ● | ● | |||||||||||
5 milja | ● | ● | |||||||||||
maraton | ● | ||||||||||||
3.500 m hodanje | ● ● | ||||||||||||
10 milja hodanje | ● | ● | |||||||||||
skok udalj | ● | ||||||||||||
troskok | ● | ||||||||||||
skok uvis | ● | ||||||||||||
skok motkom | ● | ||||||||||||
skok udalj bez zaleta | ● | ||||||||||||
skok uvis bez zaleta | ● | ||||||||||||
bacanje kugle | ● | ||||||||||||
bacanje diska | ● | ||||||||||||
bacanje kladiva | ● | ||||||||||||
bacanje koplja | ● | ||||||||||||
grčki disk | ● | ||||||||||||
bacanje koplja slobodni stil | ● | ||||||||||||
jul | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
Osvajači medalja uredi
Bilans medalja uredi
Zemlja | |||||
---|---|---|---|---|---|
1 | SAD | 16 | 10 | 8 | 34 |
2 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 7 | 7 | 3 | 17 |
3 | Švedska | 2 | 0 | 3 | 5 |
4 | Kanada | 1 | 1 | 4 | 6 |
5 | Južnoafrička republika | 1 | 1 | 0 | 2 |
6 | Grčka | 0 | 3 | 0 | 3 |
7 | Norveška | 0 | 1 | 2 | 3 |
8 | Francuska | 0 | 1 | 1 | 2 |
Nemačka | 0 | 1 | 1 | 2 | |
Mađarska | 0 | 1 | 1 | 2 | |
11 | Italija | 0 | 1 | 0 | 1 |
12 | Australazija | 0 | 0 | 1 | 1 |
[2] Finska | 0 | 0 | 1 | 1 | |
– | Austrija | 0 | 0 | 0 | 0 |
Belgija | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Bohemija. | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Danska | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Holandija | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Rusija | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Švajcarska | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference uredi
- ^ „sports-reference.co”. Arhivirano iz originala 20. 07. 2016. g. Pristupljeno 08. 10. 2010.
- ^ a b Veliko vojvodstvo Finska je bila u to vreme deo Ruskog carstva, ali je kao učesnik OI tretirana kao poseban nacija pod zastavom Rusije.
- ^ NRS= najbolji rezultat na svetu, jer se do 1912. nisu vodili svetski rekordi.
Spoljašnje veze uredi
- Osvajači medalja na sajtu MOK-a (jezik: engleski)
- Rezultati takmičenja (jezik: poljski)