Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 1908.

Atletska takmičenja na 4. Letnjim olimpijskim igrama 1908. u Londonu održavala su se od 13.25. jula na stadionu Vajt siti. Samo je maratonska trka startovala kod Vindzorskog dvorca, a cilj je bio na stadionu.

I ovaj put atletičari SAD pokazali su se najboljim. Međutim bilo je i iznenađenja u trčanju na 100 m, 200 m, 400 m, na 5 milja i na 3.200 metara sa preprekama prva mesta su osvojili atletičari Južnoafričke republike, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva.

U toku takmičenja postavljeno je 5 najboljih rezultata na svetu (svetski rekordi se vode od 1912.) i 10 olimpijskih rekorda uz mnoge nacacionalne rekorde.

Zanimljivosti uredi

Bilo je nekoliko zanimljivih događanja:

  • U polufinalnoj trci na 400 m Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva Vindam Halsvel, u borbi sa trojicom predstavnika SAD, postigao je najbolje vreme. Od te trojice dva, dva atletičara su optužena da su pri trčanju ometali na nedozvoljen način Hasvela. Trka je bila poništena, a jedan od američkih takmičara je diskvalifikovan. Druga dva trkača SAD koji je trebalo da trče u finalu sa Halsvelom su odustala od takmičenja, a Vindam Hasvel je sam pretčao celu stazu. Ovo je jedini slučaj u istoriji olimpijskih igara da je u nekoj disciplini dodeljena sam jedna medalja.
  • u novoj disciplini hodanju na 10 milja atletičari iz Ujedinjenog Kraljevstva su osvojili pet prvih mesta.
  • na igrama se prvi put takmičilo pored redovne discipline bacanje diska sa savremeni način uvela i disciplina bacanje diska na grčkim način. U obe discipline pobedio je isti takmičar Amerikanac Martin Šeridan.
  • u trci na 800 metara prvi put se na olimpijskim igrama dogodilo da su se na prih pet meta u nekoj atletskoj disciplini plasirali takmičari iz pet različitih zemalja.

— za maraton su vezane dve zanimljivosti:

— olimpijski maraton je na 6 prvih olimpijskih igara imao i 6 različitih dužina staze. U Londonu je trebalo da startuje kod Vindzorskog dvorca, a da se završi na olimpijskom stadionu, ali su organizatori trke odlučili da se trka završi ispred kraljevske lože (Royal Box). Ovo je stazu učinilo dugom 42,195 km. Mnogo kasnije 1921, ova dužina je odlukom Međunarodne amaterske atletske federacije (IAAF) postala zvanična dužina maratona.
 
Dorando Pjetri prolazi kroz cilj
— ubedljivo vodeći na prvih 40 kilometara Italijan Dorando Pjetri na dva kilometra pre cilja počeo je osećati efekte dehidracije izazvane velikim naporima u poslednjim kilometrima. Na ulasku u stadion potpuno nesvestan prvo je pogrešio put, a zatim je prvi put pao. Kasnije je pao još nekoliko puta, ipak je pogodio pravi put prema cilju. Na kraju su ga nekolko metara pre cilja, preko ciljne linije doslovno prenela dva službana lica, iako Pjetri nije tražio pomoć. Bilo mu je potrebno oko 10 minuta da pređe poslednjih 350 metara na stadionu. Zbog ove pomoći bio je diskvalifikovan i oduzeta mu je zlatna medalja. Ipak, kraljica Aleksandra mu ju dodelila srebrni pehar na predlog književnika Artura Konana Dojla kao počasnom pobedniku.

Zemlje učesnice uredi

Takmičilo se u 26 disciplina samo u muškoj konkurenciji. Učestvovao je 431 atletičar iz 20 zemalja.[1] Argentina i Turska, su bile jedine zemlje učesnice Igara u Londonu, čiji se predstavnici nisu takmičili u atletici.

Discipline uredi

Program atletskih takmičenja ja bio izmenjen u odnosu na ranije olimpijske igre. Uvedene su neke nove discipline, a izostavljane neke sa ranijih takmičenja na olimpijskim igrama.

Nove
  • trka 3.200 metara sa preprekama
  • mešovita štafeta
  • trka 3 milje ekipno
  • trka 5 milja
  • hodanje 3.500 metara
  • hodanje 10 milja
  • Bacanje koplja
  • Bacanje koplja slobodnim stilom
  • Bacanje diska -grčki stil
Izostavljene
  • trka 60 metara (1900—04)
  • trka 200 metara sa preponama (1900—04)
  • trka 2.500 metara sa preprekama (1900—04)
  • trka 4 milje ekipno (1904)
  • Triatlon (1904)
  • Desetoboj (1904)
  • Troskok bez zaleta (1900-04)
  • 56 kilograma težine bacanja (1904)

Kalendar takmičenja uredi

   ●    Discipline predtakmičenje    ●    Discipline finala
jul 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
100 m
200 m
400 m
800 m
1.500 m
110 m prepone
400 m prepone
3.200 metara sa preprekama
mešovota štafeta
3 milje ekipno
5 milja
maraton
3.500 m hodanje ● ●
10 milja hodanje
skok udalj
troskok
skok uvis
skok motkom
skok udalj bez zaleta
skok uvis bez zaleta
bacanje kugle
bacanje diska
bacanje kladiva
bacanje koplja
grčki disk
bacanje koplja slobodni stil
jul 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Osvajači medalja uredi

Disciplina   Rezultat   Rezultat   Rezultat
100 m
detalji
Redži Voker
  Južnoafrička republika
10,8
OR
Džejms Rektor
  SAD
10,9 Bobi Ker
  Kanada
11,0
200 m
detalji
Bobi Ker
  Kanada
22,6 Robert Klafen
  SAD
22,6 Nejt Kartmel
  SAD
22,7
400 m
detalji
Vindam Halsvel
  UK
50,0 samo jedan takmičar učestvovao u finalu
800 m
detalji
Mel Šepard
  SAD
1:52,8
NRS[3], OOR
Emilio Lungi
  Italija
1:54,2 Hans Braun
  Nemačka
1:55,2
1.500 m
detalji
Mel Šepard
  SAD
4:03,4
OR
Harold Vilson
  Ujedinjeno Kraljevstvo
4:03,6 Norman Halouz
  Ujedinjeno Kraljevstvo
4:04,0
5 milja
detalji
Emil Vojt
  Ujedinjeno Kraljevstvo
25:11,2
OR
Edvard Oven
  Ujedinjeno Kraljevstvo
25:24,0 Johan Svanberg
  Švedska
25:37,2
Maraton
detalji
Džoni Hejz
  SAD
2:55:19 Čarls Heferon
  Južnoafrička republika
2:56:06 Džozef Foršo
  SAD
2:57:11
3.200 m prepreke
detalji
Artur Rasel
  Ujedinjeno Kraljevstvo
10:47,8
OR
Arči Robertson
  Ujedinjeno Kraljevstvo
10:48,4 Džon Ajzel
  SAD
11:00,8
110 m prepone
detalji
Forest Smitson
  SAD
15,0
NRS, OR
Džon Garels
  SAD
15,7 Artur Šo
  SAD
15,8
400 m prepone
detalji
Čarls Bejkon
  SAD
55,0
NRS, OR
Hari Hilman
  SAD
55,3 Džimi Tremir
  Ujedinjeno Kraljevstvo
57,0
mešovita štafeta
detalji
  SAD
Vilijam Hamilton
Natanijel Kartmel
Džon Tejlor
Mel Šepard
3:29,4   Nemačka
Artur Hofman
Hans Ajke
Oto Trilof
Hans Braun
3:32,4   Mađarska
Pal Simon
Friđeš Vizner
Jožef Nađ
Eden Bodor
3:32,5
3 milje ekipno
detalji
  UK
Džozef Dikin 14:39,6
Arči Robertson 14:41,0
Vilijam Kouls 14:41,6
1+2+3=
6
  SAD
Džon Ajzli14:41,8
Džordž Bonag 15:05,0
Herbert Trube 15:08,4
4+6+9=
19
  Francuska
Luj de Flerak 15:11,0
11° Žozef Drer 15:40,0
13° Pol Lizandje 16:03,0
8+11+13=
32
3.500 m hodanje
detalji
Džordž Larner
  Ujedinjeno Kraljevstvo
14:55,0 Ernest Veb
  Ujedinjeno Kraljevstvo
15:07,4 Hari Ker
  Australazija
15:43,4
10 milja hodanje
detalji
Džordž Lerner
  Ujedinjeno Kraljevstvo
1:15:57,4 Ernest Veb
  Ujedinjeno Kraljevstvo
1:17:31,0 Edvard Spenser
  Ujedinjeno Kraljevstvo
1:21:20,2
Skok udalj
detalji
Frenk Ajrons
  SAD
7,48
OR
Danijel Keli
  SAD
7,09 Kelvin Briker
  Kanada
7,08
Troskok
detalji
Tim Ahern
  UK
14,92
OR
Garfild Makdonald
  Kanada
14,76 Edvard Larsen
  Kanada
14,395
Skok uvis
detalji
Hari Porter
  SAD
1,905
=OR
Žorž Andre
  Francuska
Kornelijus Lihi
  Ujedinjeno Kraljevstvo
Ištvan Šomodi
  Mađarska
1,88 -- --
Skok motkom
detalji
Edvard Kuk
  SAD

Alfred Gilbert
  SAD

3,71
OR'
nije dodeljena Čarls Džejkobs
  SAD

Edvard Arčibald
  Kanada
Bruno Sederstrem
  Švedska

3,58
Skok uvis bez zaleta
detalji
Rej Juri
  SAD
1,575 Džon Biler
  SAD
Konstantinos Ciklitiras
  Grčka
1,55
Skok udalj bez zaleta
detalji
Rej Juri
  SAD
3,335 Konstantinos Ciklitiras
  Grčka
3,235 Martin Šeridan
  SAD
3,23
Bacanje kugle
detalji
Patrik Makdonald
  SAD
15,34 Ralf Rouz
  SAD
15,25 Lorens Vitni
  SAD
13,93
Bacanje diska
Detalji
Martin Šeridan
  SAD
40,89
OR
Merit Grifin
  SAD
40,70 Markiz Hor
  SAD
39,44
Bacanje kladiva
detalji
Džon Flanagan
  SAD
51,93
OR
Met Makgrat
  SAD
51,18 Kon Volš
  SAD
48,50
Bacanje koplja
detalji
Erik Leming
  Švedska
54,825
NRS, OR
Arne Halse
  Norveška
50,57 Oto Nilson
  Švedska
47,10
Grčki disk
detalji
Martin Šeridan
  SAD
38,00 Markvis Hor
  SAD
37,325 Verner Jervinen
  Finska
36,48
Bacanje koplja slobodni stil
detalji
Erik Leming
  Švedska
54,445
NRS, OR
Mihalis Dorizas
  Grčka
51,36 Arne Halse
  Norveška
49,73

Bilans medalja uredi

Zemlja        
1   SAD 16 10 8 34
2   Ujedinjeno Kraljevstvo 7 7 3 17
3   Švedska 2 0 3 5
4   Kanada 1 1 4 6
5   Južnoafrička republika 1 1 0 2
6   Grčka 0 3 0 3
7   Norveška 0 1 2 3
8   Francuska 0 1 1 2
  Nemačka 0 1 1 2
  Mađarska 0 1 1 2
11   Italija 0 1 0 1
12   Australazija 0 0 1 1
 [2] Finska 0 0 1 1
  Austrija 0 0 0 0
  Belgija 0 0 0 0
  Bohemija. 0 0 0 0
  Danska 0 0 0 0
  Holandija 0 0 0 0
  Rusija 0 0 0 0
  Švajcarska 0 0 0 0

Reference uredi

  1. ^ „sports-reference.co”. Arhivirano iz originala 20. 07. 2016. g. Pristupljeno 08. 10. 2010. 
  2. ^ a b Veliko vojvodstvo Finska je bila u to vreme deo Ruskog carstva, ali je kao učesnik OI tretirana kao poseban nacija pod zastavom Rusije.
  3. ^ NRS= najbolji rezultat na svetu, jer se do 1912. nisu vodili svetski rekordi.

Spoljašnje veze uredi