Barisav
Barisav ili Borisov (blr. Барысаў, rus. Борисов) je grad u Belorusiji i administrativno je središte Barisavskog rejona Minske oblasti. Grad leži na obali reke Berezina na oko 71 km severoistočno od glavnog grada zemlje Minska.
Barisav Барысаў; Борисов | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belorusija |
Oblast | Minska oblast |
Rejon | Barisavski |
Osnovan | prvi pomen 1102. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015 | 144.945 (procena) |
Aglomeracija (2013) | 191.300 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 54° 14′ 00″ S; 28° 30′ 00″ I / 54.233333° S; 28.5° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Površina | ~ 46 km2 |
Poštanski broj | 222120 |
Pozivni broj | +375 177 |
Registarska oznaka | 5 |
Veb-sajt | |
Grad Barisav |
Po prvi put se pominje u pisanim letopisima 1102. i jedan je od najstarijih gradova u zemlji.
Iz Barisava je fudbalski klub BATE Borisov, višestruki prvak Belorusije i učesnik Uefine Lige šampiona.
Istorija uredi
Barisav se po prvi put spominje u Lavrentevskim letopisima iz 1127. kao utvrđenje koje je 1102. osnovao Polocki knjaz Boris Vseslavovič na mestu današnjeg sela Starabarisav koje je kasnije uništeno u požaru. Novo naselje podignuto je 4 km jugoistočno od prvog naselja i sastojalo se od drvenog utvrđenja koje je postojalo sve do XVIII veka. Zahvaljujući svom pogodnom i strateškom položaju Barisav je bio važan trgovački centar tokom celog XIII veka, a krajem 13. veka postaje sastavni deo Velike knjaževine Litvanije. Od velikog knjaza Sigismunda grad je 1563. dobio Magdeburško pravo postavši tako slobodan trgovački grad. Nakon potpisivanja ugovora o stvaranju Lublinske unije 1569. Barisav postaje deo Poljsko-Litvanske države, u čijem sastavu je ostao sve do 1793. kada dolazi pod vlast Ruske Imperije.
U blizini grada je 1812. vođena bitka između Napoleonovih trupa i ruske vojske, a brojni materijalni ostaci koji svedoče o toj bici danas se čuvaju u gradskom muzeju Barisava. U čast te pobede ruske vojske 1967. podignut je spomenik na mestu održavanja bitke.
Godine 1871. kraj Barisava je prošla železnička pruga koja je povezivala Brest sa Moskvom. Iako je grad sa okolinom 1917. postao sastavni deo Sovjetskog Saveza, ubrzo je okupiran od strane prvo nemačke (1918), a potom i poljske vojske (1919/20). Godine 1920. postaje sastavni deo Beloruske SSSR, a 1924. postaje okružni centar.
Tokom Drugog svetskog rata Barisav je bio pod okupacijom Fašističke Nemačke (od 2. jula 1941. pa sve do 1. jula 1944), i za to vreme je u 6 koncentracionih logora koliko je postojalo u gradu i široj okolini ubijeno preko 30.000 ljudi.
Stanovništvo uredi
Prema proceni, u gradu je 2013. živelo 180.100 stanovnika.
1970. | 1991. | 1997. | 2009. | 2012. |
---|---|---|---|---|
84.000[1] | 150.200[1] | 159.300[1] | 169.052[1] | 180.100[1] |
Međunarodna saradnja uredi
Grad Barisav ima potpisane ugovore o međunarodnoj saradnji i partnerstvu sa sledećim gradovima:
- Malojaroslavec, Kaluška oblast, Rusija
- Mitišči, Moskovska oblast, Rusija
- Podoljsk, Moskovska oblast, Rusija
- Noginsk, Moskovska oblast, Rusija
- Gagarin, Smolenska oblast, Rusija
- Valmijera, Letonija
- Kapan, Jermenija
- Narva, Estonija
- Pavlovo, Nižegorodska oblast, Rusija
- Kremenčug, Poltavska oblast, Ukrajina
- Pazardžik, Bugarska
- Jejsk, Krasnodarski kraj, Rusija
Sport uredi
U gradu postoji nekoliko sportskih objekata od kojih je najveći gradski fudbalski stadion kapaciteta 5.500 sedećih mesta.
Najpoznatiji sportski kolektiv je fudbalski klub BATE Borisov, koji je 9 puta osvajao nacionalnu titulu. U ovom klubu je u sezoni 2011. igrao i nekadašnji srpski reprezentativac Mateja Kežman.
Vidi još uredi
Reference uredi
Spoljašnje veze uredi
- Zvanična internet prezentacija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. oktobar 2020)