Beogradski zoološki vrt

зоолошки врт у Београду, у Србији

Beo zoo vrt, poznat i kao Vrt dobre nade, je gradski zoološki vrt grada Beograda, koji se nalazi u okviru beogradske tvrđave, tačnije na prostoru Malog Kalemegdana. Osnovan 12. jula 1936. godine, to je najstariji i najveći zoološki vrt u Srbiji. Sa više od 400.000 posetilaca godišnje, Beo zoo vrt je i jedna od najposećenijih institucija u Beogradu.[1]

Beogradski zoološki vrt
Osnivač(i)Vlada Ilić
Osnovano12. jul 1936. god.; pre 87 godina (1936-07-12)
Ključni ljudiSrboljub Aleksić direktor
Lokacija
Koordinate44° 49′ 33″ S; 20° 27′ 13″ I / 44.825801° S; 20.453606° I / 44.825801; 20.453606
AdresaMali Kalemegdan 8
Veb-sajtwww.beozoovrt.rs

Istorija uredi

Beogradska opština je donela odluku o osnivanju vrta u maju 1935.[2] Beogradski zoološki vrt je svečano otvoren pod pokroviteljstvom jugoslovenskog industrijalca i gradonačelnika Beograda Vlade Ilića na Petrovdan, 12. jula 1936. godine.[3][4] Prvi stanovnici bili su lavovi, leopardi, beli i mrki medvedi, vukovi, nekoliko vrsta majmuna, egzotičnih biljojeda i ptica. Po osnivanju zoo vrt je obuhvatao tri i po hektara površine, da bi posle bio proširen na sedam, a zatim i na četrnaest hektara. Imao je i skroman terarijum i akvarijum.[5] Središnji deo, „u prirodnom stanju”, građen je 1940. Vrt je bio popularan, 1939. bilo je blizu 400.000 posetilaca.[6]

U Drugom svetskom ratu vrt je pogođen tokom bombardovanja Beograda aprila 1941. godine, kada su, po rečima tadašnjeg direktora Aleksandra Krstića, poginuli i ljudi iz okolnih zgrada, koji su se tamo krili misleći da zoo vrt neće biti meta napada.[7] Tri godine kasnije, zoo vrt je bombardovan i od strane saveznika.[7] Zbog razaranja tokom rata veći deo životinjskog fonda je izgubljen, kao i sedam hektara zemljišta.[8]

Za današnji imidž vrta zaslužan je srpski vajar Vuk Bojović, koji je bio na funkciji direktora od prvog maja 1986. pa sve do svoje smrti u septembru 2014. godine.[7]

Postoje inicijative da se zoološki vrt premesti na neku drugu lokaciju.[9]

Životinje uredi

U beogradskom zoološkom vrtu trenutno živi oko 211 životinjskih vrsta i oko 1.800 jedinki, kako egzotičnih i ugroženih, tako i lokalnih i domaćih životinja. Od toga najviše vrsta čine ptice, nešto manje sisari, a zatim gmizavci, nekoliko vrsta zglavkara i jato pirana.

Beo zoo vrt je poznat po svojoj kolekciji belih životinja, prvenstveno belih lavova, koji su 2005. godine došli iz nacionalnog parka Kruger u Južnoafričkoj Republici. Beograd je zbog čestih prinova jedno vreme posedovao najveći broj belih lavova u zatočeništvu na svetu.[10] U maju 2018. rođena je i ženka belog američkog bizona, što predstavlja veliku retkost u prirodi, jer se ovakva jedinka u proseku rodi jednom u 10 miliona slučajeva.[11] Krajem 2022. godine ovde je bilo ukupno 6 bizona.[12] U septembru 2018. godine, zoo vrt je pustio u prirodu prvog beloglavog supa, koji je rođen i odgajan u zatočeništvu. Ostale životinjske vrste u vrtu su i orangutan, šimpanza, prstenorepi lemur, azijski slon, mrežasta žirafa, nilski konj, dvogrba kamila, irvas, berberska ovca, sibirski kozorog, Grantova zebra, nizijski tapir, beli bengalski tigar, jaguar, gepard, serval, arktički vuk, pegava hijena, smeđa foka krznašica, siva foka, merkat, patuljasta vidra, crveni kengur, andski kondor, Humboltov pingvin, noj, kubanski krokodil.

Beogradski zoološki vrt je takođe imao i nekoliko poznatih stanovnika. Gabi je bila ženka nemačkog ovčara koja je spasila noćnog čuvara od odbeglog jaguara. Tom prilikom je ozbiljno povređena, ali se vremenom oporavila i nastavila da čuva zoo vrt. Zbog svog podviga i širokog publiciteta, koji je nakon toga dobila, u vrtu joj je posvećen spomenik.[13] Sami, sa druge strane, je bio mužjak šimpanze, prvi svoje vrste koji je stigao u zoo vrt 1988. godine. Samo mesec dana nakon njegovog dolaska, Sami je pobegao i tumarao okolnim ulicama sve dok ga Vuk Bojović nije umirio rečima Hajde Sami, idemo kući. Bojović ga je zatim, i pored prisustva policije, svojim kolima prevezao nazad u zoo vrt. On je imao još jedno bekstvo dva dana nakon prethodnog, da bi 1992. uginuo od infarkta creva. I u Samijevu čast je podignut spomenik, dok je njegov metalni kavez bio izložen u vrtu dugi niz godina.[14] Američki aligator Muja je zvanično najstariji živi aligator na svetu. On je 1937. godine stigao u Beograd iz nezabeleženog zoološkog vrta u Nemačkoj.[15]

Galerija uredi

 
Aleksandar Krstić, prvi direktor Beo zoo vrta
 
Vuk Bojović, najpopularniji i direktor sa najdužem mandatom

Direktori Beogradskog zoološkog vrta uredi

Spisak direktora Beogradskog zoološkog vrta je spisak direktora Beogradski zoološkog vrta.

Od osnivanja Zoološkog vrta pa, najverovatnije, do početka Drugog svetskog rata, na mestu direktora vrta se nalazio inženjer Aleksandar Krstić (1). Tu funkciju je zatim preuzeo i do 1944. godine obavljao Miodrag Savković (2). Prvi posleratni direktor je bio Ante Tadić (3). Posle njega na toj funkciji našli su se redom, Milorad Lazarević (4), Milorad Medenica (5) i Radivoje Tričković (6), a od 1. maja 1986. godine, pa do svoje smrti (septembar 2014) direktor vrta je bio Vuk Bojović (7).

Sada se na funkciji direktora preduzeća Zoološki vrt grada Beograda nalazi Srboljub Aleksić.[7]

[7]Direktori[1] uredi

  1. Aleksandar Krstić (1936—1940)
  2. Miodrag Savković (?-1944)
  3. Ante Tadić (1944—?)
  4. Miodrag Lazarević (?-?)
  5. Milorad Medenica (?-?)
  6. Radivoje Trčković (?-1986)
  7. Vuk Bojović (1986—2014)
  8. Gvozden Radenković (2014—2015)
  9. Srboljub Aleksić (2016-)

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi