Brestovac je naselje grada Bora u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 2.594 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 2.690 stanovnika).

Brestovac
Panorama Brestovca
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
GradBor
Stanovništvo
 — 2022.Pad 2.594
 — gustina37,54 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 02′ 14″ S; 22° 04′ 35″ I / 44.037333° S; 22.0765° I / 44.037333; 22.0765
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina292 m
Površina69,108 km2
Brestovac na karti Srbije
Brestovac
Brestovac
Brestovac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19229
Pozivni broj030
Registarska oznakaBO

Etimologija uredi

Prema predanjima, Brestovac je dobio naziv po stablima brestova koji su rasli u dolini Brestovačkog potoka. Pod najvećim brestom narod se okupljao radi verskih obreda pa kada su polazili ka tom drvetu govorili su "Idemo kod brestova". Od naziva Brestova nastao je Brestovac.[2]

Geografija uredi

Brestovac se nalazi duž obale Brestovačke reke, a na 5 km od sela na istoj reci nalazi se Brestovačka Banja. Centar sela se deli na selo leva strana i selo leva strana u odnosu na Brestovačku reku, dok je ostali deo sela organizovan u "kotune", "rejone" ili "zaseoke": Tilva Njagra, Ogašu Bugarin, Koliba, Ogašu Brestovculuj, Ogašu Potok (Ogašu Ženi), Trnjane, Dumbrava, Banjsko Polje, Koza, Kraku Kržan, Kučajna, Murej i Čoka Mošuluj.[3]

Istorija uredi

 
Konak kneza Miloša u Brestovačkoj Banji

Prvi zapis o selu datira iz 1586. godine kada se Brestovac spominje kao selo Vidinskog sandžaka pod nazivom Brestova.[2]

Prema tradiciji najveći broj stanovnika poreklom je iz borskog dela timočke doline, ali se pretpostavlja da su prvi doseljenici iz Almaša u Rumuniji. Brestovac je do početka 20. veka bio tipično razbijeno selo. Sa razvojem Borskog rudnika selo se počelo zbijati u današnji centar sela, ali ipak selo i dalje ostaje podeljeno na zaseoke.[3]

Prva škola u selu osnovana je 1867. godine kao škola za mušku decu, a od 1893. i za žensku. Prva školska zgrada bila je čatmara i izgrađena je 1879, a 1904. Brestovac dobija školu sa tri učionice. Danas je to osmogodišnja škola koja nosi naziv po Stanoju Miljkoviću. U selu postoji i crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu.[2]

Uz Brestovac se spominje i banja. Za blagotvorna dejstva izvora znalo se još u tursko doba, ali je banja svoj razvoj doživela za vreme Miloša Obrenovića. Izgradnja banje počela je 1837, a nastavljena je za vreme Karađorđevića.[2]

Demografija uredi

Brestovac je drugo najveće selo grada Bora i Timočke Krajine, posle Zlota.

Prema popisu iz 2022. u Brestovcu je bilo 2.594 stanovnika što je za 96 manje (-3,57%) u odnosu na popis iz 2011. kada je bilo 2.690 stanovnika. U naselju živi 2.249 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,03 godina (46,42 kod muškaraca i 49,70 kod žena).[1]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 1091 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,38,[4] a prema popisu iz 2002. u naselju je bilo 966 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,05.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno.

Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 2.051
1953. 2.120
1961. 2.350
1971. 2.201
1981. 2.121
1991. 3.140 3.086
2002. 2.950 3.039
2011. 2.690
2022. 2.594
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
1.864 63,18%
Vlasi
  
732 24,81%
Jugosloveni
  
25 0,84%
Crnogorci
  
18 0,61%
Rumuni
  
14 0,47%
Romi
  
14 0,47%
Makedonci
  
11 0,37%
Slovaci
  
4 0,13%
Slovenci
  
2 0,06%
Bugari
  
2 0,06%
Hrvati
  
1 0,03%
Ukrajinci
  
1 0,03%
Rusini
  
1 0,03%
Muslimani
  
1 0,03%
Mađari
  
1 0,03%
nepoznato
  
17 0,57%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „Knjiga 2”. Starost i pol, podaci po naseljima (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  2. ^ a b v g Selima u pohode - Brestovac Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. januar 2021) Snežana Antonijević, tobor.rs Pristupljeno 22. januara 2021.
  3. ^ a b Draškić, Miroslav, Naselja, poreklo stanovništva i etnički procesi, Bor i okolina, str. 261 Skupština opštine Bor i Muzej rudarstva i metalurgije Bor, Bor, 1973.
  4. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima, Pristupljeno 2.8.2023. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. str. 118. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi