Emerik Blum (Sarajevo, 7. avgust 1911Sarajevo, 24. jun 1984), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, privrednik, društveno-politički radnik SR Bosne i Hercegovine i junak socijalističkog rada.

emerik blum
Emerik Blum
Lični podaci
Datum rođenja(1911-08-07)7. avgust 1911.
Mesto rođenjaSarajevo, Austrougarska
Datum smrti24. jun 1984.(1984-06-24) (72 god.)
Mesto smrtiSarajevo, SR Bosna i Hercegovina, SFR Jugoslavija
Profesijadruštveno-politički radnik
Porodica
SupružnikMatusjin Blum
Delovanje
Član KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
19441945.
Predsednik Gradskog narodnog
odbora Sarajeva
Period19811983.
PrethodnikAnto Sučić
NaslednikUglješa Uzelac

Odlikovanja
Orden junaka socijalističkog rada
Emerik Blum sa Josipom Brozom Titom

Biografija uredi

Rođen je 7. avgusta 1911. godine, u skromnoj sarajevskoj jevrejskoj porodici.[1] Nakon školovanja u Čehoslovačkoj, tj. diplome iz elektrotehnike na Tehničkom univerzitetu u Pragu, vratio se u Sarajevo. U svojim dvadesetim godinama je zajedno sa Oskarom Danonom, Mešom Selimovićem, Ismetom Mujezinovićem i Vojom Dimitrijevićem pokrenuo Kolegijum Artistikum.[2][1] Godine 1941. postao je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Narodnooslobodilačka borba uredi

Po nastanku Nezavisne Države Hrvatske (NDH), uključio se u Narodnooslobodilačku borbu. Godine 1941, ustaše su ga uhapsile i deportirale u koncentracioni logor Jasenovac, gde je kao zatvorenik-inženjer održavao električnu centralu. Godine 1944, organizovao je uspešan beg iz Jasenovca. Nakon bega se priključio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije. Neko vreme je radio na teritoriji zapadne Bosne, a zatim je bio postavljen za referenta za obnovu pri Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH).[1]

Posleratna karijera uredi

Nakon Drugog svetskog rata, bio je načelnik u Ministarstvu industrije i rudarstva NR Bosne i Hercegovine, generalni inženjer Generalne direkcije Savezne elektroprivrede, generalni direktor Direkcije za elektroprivredu Vlade FNR Jugoslavije, pomoćnik ministra Elektroprivrede, predsednik Komiteta za elektroprivredu. Bio je jedan od osnivača preduzeća „Elektroprojekt“, 1951. godine, iz kojeg je kasnije nastao regionalni gigant „Energoinvest“, koji je delovao u celom svetu.

Emerik Blum je bio zagovarač ideje da se izgrade kapaciteti velikih industrijskih postrojenja, a u prvom planu aluminijumski kombinat u Mostaru, kao i „Fabrika glinice“ u Zvorniku.[3] Njegova je zasluga i stvaranje kapaciteta u proizvodnji elektro i mašinske opreme. Tako je izgrađena i tvornica „TAT“ na Ilidži, elektrofabrika u Lukavici kod Sarajeva, fabrike u Doboju, Odžaku, Črnuču, Tešnju, Višegradu, Prištini, Tuzli i u drugim mestima Jugoslavije. Stipendirao je i školovao stručnjake raznih tehničkih profila i uveo stalnu praksu specijalizacije jugoslovenskih stručnjaka u Sovjetskom Savezu, Sjedinjenim Američkim Državama, Nemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama. Blum je osnovao „Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju“ 1954. godine, da bi formirao i Društvo za zavarivanje u SR BiH, te školu zavarivanja.[2]

Emerik Blum je bio gradonačelnik Sarajeva u doba najvećeg procvata grada, u periodu od 1981. do 1983. godine.

Umro je 24. juna 1984. godine, nakon što je završio svoje poslednje poslove u Odboru za organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.[2]

Priznanja i nasleđe uredi

Emerik Blum je 1974. godine odlikovan titulom Viteza Legije časti Francuske. Ulica na sarajevskoj Grbavici, koja je pre raspada SFRJ bila Beogradska ulica, sada nosi njegovo ime, a postavljena mu je i bista ispred zgrade „Energoinvesta“.[2] Emerika Bluma je ugledni list „Fajnenšel tajms“ opisao kao „oličenje socijalističke poslovnosti“.[4]

Nosilac je brojnih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima Ordena junaka socijalističkog rada, kojim je odlikovan posthumno 27. juna 1984. godine.[5]

Reference uredi

  1. ^ a b v Jaša Romano, 1980. pp. 338
  2. ^ a b v g sarajevo.co.ba, ur. (24. 6. 2013). „Sjećanje:Emerik Blum”. Pristupljeno 21. 10. 2014. 
  3. ^ Veliki vizionar Emerik Blum Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. oktobar 2014), pristupljeno 21. 10. 2014.
  4. ^ „EMERIK BLUM: Financial Times ga je opisao kao “oličenje socijalističke poslovnosti. Slobodna Bosna. 25. 6. 2012. Pristupljeno 21. 10. 2014. 
  5. ^ „Sl. list SFRJ 45/85” (PDF). www.slvesnik.com.mk. 30. 8. 1985. 

Literatura uredi

  • Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941—1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije. 

Spoljašnje veze uredi