Eparhija banjalučka
Eparhija banjalučka je eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Eparhija banjalučka Srpska pravoslavna crkva | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Sjedište | Banja Luka |
Država | Bosna i Hercegovina |
Broj namjesništava | 9[1] |
Broj parohija | 164[1] |
Broj manastira | 6[1] |
Broj hramova | 394[1] |
Broj vjernika | 110.929 vjerničkih domova[1] |
Arhijerej | |
Arhijerej | Jefrem Milutinović |
Čin arhijereja | episkop |
Titula arhijereja | episkop banjalučki |
Vikar | Sava Bundalo |
Titula vikara | episkop marčanski |
Nadležni arhijerej je episkop Jefrem Milutinović, a sjedište eparhije se nalazi u Banjoj Luci gdje je i Saborna crkva i vladičanski dvor eparhije.
Istorija uredi
Eparhija banjalučka obuhvata sjeverozapadni dio Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, osnovana je 1900. godine kao mitropolija Banjalučko-bihaćka sa sjedištem u Banjoj Luci. Do tog vremena, ovi srpski prostori bili su u sastavu Dabrobosanske mitropolije.[2][3][4]
Za vreme Prvog svetskog rata (1914-1918), austrougarske državne i vojne vlasti su sprovodile teror nad srpskim pravoslavnim narodom i sveštenstvom na celokupnom području Bosne i Hercegovine, uključujući i teritoriju Banjalučke eparhije.[5][6][7]
Nakon stvaranja Kraljevine SHS (Jugoslavije) u jesen 1918. godine, izvršeno je ujedinjenje svih pravoslavnih crkvenih pokrajina i eparhija na teritoriji nove države (1920), čime je uspostavljeno kanonsko jedinstvo Srpske pravoslavne crkve.
Nakon što je 1925. godine osnovana eparhija bihaćka, eparhija banjalučka je dobila današnji naziv. Ubrzo nakon toga će biti ukinuta eparhija bihaćka i njena teritorija se ponovo našla u eparhiji banjalučkoj, ali ime eparhije banjalučke nije mijenjano.[8][9][10]
Za vreme Drugog svetskog rata (1941-1945), ustaške vlasti su počinile genocid nad srpskim narodom na celokupnom području Bosne i Hercegovine, a ustaškom progonu su bili izloženi i pravoslavni sveštenici na području Banjalučke eparhije. Među prvima, pogubljen je i banjalučki episkop Platon Jovanović. U isto vreme razoren je i veliki broj pravoslavnih crkava.[11]
U periodu komunističke vlasti u Jugoslaviji (1945-1990), pravoslavlje je bilo potiskivano iz javnog života, a pod strogim nadzorom državnih vlasti nalazilo se i srpsko sveštenstvo u Banjalučkoj eparhiji.[12][13][14][15]
Odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve na njegovom redovnom zasedanju u manastiru Pećkoj patrijaršiji, 19/6. maja 1990. godine od dijela eparhije banjalučke osnova je eparhija bihaćko-petrovačka koja je određena kao naslednica Bihaćke eparhije koja je osnovana 1925. godine.
Za vreme Rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995), postradale su i pojedine pravoslavne crkve na području Banjalučke eparhije.[16][17]
Glavna duhovna središta eparhije su manastiri Gomionica, Moštanica i Liplje. Manastir Gomionicu sa hramom posvećenim Vavedenju Presvete Bogorodice obnovili su 1595. godine mileševski monasi, koji su posle turske najezde izbegli u ovaj manastir.
Arhijerejska namjesništva uredi
Odlukom Svetog Arhijerejskog Sabora SPC, održanog 15. maja 2019. godine, a na prijedlog episkopa banjalučkog Jefrema, predložena je arondacija Eparhije banjalučke, i to u korist Eparhije bihaćko-petrovačke. Arondacija i primopredaja arhijerejskog namjesništva jajačko-mrkonjićkog sprovedena je u djelo 15. jula 2019. godine. [18] Do tada je bilo 10 arhijerejskih namjesništava u eparhiji banjalučkoj, od te odluke eparhija je podijeljena na 9 arhijerejskih namjesništava:[1]
Manastiri uredi
Godine 2015. bilo je šest aktivnih manastira sa ukupno 12 monaha i 17 monahinja.[1]
- Gomionica
- Đurđevac (arheološki lokalitet)
- Karanovac (arheološki lokalitet)
- Krupa na Vrbasu
- Liplje
- Miloševac (u obnovi)
- Moštanica
- Osovica
- Stuplje
Arhijereji uredi
Od osnivanja banjalučkom eparhijom su upravljali sljedeći arhijereji:
Portret | Ime i prezime (Vrijeme na tronu) |
Napomena |
---|---|---|
mitropolit Evgenije Letica (1901—1907), |
Prvi arhijerej ove eparhije. | |
mitropolit Vasilije Popović (1908—1938), |
||
episkop Platon Jovanović (1940—1941), |
Ubile su ga ustaše 5. maja 1941. godine. Kanonizovan 22. maja 1998. godine kao Sveštenomučenik Platon Banjalučki. | |
episkop Vasilije Kostić (1947—1961), |
Van eparhije od 1953—1961. Protjeran od strane komunističkih vlasti iz Banja Luke 1953. godine. | |
episkop Andrej Frušić (1961—1980), |
||
episkop Jefrem Milutinović (1980—) |
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b v g d đ e Šematizam 2015.
- ^ Nilević 1990.
- ^ Kiminas 2009.
- ^ Latinović 2012, str. 321—333.
- ^ Latinović 2015, str. 189-201.
- ^ Puzović 2015, str. 141–160.
- ^ Puzović 2016, str. 33–46.
- ^ Latinović 2006.
- ^ Latinović 2009, str. 287-301.
- ^ Latinović 2012, str. 321-333.
- ^ Davidov 2013.
- ^ Šućur 2008, str. 215-235.
- ^ Šućur 2009.
- ^ Šućur 2012, str. 335-382.
- ^ Šućur 2016.
- ^ Mileusnić 1997.
- ^ Latinović 2020, str. 471-489.
- ^ „Izvršena primopredaja arhijerejskog namjesništva jajačko-mrkonjićkog”. Pristupljeno 14. 04. 2020.
Literatura uredi
- „Šematizam 2015.”. Eparhija banjalučka.
- Vuković, Sava (1996). Srpski jerarsi od devetog do dvadesetog veka. Beograd: Evro.
- Davidov, Dinko (2013). Totalni genocid: Nezavisna Država Hrvatska 1941-1945. Beograd: Zavod za udžbenike.
- Durković-Jakšić, Ljubomir (1978). Platon Jovanović, episkop banjalučki (1874-1941). Edžvort: Srpska pravoslavna eparhija istočno-američka i kanadska.
- Đurić, Aleksandar B. (2005). Pravoslavni manastiri u Bosni i Hercegovini: Duhovno-istorijski i turistički pregled. Bijeljina: Eparhija zvorničko-tuzlanskać.
- Zirojević, Olga (1984). Crkve i manastiri na području Pećke patrijaršije do 1683. godine. Beograd: Istorijski institut, Narodna knjiga.
- Kajmaković, Zdravko (1971). Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Masleša.
- Kiminas, Demetrius (2009). The Ecumenical Patriarchate: A History of Its Metropolitanates with Annotated Hierarch Catalogs. Wildside Press LLC.
- Kraljačić, Tomislav (1987). Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903). Sarajevo: Veselin Masleša.
- Latinović, Goran (2006). Srpska pravoslavna crkva u Bosanskoj Krajini (1918-1941). Laktaši: Grafomark.
- Latinović, Goran (2009). „Graditeljska djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosanskoj Krajini 1918-1941”. Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske. 1: 287—301.
- Latinović, Goran (2012). „Teritorijalna organizacija Srpske pravoslavne crkve u Bosanskoj Krajini (1900-2010)” (PDF). Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine. 7: 321—333.
- Latinović, Goran (2015). „Istoriografija o Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Bosni i Hercegovini za vrijeme prvog svjetskog rata (1914-1918)”. Pravoslavni svet i Prvi svetski rat: Zbornik radova. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet, Institut za teološka istraživanja. str. 189—201.
- Latinović, Goran (2020). „Stradanje Srpske pravoslavne crkve za vrijeme Jugoslovenskog rata (1991-1995)”. Osam vekova autokefalije Srpske pravoslavne crkve. 1. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet. str. 471—489.
- Marković, Ignatije (2008). Pravoslavni manastiri u Bosni i Hercegovini. Gacko-Beograd: Filip Višnjić.
- Mileusnić, Slobodan (1997). Duhovni genocid: Pregled porušenih, oštećenih i obesvećenih crkava, manastira i drugih crkvenih objekata u ratu 1991-1995 (1997). Beograd: Muzej Srpske pravoslavne crkve.
- Milošević, Borivoje (2013). „Progon pravoslavnog sveštenstva Bosanske Krajine u Prvom svjetskom ratu” (PDF). Srpske studije. 4: 303—320. Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2015. g. Pristupljeno 31. 07. 2017.
- Nilević, Boris (1990). Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine. Sarajevo: Veselin Masleša.
- Popović, Jevsevije (1912). Opća crkvena istorija. 2. Sremski Karlovci: Srpska manastirska štamparija.
- Puzović, Predrag (2002). „Platon Jovanović, episkop banjalučki (1874-1941)” (PDF). Bogoslovlje: Časopis Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu. 61 (1): 243—251.
- Puzović, Predrag (2015). „Stradanje sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini tokom Prvog svetskog rata”. Pravoslavni svet i Prvi svetski rat: Zbornik radova. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet, Institut za teološka istraživanja. str. 141—160.
- Puzović, Predrag (2016). „Stradanje sveštenika tokom Prvog svetskog rata na području Banjalučke eparhije” (PDF). Bogoslovlje: Časopis Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu. 75 (1): 33—46.
- Teinović, Bratislav (2021). „Stradanje srpskog pravoslavlja u Bosanskoj Krajini 1806-1859” (PDF). Bogoslovlje. 80 (1): 63—79.
- Teinović, Bratislav (2021). „Srpska pravoslavna crkva i sveštenstvo u Bosanskoj Krajini (od Saferske naredbe do početka ustanka, 1859-1875)” (PDF). Teološki pogledi. 54 (1): 129—148.
- Ševo, Ljiljana (2002). Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine. Banja Luka: Glas srpski.
- Šućur, Dragan (2008). „Banjolučka eparhija i nova vlast 1945-1947. godine” (PDF). Tokovi istorije (1-2): 215—235.
- Šućur, Dragan (2009). Banjalučka eparhija za vrijeme episkopa dr Vasilija (Kostića): 1947-1961. Banja Luka: Svetosavska omladinska zajednica.
- Šućur, Dragan (2012). „Banjalučka eparhija od 1953. do 1961. godine” (PDF). Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine. 7: 335—382.
- Šućur, Dragan (2016). Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini: 1945-1958. Banja Luka: Riznica.
Spoljašnje veze uredi
- Eparhija banjalučka na sajtu Instagram
- Zvanična stranica Svetosavske omladinske zajednice Eparhije banjalučke Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. novembar 2011)
- Zvanična stranica Hrama Hrista Spasitelja