Islam Grčki

насељено мјесто у Буковици, у сјеверној Далмацији

Islam Grčki je naseljeno mjesto u Ravnim Kotarima, u sjeverozapadnoj Dalmaciji. Pripada gradu Benkovcu, u Zadarskoj županiji, Republika Hrvatska.

Islam Grčki
Pravoslavna crkva Svetog Đorđa, Janković-crkva, izgrađena 1675.
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaZadarska
GradBenkovac
OblastRavni Kotari
Stanovništvo
 — 2011.Rast 150
Geografske karakteristike
Koordinate44° 10′ 07″ S; 15° 27′ 30″ I / 44.168477° S; 15.458265° I / 44.168477; 15.458265
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina160 m
Islam Grčki na karti Hrvatske
Islam Grčki
Islam Grčki
Islam Grčki na karti Hrvatske
Islam Grčki na karti Zadarske županije
Islam Grčki
Islam Grčki
Islam Grčki na karti Zadarske županije
Ostali podaci
Poštanski broj23424 Smilčić
Pozivni broj+385 23

Geografija uredi

Islam Grčki je udaljen oko 23 km sjeverozapadno od Benkovca i oko 20 km sjeveroistočno od Zadra. Od mora je udaljen 3 km iako mu ono dođe sa sjeverne i sjeveroistočne strane. Selo se nalazi u vrlo bogatoj aluvijalnoj udolini Ravnih Kotara što je uveliko i odredilo poljoprivrednu orijentaciju sela i cijelog kraja. Opasan sa sjevera i sjeveroistoka Velebitom koji je i brana kontinentalne i mediteranske klime, te Novigradskog mora, u udolini koja obiluje vodom i plodnom zemljom, selo početkom 1980-ih godina, kada se naglo razvija poljoprivreda, dobija epitet „mala Kalifornija“.

Naziv uredi

Stari naziv sela je Saddislam što u prevodu znači bedem islama, tj. krajnja granica proboja turske imperije. Od tog starog imena je u novijoj istoriji zadržan dio imena Islam, a pridjev Grčki je dobio sredinom 18. vijeka kada se formiraju dva Islama - Grčki i Latinski.

Sami pridjevi Grčki i Latinski dolazi od vjeroispovijesti mještana, tj. stanovnici Islama Grčkog su pretežno bili pravoslavne vjere, a Latinskog katoličke. Kako je došlo do formiranja baš takvog toponima nije poznato, ali je neobično posebno imajući u vidu da su se na tom prostoru u srednjem vijeku nalazila sela Tršćane i Kačina Gorica i utvrđenje Vespeljevac. Čak je u novijoj istoriji sela bilo pokušaja promjene imena: jedan krajem 70-ih kad su ga htjeli preimenovati u Topolovac zbog obilja topola na poljoprivrednom dobru „Baštica“ koje se nalazi u ataru sela i drugi nakon rata u Hrvatskoj 1990-ih godina. Nijedan pokušaj nije uspio, jer je naziv sela kao takav zapisan u mnogim istorijskim, likovnim i naučnim knjigama, po muzejima se eksponati određuju po tom nazivu itd…

Istorija uredi

Istorija sela seže u srednji vijek, jer se na prostoru današnjeg sela u srednjem vijeku nalazila sela Tršćane i Kačina Gorica, a važnost selu je doprinosila i činjenica da se nalazilo na prometnoj srednjovjekovnoj prometnici „Via magna“ (velika cesta).

Selo je u prošlosti bilo jako uporište uskoka, koji su se za račun Mlečana borili protiv Osmanlija. Jedan od najčuvenijih srpskih junaka iz tog vremena, Stojan Janković, koji je za svoje zasluge kao vojni zapovjednik od Mlečana dobio tursko utvrđenje u Islamu koje je do tada bilo u posjedu turskog velikaša Jusuf-age Tunića, često je odatle kretao u svoje ratne pohode po Dalmaciji.

 
Kula Jankovića, utvrđenje u kojem je živio Stojan Janković i njegovi potomci, sada u vlasništvu familije Desnica.

Kula Jankovića, utvrđenje u kojem je živio Stojan i njegovi potomci, još stoji u Islamu, mada je oštećena tokom rata. Kula se sastoji od stambenih, privrednih i odbrambenih zgrada, a dominira upravo Kula po kome je cijeli kompleks dobio ime i kada se potpuno obnovi (u toku su radovi na obnovi i revitalizaciji) biće to jedan od najreprezentativnijih kulturno istorijskih spomenika u benkovačkom kraju. Danas je Kula u vlasništvu porodice Desnica (čiji je izdanak i književnik Vladan Desnica). Stojan Janković je takođe pored kule sagradio 1675. i crkvu Sv. Đorđa[1], svog krsnog imena, mada je većina Islamljana zbog geografskog položaja i oronulosti ove crkve pripadala parohiji Svetog Ilije u obližnjem Kašiću. Obe crkve su teško oštećene u posljednjem ratu, a u samoj crkvi Sv. Đurđa je sahranjen književnik Vladan Desnica.

Islam Grčki je u 20. vijeku, zbog okruženja od pretežno hrvatskih sela, dobio reputaciju kao svojevrsno srpsko uporište u tom dijelu Ravnih kotara. U Drugom svjetskom ratu Islam Grčki, Kašić i Smoković su bili jaka uporišta četnika, koji su većinom krajem rata prešli u redove partizana i nastavili borbu protiv okolnih ustaških sela. Kasnije, za vrijeme buđenja srpskog nacionalizma, Islam Grčki je 1986. godine ugostio članove SANU kojima nije bilo dozvoljeno da predavanje sa osjetljivom tematikom srpsko-hrvatskih odnosa i istorije održe u Zadru. Lokalni Hrvati su tada Islam već prozvali „Mala Srbija“. U građanskom ratu devedesetih, selo je brzo postalo uporište krajiških Srba i jedna od glavnih baza za odbranu srpskog naroda. Islam Grčki je teško stradao u operaciji hrvatskih snaga Ravni kotari-Maslenica u januaru 1993. godine. Selo je zapaljeno a dosta kuća minirano ili porušeno, kompletno stanovništvo je izbjeglo, a život je izgubilo 15 civila i 14 vojnika iz sela, uključujući tu i zarobljenike, starce i nepokretne.[traži se izvor]

Privreda uredi

Većina stanovništva se bavila poljoprivredom, posebno voćarstvom. Razvojem turizma i blizinom turističkih mjesta uzduž jadranske obale, selo je 80-ih godina dostiglo svoj poljoprivredni bum. U selu se nalazio veliki poljoprivredni kombinat Baštica sa ogromnim plantažama bresaka, jabuka i vinograda. Glavnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji je igrala plodna zemlja, jer se selo nalazi u srcu Ravnih Kotara, kao i obilje vode, te osavremenjivanje proizvodnje.

Stanovništvo uredi

Danas je Islam Grčki jedno od sela sa najmanjim brojem povratnika i najslabijim procentom povratka od svih srpskih sela u Dalmaciji. Popis iz 2001. zabilježio je 108 stanovnika[2], od toga 100 Hrvata i samo 5 Srba. Veliki broj izbjeglih Islamljana je novi dom pronašao u Australiji, posebno u Sidneju.[3] U posljednje vrijeme se i određen broj Srba vratio na svoja vjekovna ognjišta, baveći se i dalje onim što znaju i imaju — poljoprivredom.

Popis stanovništva uredi

Islam Grčki je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao 150 stanovnika.[4]

Nacionalnost[5] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 991 1.066 1.262
Jugosloveni 56 1
Hrvati 107 90 124
ostali i nepoznato 41 27 13
Ukupno 1.139 1.239 1.400 '
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1971. 1.400
1981. 1.239
1991. 1.139
2001. 108
2011. 150

Popis 1991. uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Islam Grčki je imalo 1.139 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
991 87,00%
Hrvati
  
107 9,39%
neopredijeljeni
  
11 0,96%
nepoznato
  
30 2,63%
ukupno: 1.139

Prezimena uredi

  • Alavanja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana i Aranđelovdan
  • Baljak — Pravoslavci, slave Lazarevu Subotu
  • Bogdanović — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Višić — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Vučković — Pravoslavci, slave Lazarevu Subotu
  • Vujanić — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Dević — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Desnica — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Despot — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Dopuđ — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Drača — Pravoslavci, slave Sv. Stefana i Aranđelovdan
  • Dragaš — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Dragičević — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Dubroja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Đaković — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Gagić — Pravoslavci, slave Đurđevdan, Sv. Nikolu i Lazarevu Subotu
  • Jokić — Pravoslavci, slave Đurđevdan i Sv. Nikolu
  • Kalapać — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
  • Kaluđerović — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Karan — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Katarić — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Katić — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
  • Knežević — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Končarević — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Kožul — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Kužet — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Lakić — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu, Đurđevdan i Sv. Vasilija
  • Lacmanović — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Matić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Medić — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
  • Milić — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Mišković — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Mlinar — Pravoslavci, slave Vasilija Velikog i Sv. Nikolu
  • Mrkić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Muškovski — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Nonković — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Obrić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Olujić — Pravoslavci, slave Aranđelovdan, Sv. Nikolu i Sv. Stefana
  • Ostojić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Pantelić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Pršo — Pravoslavci, slave Lazarevu Subotu
  • Pupovac — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Stegnjaja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Subotić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Todorović — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Trkulja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Ćoso — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Uzelac — Pravoslavci, slave Đurđevdan i Sv. Jovana
  • Čeprnja — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Šekez — Pravoslavci, slave Sv. Stefana Dečanskog
  • Šljepica — Pravoslavci, slave Aranđelovdan
  • Šušak — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Vanjak — Katolici
  • Jurjević — Katolici
  • Kokić — Katolici[6]

Znameniti Islamljani uredi

Reference uredi

  1. ^ „Eparhija-dalmatinska”. Eparhija-dalmatinska.hr. Arhivirano iz originala 25. 4. 2011. g. Pristupljeno 5. 3. 2013. 
  2. ^ „Popis stanovništva 2001.”. Dzs.hr. Pristupljeno 5. 3. 2013. 
  3. ^ „Srpska dijaspora”. Srpskadijaspora.info. Arhivirano iz originala 24. 12. 2010. g. Pristupljeno 5. 3. 2013. 
  4. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 18. 4. 2013. 
  5. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  6. ^ Poreklo prezimena, selo Islam Grčki (Zadar)

Literatura uredi

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze uredi