Poplat je naseljeno mjesto u opštini Berkovići, u Republici Srpskoj, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 457 stanovnika. Do 1981. godine zvanični naziv naselja je bio „Donji Poplat“.

Poplat
Hram Sv. Mihaila u Poplatu
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaBerkovići
Stanovništvo
 — 2013.0
Geografske karakteristike
Koordinate43° 02′ 25″ S; 18° 00′ 01″ I / 43.040396° S; 18.000380° I / 43.040396; 18.000380
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Površina15,51 km2
Poplat na karti Bosne i Hercegovine
Poplat
Poplat
Poplat na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj88363
Pozivni broj059

Geografija uredi

Poplat je mjesto koje se nalazi u Hercegovini.

Istorija uredi

Ime Poplat verovatno potiče od starog naziva za taban — poplat, što je bila i mera za dužinu. Postoje tragovi da je postojao i u doba Ilira. Posle dolaze Rimljani, a i danas je vidljiv ostatak rimskog puta i rimskih zidina. U srednjem veku Poplat je pripadao Župi Dabar. U određenim razdobljima (Osmansko carstvo, Austrougarska aneksija, Kraljevina SHS) pripadao je ili Ljubinjskom ili Stolačkom srezu. Do 1955. godine postojali su kotari, kao oblik upravno-prostornog uređenja. Nakon toga su uspostavljene opštine, a 1967. godine ukinuti kotari. Od tada pa sve do rata u Bosni i Hercegovini 1991. godine Poplat je bio u sastavu opštine Stolac. Posle rata i formiranjem opštine Berkovići, deo je te opštine.

Ovde se nalazi Nekropola stećaka Nekuk.

Drugi svjetski rat uredi

Tako su u selu Poplat nedaleko od Stoca ubili Srbina Marka Mihića studenta, pesnika i komunistu, sekretara KPJ za Stolac koga su prevarili tako što su obećali da će iz zatvora pustiti članove njegove porodice, ženu, decu dva brata i oca, samo ako se on prijavi ustašama. Na taj način su uhapsili i Dragu Marića i još oko 20 đaka studenata i radnika, uglavnom napredne omladine, komunista i simpatizera KPJ, odveli ih u pravcu Ljubinja i sve pobacali u jamu na Ražanom Dolu, i u druge jame. Likvidaciju Marka Mihića i ostalih izvršila je grupa ustaša na čelu sa šefom ustaške straže u Stocu Nazifom Žunom, a neposredni izvršilac ubistva Marka Mihića bio je Meho Demirović rođen 1922. godine šofer iz Gacka, koji je stupio u ustaše odmah u aprilu 1941. godine.

Inače, pod izgovorom da se radi o borbi „protiv četnika“ i opasnosti od srpskog ustanka oko Vidovdana, ustaše su i u okolini Stoca svakodnevno hapsile i ubijale Srbe.

Selo Poplat nije stradalo jer su muslimani Ahmed Karajica i Hakija Kusturica rekli Srbima da se sklanjaju, da sutra „4. avgusta dolaze ustaše iz zapadne Hercegovine sa kamionima da vas teraju na Bivolje Brdo i bace u jamu“. Čak je Karajica dao i pušku Srbinu sa Poplata Milivoju Mihiću“.

Hram uredi

Hram Sv. Arhanđela Mihajla sagrađen je 1867. godine, za vreme paroha jeromonaha Sofronija Vukovića. Uz njega je sagrađena i prva škola na Poplatu. Zvonik je građen 1902. godine. Spalile su ga ustaše 1941. godine. Obnova na čelu jeromonaha Simeona Biberdžića je započela 1957, a 1967. godine su radovi završeni. U porti crkve nalazila se škola sa čitaonicom i stanovima za učitelje. Sve to, kao i seosko groblje uzurpirano je i devastirano ponovo 1992, od strane hrvatske vojske. Po završetku rata krenulo se sa obnovom, a radovi još uvek traju.[1]

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, mjesto je imalo 457 stanovnika.

Nacionalnost 1991.
Muslimani [a] 173
Srbi 162
Hrvati 112
Jugosloveni 7
ostali 3
Ukupno 457
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 627
1953. 530
1961. 479
1971. 459
1981. 535
1991. 457

Znamenite ličnosti uredi

Napomene uredi

  1. ^ Za sadašnji status Muslimana vidi članak Muslimani.

Reference uredi

  1. ^ „Eparhija Dabarska i Stolačka”. eparhija-zahumskohercegovacka.com. Pristupljeno 27. 9. 2013. 
  2. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi