Izabrane slike
uredi

01. nedelja uredi

 


„Sloboda predvodi narod“, slika Ežena Delakroe koja slavi Julsku revoluciju 1830, ali koja je generalno prihvaćena kao poseban simbol Francuske revolucije i francuskih narodnih pobuna.


uredi

02. nedelja uredi

 


Američki propagandni plakat iz 1915. sa natpisom Spasimo Srbiju, našeg saveznika.


uredi

03. nedelja uredi

 


Samuraj u punom oklopu, fotografija krfskog fotografa Feliče Beata iz perioda oko 1860. godine.


uredi

04. nedelja uredi

 


Američki glumac Ronald Regan kao domaćin TV šou programa fotografisan između 1954. i 1962. godine, budući 40. predsednik SAD (1980-1988).


uredi

05. nedelja uredi

 


Skitski ratnik iz druge polovine 7. ili 6. veka pre n.e., moderna rekonstrukcija.


uredi

06. nedelja uredi

 


Mapa Bokotorskog zaliva iz 16. veka


uredi

07. nedelja uredi

 


Bronzana konjanička statua rimskog cara Marka Aurelija, danas u Kapitolskom muzeju u Rimu. Statua je preživela Srednji vek zbog pogrešnog verovanja da predstavlja prvog hrišćanskog cara, Konstantina Velikog.


uredi

08. nedelja uredi

 


Barikade u Parizu za vreme Pariske komune 1871.


uredi

09. nedelja uredi

 
Bonaparta ispred Sfinge


Žan-Leon Žerom, Bonaparta ispred Sfinge, 1867-1868. godine.


uredi

10. nedelja uredi

 


Papska palata u Avinjonu u Francuskoj, zvanična rezidencija poglavara Katoličke crkve od 1305. do 1378. godine (Avinjonsko ropstvo).


uredi

11. nedelja uredi

 


Okovana banda: kažnjenici idu na rad, crtež iz 1842. godine, prikazuje britanske robijaše i stražare u okolini Sidneja u Australiji.


uredi

12. nedelja uredi


Sovjetski propagandni plakat sa natpisom Voljeni Staljin-narodna sreća!.


uredi

13. nedelja uredi

 


Spomenik caru Jovanu Nenadu u Subotici.


uredi

14. nedelja uredi

 
Susret pruskog kancelara Bizmarka i francuskog cara Napoleona III posle bitke kod Sedana, ilustracija iz 1915. godine.


uredi

15. nedelja uredi

 


Saksonski paradni šlem iz Saton Hua (6. ili rani 7. vek) u Engleskoj, danas u Britanskom muzeju u Londonu.


uredi

16. nedelja uredi

 


Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu 14. decembra 1995. godine.


uredi

17. nedelja uredi

 


Ruska novčanica od 100 rublji iz 1910. sa likom carice Katarine II Velike.


uredi

18. nedelja uredi

 


Luj XIV kao Apolon (1653)


uredi

19. nedelja uredi

 


Statua Mauzola, vladara Karije (377.-353, pre ne), čija je grobnica u Halikarnasu smatrana za jedno od sedam svetskih čuda (mauzolej).


uredi

20. nedelja uredi

 


Letak Traži se zbog izdaje koji je kružio Dalasom 21. novembar 1963. dan pre posete američkog predsednika Džona F. Kenedija koja je okončana atentatom.


uredi

21. nedelja uredi


Sovjetske Kaćuše tokom bitke za Berlin.


uredi

22. nedelja uredi

 


Pad Bastilje tokom Francuske revolucije


uredi

23. nedelja uredi

 


Vučica doji Romula i Rema


uredi

24. nedelja uredi

 


Umetnički prikaz Kolumbovog iskrcavanja na teritoriju Amerike.


uredi

25. nedelja uredi

 


Propagandni poster Australijske armije tokom Prvog svetskog rata.


uredi

26. nedelja uredi

 


Posmrtna zlatna maska ahajskog kralja (16. vek pre n.e.) iz Mikenskog perioda tkz. Agamemnonova maska koju je 1876. u Mikeni pronašao Hajnrih Šliman, danas u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini


uredi

27. nedelja uredi

 


Angkor Vat


uredi

28. nedelja uredi

 


Tadž Mahal


uredi

29. nedelja uredi

 


Most srušen tokom bitke na Neretvi


uredi

30. nedelja uredi

 


Petra, prestonica Nebatejskog carstva


uredi

31. nedelja uredi

 


Ulica u Pompeji


uredi

32. nedelja uredi

 


Američki vojnici prilikom iskrcavanja na plažu Omaha tokom operacije Overlord


uredi

33. nedelja uredi

 


Američki marinci na položaju tokom bitke za Faludžu


uredi

34. nedelja uredi

 


Nefertitina bista.


uredi

35. nedelja uredi

 


Smrt kralja Harolda tokom bitke kod Hejstingsa, prikazana na tapiseriji iz Bajea.


uredi

36. nedelja uredi

 


Deklaracija o nezavisnosti Sjedinjenih Država.


uredi

37. nedelja uredi

 
Berlinski zid


Berlinski zid.


uredi

38. nedelja uredi

 


Unošenje Trojanskog konja u Troju.


uredi

39. nedelja uredi

 


Džamija Aja Sofija u Istanbulu.


uredi

40. nedelja uredi

 


Maču Pikču, zaboravljeni grad Inka.


uredi

41. nedelja uredi

 


Velaskez, Predaja Brede. Velaskezova slika iz 1635. pruža neverodostojnu predstavu španskog osvajanja Brede 1625. godine.


uredi

42. nedelja uredi

 


Barberinijeva slonovača, reljefni diptih iz 6. veka, predstavlja trijumf vizantijskog cara Anastasija I ili Justinijana I nad Persijancima.


uredi

43. nedelja uredi

 


Golubac, srednjevekovna tvrđava na ulazu u Đerdapsku klisuru.


uredi

44. nedelja uredi

 


Prvi zvanični susret novog britanskog premijera Gordona Brauna sa američkim predsednikom Džordžom V. Bušom 29. jula 2007. u vojnoj bazi Kamp Dejvid u Turmonu, Merilend.


uredi

45. nedelja uredi

 


Janjičar, crtež iz 15. veka mletačkog slikara Đentile Belinija


uredi

46. nedelja uredi

 


Moskovska saborna crkva sv. Vasilija izgrađena u 16. veku.


uredi

47. nedelja uredi

 


Višegradski most, podignut na Drini u 16. veku po nalogu osmanskog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Most je kasnije poslužio kao inspiracija Ivi Andriću za roman Na Drini ćuprija, a 2007. je uvršten na UNESKO Listu svetske baštine.


uredi

48. nedelja uredi

 


Pu Ji, poslednji kineski car od 1908. do 1924. godine.


uredi

49. nedelja uredi

 


Sovjetski ministar spoljnih poslova Vjačeslav Molotov potpisuje pakt o nenapadanju sa nacističkom Nemačkom (Sporazum Ribentrop-Molotov) u Moskvi 23. avgusta 1939. godine. Iza Molotova stoje Staljin i nemački ministar spoljnih poslova Ribentrop.


uredi

50. nedelja uredi

 


Razglednica izdata 1900. povodom proslave 40 godina vladavine knjaza Nikole I Petrovića, gospodara Crne Gore i Brda.


uredi

51. nedelja uredi

 


Delfska proročica Pitija prima atinskog kralja Egeja, slika sa atičke vaze (440.-430. pre n.e.), danas u Antičkoj zbirci u Berlinu.


uredi

52. nedelja uredi

 


uredi