Pjongjang
Pjongjang (kor. 평양 직할시)[2] je glavni grad Demokratske Narodne Republike Koreje. Grad je administrativni, kulturni i istorijski centar Severne Koreje. Prema podacima Ujedinjenih nacija u gradu je 2008. živelo 3.255.388 stanovnika.[3] Reč Pjongjang na korejskom jeziku znači „široka zemlja“.
Pjongjang 평양 | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Severna Koreja |
Provincija | Grad Pjongjang Pjongan |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 3.255.388 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 39° 02′ S; 125° 44′ I / 39.03° S; 125.73° I |
Aps. visina | 27 m |
Površina | 3,194[1] km2 |
Po legendi Pjongjang osnovan je 2334. godine pre nove ere pod imenom Vangomson. Bio je prestonica starokorejske države Kočson. Ova činjenica je sporna, jer mnogi istoričari smatraju da je grad osnovan na početku naše ere. Dinastija Han je 108. godine naše ere pokorila Kočson i na njegovoj teritoriji osnovala nekoliko vojnih okruga. Nakon dinastije Han, sadašnje područje Pjongjanga osvojeno je od strane moćne države Kogera 427. godina. Kogeri su premestili prestonicu svoje države u Pjongjang. Nakon toga Pjongjangom su vladali razna korejska plemena, a kasnije i Japan.
Funkciju glavnog grada privremeno je preuzeo 1945. Iste te godine Pjongjang je potpao pod okrilje Sovjetskog Saveza. Tada je planirano da Pjongjang bude glavni grad do oslobađanja Seula. Ipak je kasnije ovaj grad postao glavni grad Severne Koreje. Tokom Korejskog rata, grad je jedno vreme bio pod kontrolom juga, a i pretrpeo je veliku štetu prouzrokovanu snažnim bombardovanjem. Od januara do decembra 1950. godine grad je bio pod kontrolom vojnika OUN. Posle završetka rata grad je obnovljen uz sovjetsku pomoć. Izgradnja metroa u Pjongjangu je počela 1968. i zasada ima dve linije.
Geografija uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klima uredi
Klima Pjongjanga (1971–2000, ekstremi 1907–2016) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 11,0 (51,8) |
15,9 (60,6) |
22,5 (72,5) |
29,3 (84,7) |
35,2 (95,4) |
37,1 (98,8) |
37,2 (99) |
36,7 (98,1) |
34,6 (94,3) |
28,9 (84) |
23,2 (73,8) |
14,3 (57,7) |
37,2 (99) |
Maksimum, °C (°F) | −0,8 (30,6) |
2,4 (36,3) |
8,9 (48) |
17,1 (62,8) |
22,6 (72,7) |
26,7 (80,1) |
28,6 (83,5) |
28,9 (84) |
24,7 (76,5) |
18,2 (64,8) |
9,4 (48,9) |
1,7 (35,1) |
15,7 (60,3) |
Prosek, °C (°F) | −5,8 (21,6) |
−2,7 (27,1) |
3,6 (38,5) |
11,0 (51,8) |
16,8 (62,2) |
21,6 (70,9) |
24,7 (76,5) |
24,7 (76,5) |
19,5 (67,1) |
12,5 (54,5) |
4,6 (40,3) |
−2,8 (27) |
10,7 (51,3) |
Minimum, °C (°F) | −10,7 (12,7) |
−7,8 (18) |
−1,8 (28,8) |
4,9 (40,8) |
10,9 (51,6) |
16,5 (61,7) |
20,7 (69,3) |
20,5 (68,9) |
14,3 (57,7) |
6,7 (44,1) |
−0,3 (31,5) |
−7,2 (19) |
5,6 (42,1) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −28,5 (−19,3) |
−23,4 (−10,1) |
−18,8 (−1,8) |
−4,5 (23,9) |
1,4 (34,5) |
7,0 (44,6) |
12,3 (54,1) |
12,3 (54,1) |
2,7 (36,9) |
−6,6 (20,1) |
−19,9 (−3,8) |
−30,2 (−22,4) |
−30,2 (−22,4) |
Količina padavina, mm (in) | 12,2 (0,48) |
11,0 (0,433) |
24,7 (0,972) |
49,9 (1,965) |
72,2 (2,843) |
90,3 (3,555) |
275,2 (10,835) |
212,8 (8,378) |
100,2 (3,945) |
39,9 (1,571) |
34,9 (1,374) |
16,5 (0,65) |
939,8 (37) |
Dani sa padavinama (≥ 0.1 mm) | 5,2 | 4,2 | 5,1 | 6,7 | 8,1 | 8,7 | 14,4 | 11,0 | 7,2 | 6,1 | 7,3 | 5,9 | 89,9 |
Relativna vlažnost, % | 74 | 71 | 66 | 63 | 66 | 70 | 80 | 78 | 74 | 72 | 72 | 73 | 72 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 184 | 197 | 231 | 237 | 263 | 229 | 181 | 204 | 222 | 214 | 165 | 165 | 2.492 |
Izvor #1: World Meteorological Organization[4] | |||||||||||||
Izvor #2: Deutscher Wetterdienst (extremes, humidity 1908–1936, and sun 1961–1990)[5][6][a] |
Istorija uredi
Pjongjang je prema legendi osnovan 1122. p. n. e., na mestu gde se pre toga nalazila prestolnica dinastije Tangun i njihove kraljevine Kočoson osnovane 2333. p. n. e.[7]
Prvi pisani dokumenti o Pjongjangu su iz 108. p. n. e. kad su Kinezi osnovali svoju trgovačku koloniju pored grada, a tad je grad i utvrđen.[7] Pjongjang je 427. postao prestolnica kraljevstva Kogurjo, koje su 668. okupirali Kinezi.[7] Kraljevi iz dinastije Korjo (918—1392) napravili od Pjongjanga svoju drugu prestolnicu. Grad je su 1592. zauzeli Japanci, a na početku 17. veka razorili Mandžurci.[7]
Nakon otvaranja Koreje Pjongjang je postao baza za širenje hrišćanstva, pa je u gradu izgrađeno preko 100 crkava, tako da je krajem 19. veka Pjongjang imao više protestantskih misionara od bilo kojeg grada u Aziji.[7] Za vreme Kinesko-japanskog rata (1894—1895) grad je teško razoren, a nakon tog pogodila ga je epidemija kuge pa je kraj rata dočekao gotovo raseljen. Za vreme Japanske okupacije (1910—1945) grad se razvio kao snažni industrijski centar.[7]
Za vreme Korejskog rata (1950—1953) grad je teško stradao. Godine 1950, zauzele su ga snage juga i Ujedinjenih naroda, ali je ubrzo pao pod kontrolu severa kad je Kina ušla u rat na strani severa.[7] Po okončanju rata grad je obnovljen uz kinesku i sovjetsku pomoć.[7]
Znamenitosti, kultura i školstvo uredi
Današnjim gradom dominira 105 spratova visoka piramida Hotel Rjugjong, koji se gradio od 1987, a otvoren je 2012 (još ne potpuno).
Od starina Pjongjang ima još uvek sačuvane delove severnih gradskih zidina, Gradska vrata Hjonmu, i nekoliko hramova iz vremena kraljevstva Kogurjo, koji su rekonstruisani u originalnom stilu.[7] Ipak gradom dominiraju građevine izgrađene nakon Korejskog rata u duhu socijalističkog realizma poput Velikog teatra, palate Okrju sa velikom dvoranom za bankete i stadiona Kim Il-Sunga.[7] Grad je prepun spomenika, od kojih je najimpresivniji Đučeov toranj, podignut u slavu korejskog socijalizma, ima i nekoliko trijumfalnih slavoluka, od kojih je najpoznatiji Slavoluk ujedinjenja, koji slavi ideju ujedinjenja dve Koreje. Najbrojniji su spomenici bivšeg predsednika Kim Il Sunga.
Grobnica mitološkog osnivača grada, kralja Kija iz 1122. p. n. e., nalazi se na severu grada.[7] Pjongjang ima Univerzitet Kim Il-sung (osnovan 1946) sa brojnim fakultetima.[7] Grad ima brojne naučne institute, muzeje, biblioteke, teatre i operske kuće.
Stanovništvo uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Zanimljivosti uredi
U gradu se nalazi možda i najveći hotel na svetu, doduše nezavršen. Grubi radovi su završeni i on ima 105 potpuno neopremljenih spratova. Na zgradi nema prozora niti bilo čega osim betona i krana koji se nalazi na vrhu još od 1989. Na vrhu je trebalo da postoji sedam rotirajućih restorana.
Privreda uredi
Pjongjang sa okolinom je najveći industrijski centar Severne Koreje sa brojnim fabrikama teške industrije (uglavnom mašinske) koje su razvijene na bazi velikog rudnog bogatstva koje zemlja ima ugalj, željezo, krečnjak. Pored teške u gradu ima i pogona lake industrije, tekstil, obuća i prehrambeni proizvodi.[7]
Pjongjang je dobro povezan cestama i željeznicom sa ostalim gradovima u zemlji, te sa Kinom i Rusijom. Grad ima dobro razvijen sistem javnog prevoza metro, tramvaji, trolejbusi i autobusi.[7]
Jedini međunarodni aerodrom u zemlji Sunan (IATA: FNJ, ICAO: ZKPY), nalazi se 24 km od centra grada, sa vezama prema svim većim gradovima u zemlji i prema Pekingu, Bangkoku, Kuala Lumpuru, Šangaju, Vladivostoku i Moskvi.[7]
Saobraćaj uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Partnerski gradovi uredi
Vidi još uredi
Napomene uredi
- ^ Station ID for Pyongyang is 47058 Use this station ID to locate the sunshine duration
Reference uredi
- ^ Nick Heath-Brown (ur.), The Statesman's Yearbook 2016: The Politics, Cultures and Economies of the World, str. 720
- ^ Wells, John C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary (3rd izd.). Longman. ISBN 978-1-40588118-0.
- ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 25. 3. 2009. g. Pristupljeno 7. 4. 2013.
- ^ „World Weather Information Service - Pyongyang”. WMO. Pristupljeno 1. 9. 2016.
- ^ „Klimatafel von Pyongyang (Pjöngjang) / Korea (Nordkorea)” (PDF). DWD. Pristupljeno 1. 9. 2016.
- ^ „Station 47058 Pyongyang”. Global station data 1961–1990—Sunshine Duration. Deutscher Wetterdienst. Arhivirano iz originala 17. 10. 2017. g. Pristupljeno 1. 9. 2016.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m „P’yŏngyang” (na jeziku: engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. 11. 2012.
- ^ „Anniversary of sister-city relations”. KCNA. 6. 1. 2000. Arhivirano iz originala 19. 9. 2001. g. Pristupljeno 3. 12. 2017.
- ^ a b v g d Corfield, Justin (2013). „Sister Cities”. Historical Dictionary of Pyongyang. London: Anthem Press. str. 196. ISBN 978-0-85728-234-7.
Literatura uredi
- Corfield, Justin (2013). „Sister Cities”. Historical Dictionary of Pyongyang. London: Anthem Press. str. 196. ISBN 978-0-85728-234-7.
- Wells, John C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary (3rd izd.). Longman. ISBN 978-1-40588118-0.
- „Corea”, Encyclopædia Britannica, 9th ed., Vol. VI, New York: Charles Scribner's Sons, 1878, str. 390—394 .
- „North Korea – A Country Study” (PDF). Library of Congress Country Studies. 2009.
- Kim Chun-hyŏk (2014). Panorama of Pyongyang (PDF). Pyongyang: Foreign Languages Publishing House. ISBN 978-9946-0-1176-9.
- Kracht, Christian, Eva Munz & Lukas Nikol. The Ministry of Truth: Kim Jong Il's North Korea. Feral House. 2007. ISBN 978-1-93259527-7..
- Springer, Chris (2003). Pyongyang: The Hidden History of the North Korean Capital. Saranda Books. ISBN 978-963-00-8104-7..
- Willoughby, Robert. North Korea: The Bradt Travel Guide. Globe Pequot. 2003. ISBN 978-1-84162-074-9..
- Dormels, Rainer. North Korea's Cities: Industrial facilities, internal structures and typification. Jimoondang. 2014. ISBN 978-89-6297-167-5.
Spoljašnje veze uredi
- Interactive virtual tour Aerial view of Pyongyang city
- Super High Resolution Image Panoramic view of Pyongyang city
- 22 minute video of bus ride through Pyongyang, DPRK na sajtu YouTube
- North Korea Uncovered, (North Korea Google Earth), a comprehensive mapping of North Korea, including all of the locations mentioned above, on Google Earth
- Holidays in Pyongyang
- Instagram photos of Pyongyang
- City profile of Pyongyang Архивирано на сајту Wayback Machine (2. фебруар 2017)
- Pjongjang na sajtu Curlie
Pjongjang uredi
- Pyongyang at Night! na sajtu YouTube
- Pyongyang at Night on 15 April 2012 na sajtu YouTube
- Pyongyang at Night na sajtu YouTube
- Pyongyang at Night River View DPRK na sajtu YouTube