Stevo S. Opačić
Stevo Stevana Opačić (Golubić, kod Knina, 17. april 1923 — Malić, kod Ljubuškog, 22. februar 1943) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
stevo s. opačić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 17. april 1923. |
Mesto rođenja | Golubić, kod Knina, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 22. februar 1943.19 god.) ( |
Mesto smrti | Malić, kod Ljubuškog, ND Hrvatska |
Delovanje | |
Član KPJ od | krajem 1941. |
Učešće u ratovima | Aprilski rat Narodnooslobodilačka borba |
Služba | Vojska kraljevine Jugoslavije NOV i PO Jugoslavije |
Heroj | |
Narodni heroj od | 27. novembra 1953. |
Biografija
urediRođen je 17. aprila 1923. godine u selu Golubiću kod Knina, u seljačkoj srpskoj porodici. Posle završene osnovne škole išao je u gimnaziju u Kninu. Tu je 1939. godine organizovao štrajk, nakon čega je bio uhapšen. Iduće godine školu je nastavio u Beogradu, gde se uključio u revolucionarni omladinski pokret.
Za vreme Aprilskog rata vratio se kući u Golubić i priključio delovima Jadranske divizije jugoslovenske kraljevske vojske. Ubrzo se vratio u rodno mesto i odmah se uključio u pripreme za oružanu borbu. Kada je na kninsko područje stigao zloglasni ustaša Juco Rukavina i pokrenuo teror i pokolj nad Srbima i komunistima, Stevo je pošao za Beograd. Krajem godine vratio se u Golubić. Od tada je njegova kuća bila okupljalište antifašističke omladine, koja se suprotstavljala četnicima popa Momčila Đujića. U to vreme postao je član Komunističke partije Jugoslavije.
Početkom aprila 1942. godine, morao je da napusti rad u selu, te je otišao u Kninsku partizansku četu. Krajem istog meseca, četnici su pokušali da razbiju ovu jedinicu, ali je Stevo to sprečio. Sredinom juna 1942. godine formiran je Prvi dalmatinski udarni bataljon, a Opačić je bio postavljen za komandira omladinske čete. Sa četom je učestvovao u odbrani slobodne teritorije od napada Italijana, četnika i ustaša na kninskom Kozjaku krajem juna i na Dinari od 10. do 14. jula 1942. godine. Štab Četvrte operativne zone, 24. jula 1942. godine, uputio ga je na niži oficirnski kurs pri Glavnom štabu NOP odreda Hrvatske, kojeg je završio s odličnim uspehom.
Po formiranju Prve dalmatinske brigade, 6. septembra 1942. godine, bio je postavljen za komandira Treće čete Četvrtog bataljona u kojoj je ostao do početka novembra, kada je postavljen za komandanta Mosečkog bataljona, koji je sredinom meseca ušao u sastav novoformirane Treće dalmatinske brigade. Kao komandant bataljona, istakao se u napadu na ustaše u Biskom, 28. novembra 1942. godine. Isplanirao je i rukovodio zasedom na putu Split-Omiš kod Podstrane u predelu Mutogras, 4. decembra 1942. godine. Tada je sa jednom četom uništio dva kamiona italijanskih fašista, ostavivši za osobom 40 mrtvih i ranjenih. Lično je sa delom bataljona, 15. decembra 1942, sišao na prugu Split-Perković, napao italijanski blindirani voz, slomio otpor Italijana, uništio lokomotivu, porušio prugu i povukao se sa jedinicom bez ijednog gubitka. Noću 20./21. decembra 1942. godine, njegov je bataljon u selu Zelovu na padinama Svilaje bio opkoljen od jakih ustaških snaga, Stevo je organizovao proboj obruča i posle duže borbe naterao ustaše na povlačenje.
Sredinom januara 1943. godine, Treći bataljon je u više navrata delovao na području Kninske krajine, u blizini rodnog sela, u borbi protiv četnika i Italijana. Početkom Četvrte neprijateljske ofanzive, Treća dalmatinska brigada je bila pomerena ka području Imotskog. U odbrani tek oslobođene teritorije ovog dela Dalmacije, 22. februara 1943. godine, u borbama protiv ustaša na Malić planini, Stevo Opačić pao je pogođen neprijateljskim metkom.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
Literatura
uredi- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982.
- Milan Inđić Djeca heroji. „Dom štampe” Zenica, 1985. godine.