26. novembar
датум
26. novembar (26.11.) je 330. dan godine po gregorijanskom kalendaru (331. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 35 dana.
Događaji
uredinovembar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
- 1703 — U dvodnevnoj „Velikoj oluji“ u južnoj Engleskoj poginulo je najmanje 8.000 ljudi.
- 1865 — Objavljena je knjiga Luisa Kerola „Alisa u zemlji čuda“
- 1880 — Velike sile su prisilile Tursku da Crnoj Gori preda Ulcinj, koji su Crnogorci zauzeli u ratu od 1876. do 1878.
- 1914 — U Prvom svetskom ratu eksplodirao je britanski ratni brod „Bulvork“, dok je u njega ukrcavana municija. Od 750 članova posade preživelo je samo njih 12.
- 1918 — Velika narodna skupština u Podgorici je odlučila da se sa prestola zbace Petrovići Njegoši i da se kraljevina Crna Gora prisajedini kraljevini Srbiji.
- 1922 — Otvorena je grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luksora otkrio engleski arheolog Hauard Karter. Karter i lord Karnavon bili su prvi ljudi koji su ušli u grobnicu posle više od 3.000 godina, kada je u nju položen faraon.
- 1940 — Nemci su u okupiranoj Varšavi u Drugom svetskom ratu počeli da ograđuju deo grada od kojeg su napravili geto za oko pola miliona poljskih Jevreja.
- 1941 — Šest japanskih nosača aviona u velikoj tajnosti isplovilo ka američkoj luci Perl Harbor.
- 1942 — U Bihaću je u Drugom svetskom ratu osnovano Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije, a 54 delegata su izabrala Izvršni odbor AVNOJ-a sa dr Ivanom Ribarom na čelu.
- 1949 — U Indiji je prihvaćen ustav kojim je Indijska Unija postala republika u okviru britanskog Komonvelta. Ustav je stupio na snagu u januaru 1950.
- 1965 — Francuska je lansirala prvi veštački satelit.
- 1967 — Narodni oslobodilački front proglasio je u Adenu Narodnu Republiku Jemen (Južni Jemen), nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine.
- 1978 — Iranski verski lideri i političari, u nastojanju da obore šaha Rezu Pahlavija, proglasili su generalni štrajk koji je paralizovao život u Iranu.
- 1979 — Međunarodni olimpijski komitet glasao je da se, posle 21 godine odsustva, Kini obnovi članstvo u toj organizaciji.
- 1986 — Od iranske rakete koja je pala u irački glavni grad Bagdad u Iračko-iranskom ratu poginulo je 48 civila.
- 1987 — Tajfun je na Filipinima razorio oko 14.000 kuća, poginulo je 270 ljudi.
- 1990 — Savet bezbednosti UN je odobrio mirovni plan za Kambodžu.
- 1993 — Prvi generalni štrajk u Belgiji posle gotovo pola veka paralizovao je privredu i saobraćaj i primorao vladu na pregovore sa sindikatima.
- 1998 — U zajedničkoj deklaraciji tokom posete kineskog predsednika Đanga Cemina, Japan je izrazio duboko kajanje zbog akcija koje je preduzeo u Kini u Drugom svetskom ratu.
- 2000 — Bivši predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević je na vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije ponovo izabran za predsednika partije. Milošević je u junu naredne godine izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.
- 2001 — Nepalski kralj Đanendra objavio je vanredno stanje u zemlji nakon trodnevnih nemira, tokom kojih je ubijeno najmanje sto ljudi, a koje su izazvali pripadnici maoističkog gerilskog pokreta u pokušaju da svrgnu monarhiju sa vlasti.
- 2009 — Radikalka Gordana Pop-Lazić na sednici skupštine Srbije gađala cipelom predsedavajuću Gordanu Čomić.
Rođenja
uredi- 1845 — Major Mihailo Ilić, srpski oficir, vojni pisac, naučnik i prevodilac, jedan od Javorskih junaka. (prem. 1876)
- 1894 — Norbert Viner, američki matematičar i filozof, poznat kao osnivač kibernetike. (prem. 1964)
- 1903 — Alisa Herz-Somer, češko-engleska pijanistkinja i pedagoškinja. (prem. 2014)
- 1909 — Ežen Jonesko, rumunsko-francuski dramaturg i pisac. (prem. 1994)
- 1911 — Semjuel Reševski, američki šahista. (prem. 1992)
- 1919 — Frederik Pol, američki pisac. (prem. 2013)
- 1939 — Mark Margolis, američki glumac. (prem. 2023)
- 1939 — Tina Tarner, američka muzičarka i glumica. (prem. 2023)
- 1948 — Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i košarkaški trener. (prem. 1995)
- 1951 — Ilona Štaler, mađarsko-italijanska pornografska glumica, političarka i pevačica.
- 1958 — Boško Đokić, srpski košarkaški trener. (prem. 2019)
- 1969 — Šon Kemp, američki košarkaš.
- 1971 — Boris Milivojević, srpski glumac.
- 1977 — Ivan Baso, italijanski biciklista.
- 1980 — Albert Montanjes, španski teniser.
- 1981 — Nataša Bedingfild, engleska muzičarka.
- 1983 — Rejčel Star, američka pornografska glumica.
- 1987 — Jorgos Cavelas, grčki fudbaler.
- 1990 — Deni Velbek, engleski fudbaler.
- 1990 — Rita Ora, engleska pevačica i glumica.
- 1992 — Katarina Gardijan, srpska pevačica.
- 2002 — Roko Prkačin, hrvatski košarkaš.
Smrti
uredi- 1504 — Izabela I Katolička, kraljica Kastilje od 1474.
- 1744 — Đuzepe Gvarneri, italijanski graditelj violina.
- 1855 — Adam Mickjevič, poljski pisac.
- 1888 — German Anđelić, patrijarh srpske pravoslavne crkve. (rođ. 1822)
- 1893 — Milan Kujundžić Aberdar, srpski pesnik, filozof i političar. (rođ. 1842)[1]
- 1910 — Laza Kostić, srpski književnik, pesnik, novinar, dramski pisac i estetičar
- 1968 — Arnold Cvajg, nemački pisac.
- 2013 — Slobodan Karalić, srpski i jugoslovenski fudbaler. (rođ. 1956)
Praznici i dani sećanja
uredi- Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja
Reference
uredi- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 408.
Vidi još
urediReference
uredi