Kostolac
Kostolac je prigradsko naselje i sedište gradske opštine Kostolac koja se nalazi u sastavu grada Požarevca u Braničevskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 9569 stanovnika. Na mestu današnjeg Kostolca se nalazio važan rimski grad Viminacijum. Kostolac je centar Stiga, a u njegovoj okolini se nalaze termoelektrane i rudnici uglja.
Kostolac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Braničevski |
Grad | Požarevac |
Gradska opština | Kostolac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 9569 |
— gustina | 980/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 42′ 26″ S; 21° 10′ 05″ I / 44.707166° S; 21.168° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 69 m |
Površina | 9,764 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 12208 |
Pozivni broj | 012 |
Registarska oznaka | ПО |
Demografija
urediU naselju Kostolac je 2002. živelo 6973 punoletna stanovnika na 3186 domaćinstava (2,92 člana po domaćinstvu), a prosečna starost stanovništva je bila 35,7 godina (34,8 kod muškaraca i 36,6 kod žena).
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima.
|
m | ž |
|||
? | 38 | 57 | ||
80+ | 35 | 54 | ||
75—79 | 70 | 132 | ||
70—74 | 163 | 198 | ||
65—69 | 186 | 227 | ||
60—64 | 171 | 228 | ||
55—59 | 186 | 213 | ||
50—54 | 324 | 336 | ||
45—49 | 402 | 389 | ||
40—44 | 329 | 310 | ||
35—39 | 307 | 340 | ||
30—34 | 283 | 288 | ||
25—29 | 345 | 310 | ||
20—24 | 382 | 365 | ||
15—19 | 365 | 365 | ||
10—14 | 330 | 345 | ||
5—9 | 313 | 304 | ||
0—4 | 306 | 317 | ||
Prosek : | 34,8 | 36,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 3.586 | 1.004 | 2.297 | 134 | 136 | 15 |
Ženski | 3.812 | 722 | 2.300 | 574 | 201 | 15 |
UKUPNO | 7.398 | 1.726 | 4.597 | 708 | 337 | 30 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 2.026 | 14 | 0 | 1.120 | 69 |
Ženski | 1.139 | 9 | 0 | 321 | 92 |
UKUPNO | 3.165 | 23 | 0 | 1.441 | 161 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 501 | 26 | 28 | 31 | 28 |
Ženski | 139 | 6 | 91 | 186 | 10 |
UKUPNO | 640 | 32 | 119 | 217 | 38 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 6 | 15 | 24 | 21 |
Ženski | 4 | 8 | 14 | 73 | 117 |
UKUPNO | 5 | 14 | 29 | 97 | 138 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 19 | 0 | 0 | 123 | |
Ženski | 20 | 0 | 0 | 49 | |
UKUPNO | 39 | 0 | 0 | 172 |
Kostolačka kultura
urediKostolačka kultura je eneolitska kultura, koja naziv dobija po arheološkom lokalitetu kod Kostolca, a oblast koju obuhvata je šira od poznatije Badenske kulture, jer zahvata Karpatski basen, Centralnobalkansko područje i rumunsko Podunavlje. Miloje Vasić je 1906. i 1908. publikovao nalaze iz Kostolca, ali i nalaze iste kulture iz Prahova i Vinče. Kostolačka kultura, nasuprot svom genetskom prethodniku - Badenskoj kulturi, gradi solidne nadzemne objekte, trajnije prirode, koje obnavlja više puta. Kuće su pravougaone i velike. U načinu gradnje se nasleđuju poznoneolitske tradicije. Pod je masivan, nabijen, uglačan, zidovi su od pletera, vertikalnih stubova oblepljeni blatom. Arhitektura je prilagođena konfiguraciji terena.
Primenjuje se skeletno sahranjivanje i kremacija. Kod skeletnog je reč o zgrčencima u raci, a kod kremacije pepeo je ili u urni ili se spaljeni ostaci stavljaju u jamu i pokrivaju poklopcem. Keramičke posude karakteristične za kostolačku kulturu su:
- Zdele - kalotaste i bez dna, konične, profilisane
- Šolje sa trakastom drškom
- Fišbute nem. Fischbutte - sudovi elipsoidnog oblika
Ornamentika je nosilac stila, veoma je specifična. Novinu predstavlja pojava nem. Furchenstich tehnike, formiraju se uže ili šire trake trzajem šiljastog instrumenta, koji se upotpunjuje belom inkrustracijom (viseći trouglovi, cik-cak linije, polumesečasti zarezi itd).
Nosioci ove kulture uglavnom su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Uzgajaju se pšenica i ječam, gaje se (ovca i goveče). Metalurgija stagnira .[4]
Sport
uredi- FK Rudar Kostolac, osnovan 1933. i trenutno se takmiči u Podunavskoj-šumadijskoj zoni.
- RK Rudar Kostolac, osnovan 1970. i trenutno se takmiči u Superligi Srbije.
- OK Rudar Kostolac, osnovan 1960, i trenutno se takmiči Superliga Srbije u fudbalu
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ Praistorija jugoslovenskih zemalja, Eneolit, Sarajevo, 1979—1986.
Spoljašnje veze
uredi- Prezentacija Kostolca (Kostolac.INFO) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. novembar 2010)
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Prezentacija grada Kostolca
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Kostolac - prvo groblje mamuta u svetu („Večernje novosti“, 12. jun 2012)