Majnc
Majnc (nem. Mainz, fr. Mayence) je najveći i glavni grad nemačke savezne države Rajna-Palatinat. U Majncu se nalazi Univerzitet Johana Gutenberga.
Majnc nem. Mainz | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Nemačka |
Savezna država | Rajna-Palatinat |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 31. okt. 2005 | 197.623[1] |
— gustina | 2.022 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 50° 00′ 00″ S; 8° 16′ 16″ I / 50° S; 8.271111° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 85 (na Rajni)-285 m |
Površina | 97,75 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Mihael Ebling (SPD) |
Poštanski broj | 55001-55131 |
Pozivni broj | 06131 / 06136 |
Registarska oznaka | MZ |
Veb-sajt | |
www.mainz.de |
Geografija
urediGrad se nalazi na nadmorskoj visini od 82-245 metara. Njegova površina iznosi 97,7 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 197.623 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 2.022 stanovnika/km². Poseduje regionalnu šifru (AGS) 7315000.
Majnc sa Visbadenom čini jedinstveno gradsko područje sa dva centra. Broj stanovnika je još početkom 20. veka veka bio preko 100.000 stanovnika. Nalazi se na ušću Majne u Rajnu Veći gradovi u okolini su Visbaden, Ludvigshafen, Manhajm, Darmštat i Frankfurt na Majni. Majnc leži na levoj obali Rajne, koja čini istočnu granicu grada. Grad je podeljen na 15 četvrti.
Do 1945, Bišofshajm, Ginshajm-Gustavsburg su bili deo Majnca, a danas su posebni gradovi. Naselja na severu, sa druge strane Rajne (takozvani AKK), sada su deo grada Visbadena. Do razdvajanja je došlo kada je Rajna postala granica između francuske i američke okupacione zone (kasinije država Rajna-Palatinat i Hesen).
Poznata turistička atrakcija je tradicionalni karneval, koji ima tradiciju od ranog 19. veka.
Klima
urediMajnc | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Klimatogram | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Klima Majnca | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 16,5 (61,7) |
19,0 (66,2) |
23,4 (74,1) |
30,0 (86) |
33,5 (92,3) |
37,5 (99,5) |
38,1 (100,6) |
39,0 (102,2) |
32,5 (90,5) |
26,9 (80,4) |
22,1 (71,8) |
16,5 (61,7) |
39,0 (102,2) |
Srednji maksimum, °C (°F) | 3 (37) |
5 (41) |
10 (50) |
14 (57) |
19 (66) |
22 (72) |
24 (75) |
24 (75) |
20 (68) |
14 (57) |
8 (46) |
4 (39) |
13,92 (57,06) |
Prosek, °C (°F) | 0,5 (32,9) |
1,5 (34,7) |
5,5 (41,9) |
9 (48) |
13,5 (56,3) |
16,5 (61,7) |
18,5 (65,3) |
18 (64) |
14,5 (58,1) |
9,5 (49,1) |
5 (41) |
1 (34) |
9,42 (48,96) |
Srednji minimum, °C (°F) | −2 (28) |
−2 (28) |
1 (34) |
4 (39) |
8 (46) |
11 (52) |
13 (55) |
12 (54) |
9 (48) |
5 (41) |
2 (36) |
−2 (28) |
4,91 (40,84) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −16,8 (1,8) |
−12,9 (8,8) |
−12,0 (10,4) |
−4,5 (23,9) |
−0,1 (31,8) |
4,1 (39,4) |
7,7 (45,9) |
5,0 (41) |
2,4 (36,3) |
−4,0 (24,8) |
−7,8 (18) |
−16,9 (1,6) |
−16,9 (1,6) |
Količina padavina, mm (in) | 43 (16,9) |
41 (16,1) |
42 (16,5) |
40 (15,7) |
60 (23,6) |
51 (20,1) |
68 (26,8) |
60 (23,6) |
51 (20,1) |
54 (21,3) |
47 (18,5) |
50 (19,7) |
607 (239) |
Izvor: urlaubplanen.org(za srednje vrednosti temperatura),wetterdienst.de(ostali podaci) |
Istorija
uredi- Rimsko utvrđenje Mogontiacum, prestonica rimske provincije Germania Superior
- 343 — osnivanje biskupije
- od 745. sedište nadbiskupije
- 1631—1635 – Švedska okupacija za vreme Tridesetogodišnjega rata
- krajem XVIII veka postaje deo Francuske – za vreme Napoleona bio je sedište departmana
- 1815 — mesto pripada kraljevstvu Hesen-Darmštat
- 1866 — postaje deo Pruske
- 1918—1930 – Francuska okupacija
- razoren u Drugom svetskom ratu
- do 1949. u francuskoj okupacionoj zoni
Spomenici
uredi- Ostaci iz rimskog doba: Jupiterov stub, pozorište, 5 brodova itd.
- Romanička katolička katedrala sv. Martina i Stefana (Dom Sankt Martin und Stephan) iz 11. veka, preuređena u XIII i XVIII veku.
- Muzej Johana Gutenberga, gde je izložen primerak njegove originalne Biblije
- Stari grad (Altstadt)
- Crkva svetog Stefana (Sankt Stephankirche) sa vitražima Marka Šagala
- Palata princa-elektora (Kurfürstlisches Schloß) iz XV veka, kasnije više puta preuređivana. U njoj se nalazi Muzej rimsko-nemačke istorije (Römisch-Germanisches Zentralmuseum).
- Istorijska tvrđava-citadela (Zitadelle Mainz) iz XVII veka
Mediji
urediU Majncu je centrala televizijskih stanica ZDF (Zweites Deutches Fernsehen) i 3SAT.
Sport
uredi- Fudbalski klub FSV Mainz 05 je od 2004. u prvoj ligi Nemačke
Međunarodna saradnja
urediMesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Luivil | SAD | partnerstvo | 1994. |
Haifa | Izrael | partnerstvo | 1987. |
Zagreb | Hrvatska | partnerstvo | 1967. |
Votford | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1956. |
Dižon | Francuska | partnerstvo | 1958. |
Valensija | Španija | partnerstvo | 1978. |
Baku | Azerbejdžan | kontakt | 1984. |
Kigali | Ruanda | prijateljstvo | 2007. |
Izvor[2] |
Galerija
uredi-
Katedrala sv. Martina i Stefana
-
Panorama grada, oko 1890.
-
Gradski muzej
-
Gradsko pozorište
-
Gautor
-
Uni-Klinika
-
Šetalište pored Rajne
-
Stari deo grada
-
Karneval
Reference
uredi- ^ Broj stanovnika po nem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30.6.2010
- ^ Savet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.
Spoljašnje veze
uredi- Gradska veb stranica (jezik: nemački)
- Istorija grada Majnca (jezik: nemački)
- Univerzitet Johana Gutenberga (jezik: nemački)
- Televizija ZDF (jezik: nemački)
- Televizija 3sat (jezik: nemački)
- Plan grada na mapi (Mapquest)