Mitropolit karlovački Stefan (Stanković)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Stefan (Stanković) (Sremski Karlovci, 24. jun 1788 — Sremski Karlovci, 31. jul 1841) bio je srpski pravoslavni mitropolit karlovački od 1837. do 1841. godine.[1]
Stefan (Stanković) | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 24. jun 1788. |
Mesto rođenja | Sremski Karlovci, Habzburška monarhija |
Datum smrti | 31. jul 1841.53 god.) ( |
Mesto smrti | Sremski Karlovci, Austrijsko carstvo |
Karlovački mitropolit | |
Godine | 1837–1841 |
Prethodnik | Stevan Stratimirović |
Naslednik | Josif Rajačić |
Biografija
urediRođen je u Sremskim Karlovcima od roditelja Stojka i Pelagije. Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima, a filozofiju na Univerzitetu u Pešti. Godine 1807. postavio ga je mitropolit Stefan Stratimirović za profesora u Karlovcima. U čin đakona rukopoložio ga je 25. decembra 1808. episkop pakrački Josif Putnik. Putnik je bio naklonjen Stanković i smatrao ga "posinkom" i pomagao da napreduje. Putnik ga je kao svog protosinđela odveo u Hrvatsku, u Pakrac gde se primio vladičanskog prestola. U čin protođakona unapređen je 15. avgusta 1809. godine u manastiru Lepavina. Zamonašio se u manastiru Rakovac u čin male shime. Zamonašio ga je starešina manastira arhimandrit Prokopije Bolić. U čin arhimandrita orahovičkog unapređen je 13. jula 1819. godine.[2] Bilo je to zaslugom vladike Putnika, u vreme kada je već deset godina proveo u sveštenstvu.
Izabran je za episkopa budimskog i čin posvećenja obavio je u Sremskim Karlovcima 20. januara 1829. godine mitropolit Stefan Stratimirović sa episkopima temišvarskim Josifom i bačkim Gedeonom. Njemu u čast je Adam Dragosavljević napisao odu 1829. godine i to je druga knjiga štampana Vukovim pravopisom. Prota Stamatović je mitropolitu Stankoviću posvetio svoj almanah "Serbska pčela", pokrenut 1830. godine[3] Za episkopa bačkog postavljen je 30. septembra 1834. godine.[4] Voleo je da svira gajde.
Posle smrti Stefana Stratimirovića, izabran je 23. novembra 1837. godine za mitropolita karlovačkog. Za vreme uprave kao mitropolit je iz ličnih stredstava stipendirao 12 mladića među kojima i slikara Dimitrija Avramovića. Umro je u Sremskim Karlovcima 1841. godine, gde je i sahranjen u Sabornoj crkvi.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Vuković 1996, str. 473-474.
- ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 31. maj 1903.
- ^ ."Serbska pčela", Segedin 1830.
- ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1903.
Literatura
uredi- Slijepčević, Đoko M. (1966). Istorija Srpske pravoslavne crkve. knj. 2. Minhen: Iskra.
- Gavrilović, Slavko (1981). „Srbi u Habsburškoj monarhiji od kraja XVIII do sredine XIX veka”. Istorija srpskog naroda. knj. 5, sv. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 5—106.
- Vuković, Sava (1996). Srpski jerarsi od devetog do dvadesetog veka. Evro, Unireks, Kalenić.