Odnosi Srbije i Rumunije
Odnosi Srbije i Rumunije su inostrani odnosi Republike Srbije i Rumunije.
Rumunija |
Srbija |
---|
Rumunija je zemlja sa kojom Srbija, u odnosu na sve ostale susede, ima najstarije uspostavljene diplomatske odnose. Odnosi su uspostavljeni 19. aprila 1841. Srbija ima ambasadu u Bukureštu i konzulat u Temišvaru, a Rumunija ima ambasadu u Beogradu i konzulat u Vršcu. Dele zajedničku državnu granicu u dužini od 476 km.
Istorija odnosa uredi
Rumunija je zemlja sa kojom Srbija ima tradicionalno dobre odnose. Dve srpske kraljice su bile rumunskog porekla, kraljica Natalija i kraljica Marija.
Srbija i Rumunija su zajedno dobile međunarodno priznjanje nezavisnosti 13. jula 1878. kao rezultat rata sa turskom i Berlinskog kongresa.
Srbija i Rumunija su bile saveznice u Drugom balkanskom ratu 1913. i u Prvom svetskom ratu od avgusta 1916.
U novembru 1918. Srbija zauzima Banat sa Temišvarom.
Odnosi Jugoslavije i Rumunije uredi
Između dva svetska rata Rumunija i Jugoslavija su sa Čehoslovačkom činile Malu Antantu od 1920. i Balkansku Antantu sa Turskom i Grčkom od 1934.
Drugo zasedanje stalnog saveta Male Antante se održao u Rumuniji u Sinaji 1933. trajalo je četiri dana od 24. do 29. septembra, a na poslednjoj sednici uzeli su učešća i jugoslovenski i rumunski kraljevi.
Drugi svetski rat uredi
Za vreme Drugog svetskog rata, Rumunija je bila članica Sile Osovina, ali nije to iskoristila za teritorijalno proširenje na uštrb Srbije. Nemačke jedinice su ušle u Rumuniju 1941. i koriste zemlju kao platforma za invaziju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Avgusta 1944. preko Rumunije jedinice Sovjetskog Saveza su došle u Jugoslaviju.
Posle Drugog svetskog rata uredi
Period zaoštrenih odnosa predstavlja kriza Informbiroa nastala posle Rezolucije Informbiroa donete na zasedanju Informbiroa u Bukureštu 28. juna 1948. Ali su se kasnije odnosi normalizovali i počelo se sa sprovođenjem nekih od zajedničkih kapitalnih projekata (vidi Hidroelektrana Đerdap).
Moderni odnosi uredi
Za vreme raspada SFRJ, Rumunija je bila suzdržana i ni na koji način nije otežavala krizu u regionu. Nakon 2000, odnosi postaju intenzivniji i raznovrsniji.
Rumunija nije priznala jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i kao takva je među nekoliko članica NATO i EU.
U Srbiji živi oko 30.000 Rumuna, a u Rumuniji oko 25.000 Srba.
Otvorena pitanja uredi
- Pitanje statusa i nacionalne pripadnosti Vlaha u istočnoj Srbiji.
- Pitanje priznavanja Rumunske pravoslavne crkve u Srbiji van Vojvodine (Eparhija Dakija Feliks), s obzirom da Rumunija već priznaje delovanje Srpske pravoslave crkve na svojoj teritoriji (Eparhija temišvarska).
Ekonomski odnosi uredi
Rumunija je značajan ekonomski partner Republike Srbije i pokazuje stalni interes za realizaciju ekonomskih i infrastrukturnih projekata.
- U 2007. godini je spoljnotrgovinska razmena bila ukupno 692 miliona dolara, od čega je izvoz R. Srbije u Rumuniju činio 265 miliona, a uvoz 427 miliona USD.
- U 2012. godini je nastavljen pozitivan trend rasta robne razmene koja je ukupno iznosila 1,729 milijarde USD, od čega je srpski izvoz u Rumuniju bio 905 miliona, a uvoz iz Rumunije 824 miliona dolara.
- U 2018. ukupna robna razmena vredela je 1,853 milijarde dolara. Izvoz iz naše zemlje bio je 1,141 milijarde, a uvoz 712 miliona USD.
- U 2019. godini razmenjeno je ukupno roba vrednih 1,969 milijardi USD. Izvoz iz RS iznosio je 1,149 milijarde, a uvoz 817 miliona dolara.
- U 2020. godini spoljnotrgovinska razmena bila je ukupno 2,095 milijarde dolara. Iz Srbije je izvezeno roba vrednih 1,271 milijardu, a uvezeno za 824 miliona USD.[1][2]
Međunarodne organizacije uredi
Organizacije u kojima su obe države imaju članstvo:
- Ujedinjene nacije
- Dunavska komisija
- Savet Evrope
- Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju
- Pakt saradnje jugoistočne Evrope
- Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope (do 2008.)
- Srednjoevropska inicijativa
- Inicijativa za saradnju u jugoistočnoj Evropi
- Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju
- Krajovska grupa
Diplomatski predstavnici uredi
U Beogradu uredi
- Silvia Davidoju, ambasador, 2021 —
- Mihaela Osorio, otpravnik poslova, 2020 — 2021.
- Oana Kristina Popa, ambasador, 2016 — 2020.
- Danijel Banu, ambasador, 2011 — 2016.
- Jon Makovei, ambasador, 2006 — 2011.
- Štefan Glavan, ambasador, 2000 — 2004.
- Panait Lefter, otpr. poslova, — 1996. a zatim i ambasador, 1996 — 1998.
- Dumitru Popa, ambasador, 1983 —
- Nikolaje Mihai, ambasador, 1978 —
- Virđil Kazaku, ambasador, 1974 — 1978.
- Vasile Šandru, ambasador, 1969 —
- Aurel Malnašan, ambasador, 1963 — 1969.
- Nikolae Guine, ambasador, 1954 —
- Teodor Rudenko, ambasador, 1947 — 1949.
- Tudor Vianu, 1946 — 1947.
- Viktor Kadere, poslanik, 1936 — 1938. a potom i ambasador, 1939.
- Aleksandru Guranesku, poslanik, 1934 — 1936.
- Nikola Filodor, poslanik, od 1928.
- Teodor Emandi, poslanik, 1920 —
- Joan K. Filiti, poslanik, 1909 —
- Konstantin G. Nano, poslanik, 1905 — 1909.
- Edgar Mavrokordat, poslanik, 1899 — 1905.
- Jon. N. Papiniju, poslanik, 1895 — 1898.
- Aleksandru A. Beldiman,poslanik, 1888. — 1895.
- Emilje Ž. Gika, poslanik, 1885 —
- Mihail Mitilineu, poslanik, 1881 — 1885.
- Laskar Kartađu, poslanik, 1879 —
- Dimitrije Bratianu, poslanik, 1878.
- Aleksandrje Sturdza, agent, — 1877.
- Theodor Vakaresku, agent, 1871 —
- Joan A. Katnakuzino, agent, 1870 — 1871.
- Radu Jonesku, agent, 1867 — 1870.
- Dragutin Prohaska, zamenik agenta u ime Ujedinjenih Kneževina Rumunije
- Teodor Kalimaki, agent, u ime UKR 1863 — 1866.
U Bukureštu uredi
Ambasada Republike Srbije u Bukureštu (Rumunija) radno pokriva Moldaviju.[3]
- Stefan Tomašević, ambasador, 2020 —
- Branko Branković, ambasador, 2013 —
- Zoran S. Popović, ambasador, — 2013.
- / Dušan Crnogorčević, ambasador, 2005 — 2009.
- Dušan Francuski, ambasador, 2001 —
- Jugoslav Kostić, ambasador, 1999 —
- / Desimir Jevtić, ambasador, 1990 — 1999.
- Boro Denkov, ambasador, 1986 — 1990.
- Miloš Melovski, ambasador, 1982 — 1986.
- Trifun Nikolić, ambasador, 1977 — 1982.
- Petar Dodik, ambasador, 1974 — 1977.
- Iso Njegovan, ambasador, 1969 — 1974.
- Jakša Petrić, ambasador, 1965 — 1969.
- Arso Milatović, ambasador, 1960 — 1965.
- France Hočevar, ambasador, 1958 — 1959.
- Nikola Vujanović, ambasador, 1954 — 1958.
- Ilija Topalovski, otpravnik poslova, — 1954.
- Radoš Jovanović, ambasador, 1948 — 1950. [4]
- Radonja Golubović, ambasador, 1947 — 1948.
- Dane Medaković, ambasador, — 1947.
Partizanska strana je u jesen 1944. preuzela jugoslovensko predstavništvo u Rumuniji, pa je 1. oktobra 1944. član AVNOJ-a Nikola Petrović dobio punomoćje da u ime NKOJ-a zastupa interese Jugoslavije u Rumuniji. Kako je Rumunija bila poražena zemlja, to Jugoslavija u njoj nije odmah obnovila rad diplomatskog predstavništva, već je ustanovila političko predstavništvo, na čijem je čelu tokom 1945. bio Nikola Grulović.[5]
- Aleksandar Avakumović, ambasador, 1940 — 1941.
- Jovan Dučić, poslanik, 1937 — 1940. (postavljen za prvog jugoslovenskog diplomatu u rangu ambasadora u Bukureštu)
- Dragomir Kasidolac, poslanik, 1936 — 1937.
- Ninko Perić, poslanik, 1935 — 1936.
- Boško Čolak-Antić, poslanik, 1921 — 1935.
- Stevan K. Pavlović (stariji), otpr. poslova, 1920 — 1921.
- / Pavle Marinković, poslanik, 1915 — 1919.
- Mihailo Ristić, poslanik, 1906 — 1914.
- Milivoj Barjaktarević, otpr. poslova, 1903 —
- Milan Mihailović, poslanik, 1901 —
- Milovan Milovanović, poslanik, 1900 — 1901.
- Mihailo Kr. Đorđević, poslanik, 1897 — 1900.
- Kosta Hristić, poslanik Kraljevine Srbije u Bukureštu (1895)
- Čedomilj Mijatović, poslanik (1894)
- Georgijević, poslanik
- Stojan Bošković, poslanik, 1891 —
- S.J. Marinović, privremeni poslanik, 1889.
- Dragomir Cv. Rajović, poslanik, 1886 —
- / Ljubomir Kaljević, poslanik, 1881 — 1886.
- Milan Petronijević, poslanik, 1873 — 1880.
- Kosta Cukić, agent, 1869 —
- Kosta Magazinović, agent, 1862 — 1869.
- Zaharije Stemplovski, zamenik agenta, 1843 — 1851.
- Đorđe German, agent, 1841 —
- Stojan Simić, agent, 1837 —
- Mihailo German, agent, 1836 — 1837.
Zanimljivosti uredi
Slovo Dž iz srpske ćirilice je preuzeta iz nekadašnje rumunske ćirilice.
Jedan od eksponata Nacionalnog muzeja istorije u Bukureštu jeste pozlaćena sablja koju je knez Mihailo poklonio rumunskom vladaru A. J. Kuzi sa urezanom posvetom: Pouzdanom prijatelju u nesigurnim vremenima.
Poređenje uredi
Rumunija | Srbija | |
---|---|---|
Stanovništvo | 20.121.641 | 9.024.734 (sa KiM) |
Površina | 238.391 km² | 88.361 km² |
Gustina naseljenosti | 84.4 /km² | 96,78/km² (bez KiM) |
Prestonica | Bukurešt - 1.944.367 (2.600.000 šire područje) | Beograd - 1.233.796 (1.659.440 šire područje) |
Oblik vladavine | Parlamentarna republika | Parlamentarna republika |
Zvanični jezik | Rumunski | Srpski |
Veroispovest | 86,8% pravoslavlje, 7,5% Protestantizam , 4,7% Katolicizam, 1% ostali |
84,1% pravoslavlje, 6,24% Katolicizam, 4,82% Islam, 1,44% Protestantizam, 3,4% ateisti |
Etnička struktura | 89,5% Rumuni, 6,6% Mađari, 2,5% Romi, 0,3% Ukrajinci, 0,3% Nemci, 0,2% Rusini, 0,2% Turci, 0,4% ostali |
82,86% Srbi, 3,91% Mađari, 1,82% Bošnjaci, 1,44% Romi, 1,08% Jugosloveni, 0,89% Slovaci, 9,79% ostali |
BNP (nominalni) | 12,200 $ po glavi stanovnika | 10,900 $ po glavi stanovnika |
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Serbia Exports to Romania”. Trading Economics. Pristupljeno 10. 9. 2021.
- ^ „Serbia Imports from Romania”. Trading Economics. Pristupljeno 10. 9. 2021.
- ^ „Države pokrivene na nerezidencijalnoj osnovi”. Arhivirano iz originala 23. 07. 2015. g. Pristupljeno 18. 02. 2015.
- ^ „Iz istorije: Narodni heroj Radoš Jovanović - Selja”. Topličke vesti. 6. 3. 2018. Pristupljeno 7. 5. 2022.
- ^ JUGOSLOVENSKA DIPLOMATIJA 1945–1950: STVARANjE PARTIJSKE DIPLOMATIJE, Slobodan SELINIĆ, Institut za noviju istoriju Srbije
Literatura uredi
- Mitrović, Andrej (1969). Jugoslavija na Konferenciji mira 1919-1920. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
- Mitrović, Andrej (1975). Razgraničenje Jugoslavije sa Mađarskom i Rumunijom 1919-1920: Prilog proučavanju jugoslovenske politike na Konferenciji mira u Parizu. Novi Sad: Institut za izučavanje istorije Vojvodine.
- Mitrović, Andrej (1984). Srbija u Prvom svetskom ratu. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Mitrović, Andrej (2007). Serbia's Great War 1914-1918. West Lafayette: Purdue University Press.
- Radojević, Mira; Dimić, Ljubodrag (2014). Srbija u Velikom ratu 1914-1918: Kratka istorija. Beograd: Srpska književna zadruga, Beogradski forum za svet ravnopravnih.
Spoljašnje veze uredi
- Radio „Slobodna Jugoslavija“ iz Bukurešta, izveštava 1949.
- Predsednik Tito u poseti Rumuniji 1969.
- Trajne veze između Srba i Rumuna, Politika, 23. 5. 2008.
- Vučić: Pred nama turbulentna vremena, važni dobrosusedski odnosi, RTS, 10. novembar 2016.
- Ambasada Republike Srbije Bukurešt - Rumunija
- Ambasada Rumunije Beograd - Republika Srbija (jezik: engleski)
- Generalni konzulat Republike Srbije Temišvar - Rumunija