Misija privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu[a] (engl. United Nations Interim Administration Mission in Kosovo, alb. Misioni i Administratës së Përkohshme të Kombeve të Bashkuara në Kosovë), poznata po svom akronimu UNMIK (od engl. UNMIK), zvanično je ovlašćena misija Ujedinjenih nacija na Kosovu i Metohiji. Njen mandat je da pomogne da se uspotstave uslovi za miran i normalan život svih stanovnika Kosova i Metohije i unapredi regionalna stabilnost na zapadom Balkanu.

Misija privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu
United Nations Interim Administration Mission in Kosovo  (engleski)
Misioni i Administratës së Përkohshme të Kombeve të Bashkuara në Kosovë  (albanski)
Zastava
Zastava
Grb Misije privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu
Grb
Položaj Misije privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu
Glavni grad i najvećiPriština
42° 40′ N 21° 10′ E / 42.667° S; 21.167° I / 42.667; 21.167
Službeni jezikengleski
albanski
srpski
Vladavina
 — Specijalni predstavnik UNKarolina Zijade
 — Komandant KFOROzkan Ulutaš (NATO)
 — Šef EULEKSĐovani Pjetro Barbano (EU)
Zakonodavna vlastSkupština Kosova
Istorija
Stvaranje
 — Rezolucija 124410. jun 1999.
 — Ustavni okvir za PIS15. maj 2001.
 — EULEKS16. februar 2008.
Geografija
Površina
 — ukupno10,887[1] km2
 — voda (%)1,0[2]
Stanovništvo
 — 2022.Pad 1.761.985[3]
 — gustina162 st./km2
Ekonomija
BDP / PKM≈ 2024.
 — ukupnoRast 29,629 mlrd. $[4]
 — po stanovnikuRast 16.760 $[4]
IHR (2021)0,762
Valutaevro
 — kod valuteEUR
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +1 (CET)
UTC +2 (CEST)
Pozivni broj+383

UNMIK je osnovana u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244, koja je doneta 10. juna 1999. a kojom je okončan rat na Kosovu i Metohiji. Rezolucijom je dozvoljeno međunarodno civilno i vojno prisustvo u Saveznoj Republici Jugoslaviji, odnosno na Kosovu i Metohiji, kao i definisano povlačenje svih vojnih, policijskih i paravojnih snaga SR Jugoslavije sa ove teritorije, uz dozvoljeni povratak dogovorenom broju vojnog i policijskog osoblja. Rezolucija je takođe potvrdila suverenitet i teritorijalni integritet SR Jugoslavije (danas Srbije) nad Kosovom i Metohijom.

U februaru 2008. grupa Albanaca, pod nazivom „lideri našeg (Kosova) naroda, demokratski izabrani”, jednostrano je donela Deklaraciju o nezavisnosti Kosova na skupu u sali Skupštine Kosova i time osnovala Republiku Kosovo. Deklaracija krši Ustav Srbije i Rezoluciju 1244, stoga se prema međunarodnom pravu smatra nelegalnom. Međutim, brojne dužnosti za koje je prema Rezoluciji 1244 zadužena UNMIK preuzele su institucije Republike Kosovo, koju je priznalo 88 od ukupno 193 države članice UN.

Struktura uredi

UNMIK je podeljen na četiri sektora koja se nazivaju „stubovima”. To su:

NATO predvodi snage nazvane KFOR čime je obezbeđeno prisustvo međunarodnih mirovnih snaga kako bi podržale rad UNMIK.

Ekonomski razvoj koji predvodi Evropska unija čini privatizaciju bivših državnih preduzeća.[6][7] Ovoj politici se suprotstavio zvanični Beograd.[8] Ovo pitanje je ranije sprovodila PAK (Poverenička agencija Kosova), organizacija EU sa Džasperom Dikom kao generalnim direktorom.[9] Od 2008. njenu ulogu preuzima Agencija za privatizaciju Kosova.[10]

Odgovornosti uredi

Prema Rezoluciji 1244, glavne odgovornosti UNMIK su:

  • unapređenje uspostavljanja, do konačnog rešenja, suštinske autonomije i samouprave na Kosovu;
  • obavljanje osnovnih civilno-upravnih funkcija tamo gde je i koliko je to potrebno;
  • organizovanje i nadgledanje razvoja privremenih institucija za demokratsku i autonomnu samoupravu, do konačnog političkog rešenja, uključujući i održavanje izbora;
  • prenošenje, u skladu sa uspostavljanjem tih institucija, svojih administrativnih zadataka, a nadgledajući i podržavajući učvršćivanje lokalnih privremenih institucija Kosova i drugih aktivnosti u pravcu građenja mira;
  • olakšavanje političkog procesa čiji je cilj definisanje budućeg statusa Kosova;
  • u konačnoj fazi, nadgledanje prenosa vlasti sa privremenih institucija Kosova na institucije koje će biti uspostavljene u skladu sa političkim rešenjem;
  • podršku rekonstrukciji ključnih objekata infrastrukture i drugoj ekonomskoj rekonstrukciji;
  • podršku saradnji sa međunarodnim humanitarnim organizacijama, i humanitarnoj pomoći unesrećenima;
  • održavanje civilnog reda i zakona, uključujući i uspostavljanje snaga lokalne policije, a u međuvremenu, putem raspoređivanja međunarodnog policijskog osoblja koje će raditi na Kosovu;
  • zaštitu i unapređenje ljudskih prava;
  • osiguranje bezbednog i neometanog povratka svih izbeglica i raseljenih lica u njihove domove na Kosovu;

Istorija uredi

 
Sedište UNMIK u Prištini

Nakon završetka rata, Veće sigurnosti UN-a usvojilo je Rezoluciju 1244 kojom su Kosovo i Metohija stavljeni pod prelaznu upravu UN-a (UNMIK) i odobrenim KFOR-om, mirovne snage pod vodstvom NATO-a. Gotovo odmah, povratnici, koje su činili kosovski Albanci, napali su kosovske Srbe, zbog čega je oko 200.000-280.000[11] Srba i drugih nealbanaca pobeglo[12] (napomena: trenutni broj interno raseljenih lica je osporavan,[13][14][15][16] sa procenama u rasponu od 65.000[17] do 250.000[18][19][20]). Mnogi raseljeni Srbi se plaše da se vrate svojim kućama, čak i sa zaštitom UNMIK-a.

Prema Amnesty International, prisustvo mirovnjaka na Kosovu dovelo je do povećanja trgovine ženama radi seksualne eksploatacije.[21][22][23]

UNMIK je 2001. proglasio Ustavni okvir za Kosovo kojim su osnovane Privremene institucije samouprave (PIS), uključujući izabranu Skupštinu Kosova, Predsedništvo i kancelariju premijera. Kosovo je održalo svoje prve slobodne izbore širom Kosova krajem 2001. (opštinski izbori održani su prethodne godine). UNMIK je nadgledao uspostavljanje profesionalne, multietničke Kosovske policijske službe.

U martu 2004. Kosovo i Metohija su doživeli najgore međuetničko nasilje od rata na Kosovu. Nemiri iz 2004. izazvani su nizom manjih događaja koji su se ubrzo pretvorili u velike nemire. Ovaj događaj je bio motiv za proteste jer niko nije uhapšen niti je lično optužen u ovom slučaju. Protestvujući, kosovski Albanci su spalili stotine srpskih kuća, lokalitete srpske pravoslavne crkve (uključujući i neke srednjovekovne crkve i manastire) i objekte UN-a. Kosovska policija uspostavila je specijalni istražni tim za rešavanje slučajeva vezanih za nemire iz 2004. godine, a prema Sudskom savetu Kosova do kraja 2006. godine 326 tužbi koje su podneli opštinski i okružni tužioci za krivična dela u vezi s nemirima doveli su do 200 optužnica: presuda u 134 predmeta, a sudovi su oslobodili osam i odbili 28; 30 predmeta je u toku. Međunarodni tužioci i sudije rešavali su najosetljivije slučajeve.

Zaposleni u jugoslovenskoj (sada srpskoj) vladi od 1999. godine primaju stipendiju „kosovski dodatak”.[24]

17. februara 2008. „Predstavnici naroda Kosova” doneli su jednostranu odluku o proglašenju nezavisnosti Kosova i nakon toga usvojili Ustav Republike Kosovo.

U avgustu 2008, nakon što je Ustav Republike Kosovo stupio na snagu, UN je odlučio da smanji broj zaposlenih za 70% tokom rekonfiguracije UN-a u pokrajini. Veći deo ovlašćenja UN na Kosovu i Metohiji prebačen je na Vladu Kosova, a policijska misija EU na Kosovu i Metohiji se zove EULEKS.[25]

Nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti uredi

Planovi UNMIK-a da predaju ovlašćenje misiji EULEKS nakon usvajanja kosovskog ustava posrnuli su kao rezultat ruske opozicije jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova. Generalni sekretar UN-a Ban Ki-Mun odlučio je da privremeno preustavi misiju. Navodno, UN će ustupiti mesto misiji EU u albanskim oblastima, ali će zadržati kontrolu nad policijom u područjima naseljenim Srbima i uspostaviti lokalne i okružne sudove koji služe manjinama u Srbiji. Taj potez je odgovor na protivljenje prisustvu EU na severu Kosova i drugim područjima u kojima Srbi čine većinu.[26]

U decembru 2008, Misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu (EULEKS) preuzela je većinu uloga UNMIK-a, pomažući i podržavajući kosovske vlasti u oblasti vladavine prava, posebno u policiji, pravosuđu i carinskim oblastima. Od marta 2011, nedavni rad UNMIK-a uključuje nadgledanje likvidacije i privatizacije propalih preduzeća.[27]

Svetska banka i Međunarodni monetarni fond odobrili su članstvo Kosovu u julu 2009. Članstvo u Svetskoj banci, pod pokroviteljstvom Radžita Najaka, predstavnika Svetske banke na Kosovu (od februara 2007. godine), dovelo je do toga Kosovo bude tretirana kao 186. zemlja članica, a ne prema Rezoluciji 1244 Veća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Specijalni predstavnici GS UN uredi

U sledećoj tabeli su navedeni specijalni predstavnici generalnog sekretara UN.

Specijalni predstavnik Država Služba
Seržio Vijeira de Melo   Brazil jun—jul 1999.
Bernar Kušner   Francuska 1999—2001.
Hans Hekerup   Danska 2001—2002.
Mihael Štajner   Nemačka 2002—2003.
Hari Holkeri   Finska 2003—2004.
Seren Jesen Petersen   Danska 2004—2006.
Joahim Riker   Nemačka 2006—2008.
Lamberto Zanijer   Italija 2008—2011.
Farid Zarif   Avganistan 2011—2015.
Zahir Tanin   Avganistan 2015—2021.
Karolina Zijade   Liban 2021—danas

Kritike uredi

UNMIK je naširoko kritikovan zbog neuspeha u postizanju svojih ciljeva. Posle šest godina rada, UNMIK je optuživan za neuspehe u većini svojih zadataka:

  • Uspostavljanje znatne autonomije i autonomne vlasti na Kosmetu nije pokrenuto; tačnije, svi ključni politički faktori podržavaju punu nezavisnost Kosmeta kao trenutno glavni cilj;
  • Najvažnija infrastruktura nije rekonstruisana; naročito, električna distribucija je i dalje veoma problematična;
  • Neuspesi u uspostavljanju javnog reda i sigurnosti;
  • Ljudska prava se ne poštuju;
  • Postoji oko 150.000 izbeglica sa Kosmeta, veliku većinu čine Srbi, koji i dalje ne mogu da se vrate u svoje domove.
  • Rastući etnički sukobi među stanovništvom na Kosmetu nisu stišavani kao što je obećano.
  • Prema Amnesti internešnl, prisustvo mirovnjaka na Kosmetu je dovelo do porasta trgovine ženama zbog seksualnog iskorišćavanja.

Upravnik UNMIK-a od 2004. do juna 2006, Soren Jesen-Petersen, takođe je kritikovan zbog prisnosti sa osumnjičenima za planirane zločine protiv srpskih civila tokom rata na Kosmetu.

UNMIK je takođe kritikovan za neuspehu sprečavanju potvrđenih odmazdi ili „etničkog čišćenja“ protiv romskog i srpskog stanovništva na Kosmetu.

Tokom 1998. i 1999. bilo je otmica i ubistava Srba koje nikada nisu razrešene, za koje niko nije odgovarao.[28]

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ U zvaničnom nazivu Misije se ne spominje termin „Metohija”, već samo „Kosovo”.

Reference uredi

  1. ^ „Kosovo profile”. BBC. 28. 6. 2023. Arhivirano iz originala 27. 9. 2023. g. Pristupljeno 12. 9. 2023. 
  2. ^ „Water percentage in Kosovo (Facts about Kosovo; 2011 Agriculture Statistics)”. Kosovo Agency of Statistics, KAS. Arhivirano iz originala 29. 8. 2017. g. 
  3. ^ „Population of Kosovo”. 2022. Arhivirano iz originala 19. 7. 2019. g. Pristupljeno 10. 8. 2022. 
  4. ^ a b „World Economic Outlook Database, October 2023 Edition. (Kosovo)”. IMF.org. International Monetary Fund. 10. 10. 2023. Pristupljeno 2. 1. 2024. 
  5. ^ www.unmikonline.org Arhivirano 2008-01-07 na sajtu Wayback Machine UNMIK > Pillar I > Police > CIVPOL. Retrieved 2010-06-16.
  6. ^ Agency, Kosovo Trust. „Archive :: Kosovo Trust Agency :: KTA”. Kta-kosovo.org. Arhivirano iz originala 01. 05. 2010. g. Pristupljeno 28. 04. 2010. 
  7. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 25. 07. 2011. g. Pristupljeno 12. 01. 2019. 
  8. ^ „KTA: only Kosovo Institutions can privatize Brezovica”. New Kosova Report. 27. 11. 2007. Arhivirano iz originala 4. 03. 2012. g. Pristupljeno 28. 04. 2010. 
  9. ^ [1] Arhivirano 2009-07-03 na sajtu Wayback Machine
  10. ^ Agency, Kosovo Trust. „Kosovo Trust Agency :: KTA”. Kta-kosovo.org. Arhivirano iz originala 30. 04. 2010. g. Pristupljeno 28. 04. 2010. 
  11. ^ "Kosovo: The Human Rights Situation and the Fate of Persons Displaced from Their Homes (.pdf) ", report by Alvaro Gil-Robles, Council of Europe Commissioner for Human Rights, Strasbourg, 16 October 2002, p. 30.
  12. ^ Note: Including Roma, Egyptian, Ashkalli, Turks and Bosniaks. – Sources:
  13. ^ UNHCR, Critical Appraisal of Responsee Mechanisms Operating in Kosovo for Minority Returns, Pristina, February 2004, p. 14.
  14. ^ U.S. Committee for Refugees (USCR), April 2000, Reversal of Fortune: Yugoslavia's Refugees Crisis Since the Ethnic Albanian Return to Kosovo, p. 2-3.
  15. ^ "Kosovo: The human rights situation and the fate of persons displaced from their homes (.pdf) ", report by Alvaro Gil-Robles, Council of Europe Commissioner for Human Rights, Strasbourg, 16 October 2002.
  16. ^ International Relations and Security Network (ISN): Serbians return to Kosovo not impossible, says report (.pdf) , by Tim Judah, 7 June 2004.
  17. ^ European Stability Initiative (ESI): The Lausanne Principle: Multiethnicity, Territory and the Future of Kosovo's Serbs (.pdf) , 7 June 2004.
  18. ^ Coordinating Centre of Serbia for Kosovo-Metohija: Principles of the program for return of internally displaced persons from Kosovo and Metohija.
  19. ^ UNHCR: 2002 Annual Statistical Report: Serbia and Montenegro, pp. 9
  20. ^ U.S. Committee for Refugees and Immigrants (USCRI): Country report: Serbia and Montenegro 2006 Arhivirano 2008-02-19 na sajtu Wayback Machine.
  21. ^ „Kosovo UN troops 'fuel sex trade'. BBC News. 6. 05. 2004. 
  22. ^ International, Amnesty. „Kosovo: Trafficked women and girls have human rights”. Arhivirano iz originala 13. 10. 2007. g. 
  23. ^ Guardian, The (7. 05. 2004). „Nato force 'feeds Kosovo sex trade'. London. 
  24. ^ Wolfe, Tina (28. 11. 2007). „Kosovo's Divided City of Mitrovica Warily Awaits Independence”. World Politics Review. Arhivirano iz originala 03. 02. 2008. g. Pristupljeno 12. 01. 2019. 
  25. ^ " U.N. mission cuts down staff in Kosovo " Arhivirano 2008-08-16 na sajtu Wayback Machine xinhuanet.com 11 May 2008 Link accessed 12/08/08
  26. ^ „Kosovo: UN to reconfigure mission to recognize 'new realities'. International Herald Tribune. 12. 06. 2008. Pristupljeno 13. 06. 2008. 
  27. ^ "UNMIK’s comeback (Zëri)". Newspaper article of 7 March 2011, translated by UNMIK.
  28. ^ UNMIK nije rešio nijedno od 1000 ubistava Srba („Blic“, 28. avgust 2013)

Spoljašnje veze uredi