Havrijil Kosteljnik

Havrijil Kosteljnik (rusin. i ukr. Гавриїл Костельник; Bački Krstur, 15. jun 1886 – Lavov, 20. septembar 1948) bio je grkokatolički, a potom pravoslavni sveštenik, koji se bavio prosvetnim, bogoslovskim i književnim radom.

Havrijil Kosteljnik Homzov
Datum rođenja	(1886-06-15)15. jun 1886.
Mesto rođenja	Bački Krstur, Austrougarska
Datum smrti	20. septembar 1948.(1948-09-20) (62 god.)
Mesto smrti	Lavov, SSSR

Bio je doktor teologije i jedan od najznačajnijih rusinskih (po poreklu), odnosno ukrajinskih (po opredeljenju) književnika i lingvista sa područja današnje Srbije. Poticao je iz rusinske porodice, ali je tokom bogoslovskih studija u Lavovu pristao uz ukrajinski nacionalni pokret, prihvativši ukrajinski nacionalni identitet, o čemu je 1935. godine napisao i poseban rad pod naslovom: "Zašto sam postao Ukrajinac?" (ukr. Чом сом постал Українєц?). Najveći deo radnog veka proveo je u Galiciji, a neposredno po okončanju Drugog svetskog rata (1945) preobratio se sa grkokatolicizma na pravoslavlje, stupivši pod okrilje kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, koja deluje u sastavu Moskovske patrijaršije. Stradao je u atentatu, pod nerazjašnjenim okolnostima.

Iako je njegov život i rad bio ispunjen pomenutim protivrečnostima, koje su se ispoljavale na nacionalnom i verskom planu, Kosteljnikovo književno stvaralaštvo se danas poštuje u obe zajednice, kako među Rusinima (od kojih je potekao), tako i među Ukrajincima (kojima se pridružio).

Biografija

Rođen je 15. juna 1886. godine u tadašnjem Bačkom Krsturu (današnji Ruski Krstur). Šest razreda osnovne škole završava u rodnom mestu, prva dva razreda gimnazije u Vinkovcima, a treći i četvrti u Zagrebu. 1906. godine se upisuje na Teološki fakultet u Zagrebu, a već 1907. ga tadašnji prefekt grkokatoličkog semeništa u Zagrebu dr Dionizij Njaradi (Дионизий Няради) šalje na studije bogoslovije u Ljvov, koje završava 1911. godine.

Počeo je da piše još kao gimnazijalac. 1904. izdaje o vlastitom trošku knjižicu Idilični venac „Iz moga sela“ (Идилски венєц „З мойого валала“).

Pošto je završio bogoslovske studije u Ljvovu, već je bio pod jurisdikcijom ljvovske episkopije, iako mu episkop križevačke episkopije Julij Drohobecki (Юлий Дрогобецки) nije dao dozvolu da pređe u drugu episkopiju. Mitropolit Andrij Šepticki (Андрий Шептицки) ga šalje na postdiplomske studije u Frajburg u Švajcarskoj. Tamo Kosteljnik 1913. godine brani doktorsku disertaciju „O osnovnim načelim spoznanja“, koju iste godine objavljuje u Ljvovu na latinskom jeziku (De Principilis Cognitions Fundamentalibus, Leopoll, 1913).

Od 1910. godine, Kosteljnik piše i objavljuje radove i na ukrajinskom jeziku. Godine 1915. devet meseci živi u Ruskom Krsturu, gde je bio na položaju drugog kapelana, koji je i za njega ustanovljen. Svoje slobodno vreme provodi u arhivi parohije Ruskog Krstura i rezultat tog rada je rukopis „"Liber Memorabilium" grkokatoličke parohije Bačkrsturske“ ("Liber Memorabilium" гр. кат. парохиї Бачкерестурскей).

1918. godine objavljuje svoju prvu knjigu na ukrajinskom „Ustani, Ukrajino“ (Встань Україно), posvećenu novonastaloj ukrajinskoj državi. Od 1920. predaje filozofske discipline na duhovnom semeništu u Ljvovu i postaje urednik časopisa „Niva“ (Нива), organa grkokatoličkog sveštenstva ljvovske eparhije.

1923. godine izdaje prvu u istoriji gramatiku zapadnorusinskog jezika pod nazivom Gramatika bačvansko-sremskog govora (Ґраматика бачванскосримскей бешеди). U sledećih nekoliko godina objavljuje knjigu Pesma Bogu (Пiсня Богови), dramu za decu Ka Hristu (Ґу Христови) i dramu Jeftajeva ćerka (Єфтайова дзивка).

1925. godine posećuje Rim i tada počinje njegovo premeravanje i nesigurnost u pitanjima ideologije Rima i istorijske osnove unijaćenja, koje je Kosteljnik video kao istorijski subjekt koji je zbližio istočnu i zapadnu crkvu, a ne kao subjekat i put denacionalizacije Rusina, što je najčešće bila, zahvaljujući vlastima katoličkih država u kojima su Rusini živeli. Napadan zbog svojih stavova o crkvenoj organizaciji i ideologiji, kao i o velikm doktrinarnim pitanjima, 1929. je primoran da napusti funkcije u „Nivi“, a zabranjeno mu je i da predaje na bogosloviji gde je predavao logiku, etiku, istoriju grčke filozofije, pshologiju i psihologiju vere.

Zajedno sa drugim ukrajinskim grkokatoličkim sveštenicma učestvovao je na Ljvovskom Saboru iz 1946, kada je odlučeno da se Ukrajinska Grko-katolička Crkva prisajedini Ruskoj pravoslavnoj Crkvi. Kao jarki protivnik Rima, Kosteljnik je bio postavljen na čelo Ljvovske eparhije do izbora novog, pravoslavnog episkopa. Učestvovao je u proslavama povodom 500. godišnjice autokefalnosti Ruske pravoslavne Crkvve

Kosteljnik je ubijen 20. septembra 1948. posle odslužene liturgije, ispred svog doma. Od početka su za ubistvo sumnjičeni ukrajinski nacionalisti, navodno zbog toga što je prihvatio rusku Crkvu.

prema članku na sajtu škole „Petro Kuzmjak“ iz Ruskog Krstura

Literarno stvaralaštvo

Pisao je na rusinskom, ukrajinskom, srpskohrvatskom, poljskom, nemačkom i latinskom jeziku.

Poezija

• Balade i romance, Zagreb 1907.
• Gorske simfonije (Žumberak), Zagreb 1912.
• Trenuci, u časopisu "Prosvjeta", Zagreb za 1912. godinu
• Z moйogo valala na rusinskom, Žovkva 1904. Prva knjiga štampana na rusinskom jeziku
• Prepasc vinїci na rusinskom, objavljena u Rusinskom Kalendaru za 1924. godinu
• Vstanь Ukraїno! na ukrajinskom, Lavov 1917. Zbirka patriotskih pesama
• Pomeršій donečcі, na ukrajinskom, Lavov 1921.
• Pisnя Bogovі, na ukrajinskom, Lavov 1921, pesma je prevedena na nemački i na hrvatski jezik
• Iskri na rusinskom, štampano u časopisu „Dzvoni” za 1932-33 godinu

Osim nabrojanih, objavljivane su razne pesme na rusinskom, ukrajinskom ili hrvatskom jeziku u časopisima, kalendarima i almanasima

Drame

• Єftaйova dzivka, tragedija u pet činova, Sremski Karlovci 1924. na rusinskom jeziku
• Ґu Hristovi, božićna drama za decu u tri čina, objavljena u „Rusinskom kalendaru za 1923. godinu”.

Ova drama je prerađena i na ukrajinskom jeziku objavljena 1934. godine pod naslovom Do Vifleєmu.

Proza

• Davni paйtaški, 1922, na rusinskom jeziku
• Smutna ґdovica, 1927, na rusinskom jeziku
• Kredla i Kredlanя, 1927, na rusinskom jeziku
• Konї gutorя, 1928, na rusinskom jeziku
• Valalski človek... 1928, na rusinskom jeziku
• Muša buc čerkotki, 1931, na rusinskom jeziku
• Dїdo tutor... 1933, na rusinskom jeziku
• Agafiя, starogo popa dzivka, 1934, na rusinskom jeziku
• Nezvičaйna dolя, 1919, na ukrajinskom jeziku
• Sotnar vuglя, 1920, na ukrajinskom jeziku
• Kіnь mіzantrop, 1916. na ukrajinskom jeziku
• U vіdgomin cerkvі, 1929. na ukrajinskom jeziku
• Hristovi spokusi, 1926, na ukrajinskom jeziku
• Car nad sonяšnikami, 1934. na ukrajinskom jeziku
• Kogutiki pіюtь na slavu Božu, 1934. na ukrajinskom jeziku
• Velikі lюdi z bіblійnogo muzeю, 1924, na ukrajinskom jeziku, 6 priča
• Zі Lьvova do Rimu - putopis na ukrajinskom jeziku, 1925.
• Po Italії - putopis na ukrajinskom jeziku, 1927.
• Čerez davnю Ugorщinu - putopis na ukrajinskom jeziku, 1930.

Literarna kritika

• Smrt Smail-age Čengića, prvi deo, analiza Mažuranićevog epa, štampana u časopisu „Luč”
• T. Ševčenko z etično-religійnogo stanoviщa, izdato 1910. godine u Lavovu na ukrajinskom jeziku
• Lomannя dušі, kritika tojice velikih ukrajinskih pesnika: Ivana Franka, Volodimira Viničenka i PavlaTičine, objavljena 1923. na ukrajinskom jeziku
• Pan Tadeuš, kritika najpoznatijeg dela poljskog književnika Mickeviča, objavljena1928. godine
• Nєdolя velьkogo avtora, analiza knjige Kaminskog, 1929. na rusinskom jeziku
• U vіdpovidь prof. St. Smolьcі, kritika na knjigu nem. Die russische Welt, poljskog književnika Stanislava Smolke, 1917. na ukrajinskom jeziku
• Kniga propovіdnika, kritička analiza biblijske knjige cara Solomona na ukrajinskom jeziku

Objavljivane su i druge literarne kritike u raznim časopisima

Dela iz oblasti bogoslovsko-religijskih i crkveno-obrednih pitanja

• Spіr pro epiklezu mіž shodom і zahodom, na ukrajinskom jeziku, knjiga objavljena u Lavovu 1928. godine. Zbog različitih teoloških stavova između teologa istočne i zapadne crkve, ova knjiga je izazvala mnoge komentare, čak je Kosteljnik bio primoran da se odrekne katedre profesora na ukrajinskoj Bogoslovskoj Akademiji u Lavovu i od 1931. više ne predaje na njoj.
• Hristіяnsьka apolьoґetika, na ukrajinskom jeziku, Lavov 1925. Knjiga je postala gimnazijski udžbenik.
• Psiholьoґія vіri, na ukrajinskom jeziku 1927.
• Denь Taйnoї večeri, na ukrajinskom jeziku, 1928.
• Prolьog do vіri v triєdinogo Boga, na ukrajinskom jeziku 1932, objavljeno u „Nivi”
• Sotvorennя, na ukrajinskom jeziku 1923, objavljeno u „Nivi”
• Moralьne zlo, na ukrajinskom jeziku 1925. objavljeno u „Nivi”.
• Mamona nepravdi, na ukrajinskom jeziku, 1929, objavljeno u „Nivi”
• Narodna či vselenьska Cerkva? na ukrajinskom jeziku, Lavov 1923.
• Reliґіnій talan, na ukrajinskom jeziku objavljeno 1930. u časopisu „Dіlo”
• „Carstvo nebesne” u Єvangelію, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi”,1930. godine
• Svoї ne prinяli Йogo na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1930. kao kritika na knjigu o Isusu Hristu koju je napisao prof. O. Klavzner
• Duh fariseїzmu na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1931.
• A я vam kažu, щob vi zovsіm ne klяlisя, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1931.godine
• Korotka analіza Gospod. molitvi, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1928.
• Nadzmisloviй svіt, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1927.
• Z velїkoї pяtnicі na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1926.
• Zaйvі natяgannя sv. Pisьma na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1927.
• Naйnovіša „včena” verzія pro Hristove vokresennя, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1933.
• Nova doba našoї cerkvi na ukrajinskom jeziku, objavljeno u časopisu „Dіlo” 1926.
• Propovіdi do radія, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1933. godine
• Stoяnnя i klяčannя v Cerkvі, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1928.
• Dvі unії, objavljeno 1926. godine u ukrajinskom časopisu „Dіlo” i u hrvatskom časopisu „Katolički list”
• Dolя Unії, na ukrajinskom jeziku, objavljivano u „Nivi” 1924-1925-1927. godine
• lat. Respice finem objavljeno 1924. godine u „Nivi” a kritikuje celibat u sveštenstvu

Kao urednik časopisa „Niva”, objavljivao je članke i pod pseudonimima.

Radovi iz filozofije, sociologije, istorije i filologije

• lat. De principiis cognitionis fundamentalibus na latinskom jeziku, 1913.
• Tri rozpravi pro pіznannя, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u Žovkvi 1925.
• Stanoviщe hristіяnьskoї fіlьosofії, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u časopisu „Dіlo”, 1931.
• Zarodkova duša, Lavov 1931.
• Ґeneza mužeskogo i žіnočogo polu, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u Lavovu 1933. godine
• Stanoviщe й pohoždennя lюdini, kritika Darvinove teorije evolucije na ukrajinskom jeziku, objavljena 1935.
• Ponяttя neґacії і nіčogo, na ukrajinskom, objavljeno u Almanahu ukrajinskih bogoslova 1914. godine
• Granicі vselennoї, na ukrajinskom, Lavov 1924.
• nem. Das Prinzip der Identität Grundlage aller Schlüsse na nemačkom, Lavov 1929.
• lat. Ordo logicus, na latinskom, Lavov 1931.
• Ponяttя materії v starinnih atomіstіv i v ninіšnій fіzici, na ukrajinskom, Lavov 1932.
• Materія і duh, na ukrajinskom, Lavov 1934.
• Svіt яk vіčna škola, filozofsko-poetska razmatranja na ukrajinskom jeziku
• Granicі demokratizmu, na ukrajinskom jeziku, Lavov 1919.
• Hristіяnstvo і demokratizm, na ukrajinskom jeziku, Lavov 1918.
• Novočasniй nacіonalіzm, na ukrajinskom jeziku objavljeno u časopisu „Meta” 1932. godine
• Napoleon і Stalіn, na ukrajinskom jeziku objavljeno u časopisu „Meta” 1933. godine
• Bolьševizm - novіtniй klьovn hristіяnstva, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1929.
• Bolьševicьka іnkvizicія, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u časopisu „Dіlo” 1930. godine
• Istoriя Križіvskeй eparhії, na ukrajinskom jeziku, objavljeno u „Nivi” 1932—1933. godine
• Ґramatika bačvansko-ruskeй bešedi, na rusinskom jeziku objavljena 1923. godine u Sremskim Karlovcima

Literatura

• Biljnja, Vladimir (1987). Rusini u Vojvodini: Prilog izučavanju istorije Rusina Vojvodine (1918-1945). Novi Sad: Dnevnik. 
• Kostelьnik, Gabor (1923). Gramatika bačvanьsko-ruskeй bešedi. Ruski Kerestur: RNPD. 
• Ramač, Janko (2012). „Nacionalne orijentacije Rusina u Kraljevini SHS/Jugoslaviji u periodu između dva svetska rata” (PDF). Vojvođanski prostor u kontekstu evropske istorije: Zbornik radova. Novi Sad: Filozofski fakultet. str. 333—348. 
• Ramač, Janko (2017). „Gramatika rusinskog jezika Havrijila Kosteljnika i njena recepcija u periodu između dva svetska rata” (PDF). Slavistika. 21: 155—161. 
• Ramač-Furman, Anamariя (2013). „Ґramatika bačvanьsko-ruskeй bešedi Gavriїla Kostelьnika яk fundament ruskogo literaturnogo яzika” (PDF). Studia Ruthenica: Zbornїk robotoh. 18 (31): 15—25.