Ӷ (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Ӷ ӷ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
| Pozicija u Unikodu | |||||||
| Veliko: U+04F6 | |||||||
| Malo: U+04F7 | |||||||
| Slova slovenskih jezika | |||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
| Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
| Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
| М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
| Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
| Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
| Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
| Ь | Э | Ю | Я | ||||
| Slova neslovenskih jezika | |||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
| Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
| Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
| Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
| Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
| Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
| Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
| Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
| Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
| Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
| Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
| Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
| Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
| Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
| Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
| Ӏ | |||||||
| Istorijska slova | |||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
| Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
| Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
| Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | |||||||
| Sva slova ćirilice | |||||||
Ӷ ӷ (Ӷ ӷ, iskošeno: Ӷ ӷ) je slovo ćiriličnog pisma, nastalo od ćiriličnog slova G (Г г) dodavanjem donje crtice (silaznice). Zove se G sa silaznicom.
Korišćenje uredi
G sa silaznicom se koristi u azbukama sledećih jezika:
| Language | Pronunciation |
|---|---|
| Abhaski jezik | glasni velarni frikativ or glasni uvularni frikativ /ɣ ~ ʁ/ |
| Ketski jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/ or zvučni uvularni frikativ
/ʁ/[1] |
| Nivhški jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/[2][3] |
| Sibirski jupički jezik | zvučni uvularni ploziv /ɢ/[4] |
Računarski kodovi uredi
| Znak | Ӷ | ӷ | ||
|---|---|---|---|---|
| Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER GHE WITH DESCENDER |
CYRILLIC SMALL LETTER GHE WITH DESCENDER | ||
| Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
| Unikod | 1270 | U+04F6 | 1271 | U+04F7 |
| UTF-8 | 211 182 | D3 B6 | 211 183 | D3 B7 |
| Numerička referenca znaka | Ӷ | Ӷ | ӷ | ӷ |
U Unicode-u, ovo slovo se zove [GHE WITH DESCENDER].
Slična slova uredi
- G g : Ćiriličko slovo G
- Ҕ ҕ : Ćiriličko slovo G sa središnjim kukom
Reference uredi
- ^ Verner, G. K. (1997). „Ketskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
- ^ Gruzdeva, E. Ю. (1997). „Nivhskiй яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
- ^ "Nivkh (Nivhgu/Nivxgu)". Wolfram Siegel. in Omniglot: Writing systems & languages of the world. Simon Ager (ed.). http://www.omniglot.com/writing/nivkh.htm Accessed 2011-04-23.
- ^ Menovщikov, G. A. (1997). „Aziatskih эskimosov яzыk”. Яzыki mira. Paleoaziatskie яzыki. Moskva: Indrik.
Spoljašnje veze uredi
