Vroclav
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Vroclav (polj. Wrocław (помоћ·инфо), lat. Wratislavia ili Vratislavia, češ. Vratislav, nem. Breslau (помоћ·инфо), mađ. Boroszló) grad je u jugozapadnoj Poljskoj.[1] Istorijska je prestonica Šleske. Četvrti je grad po veličini u Poljskoj. Prostire se sa obe strane reke Odre. Kroz grad protiče pet reka: Odra i njene 4 pritoke: Bistrica, Olava, Sleza i Vidava. Pre Drugog svetskog rata u gradu je postojalo 303 mostova, ali sada se nalazi samo oko 220.
Vroclav polj. Wrocław | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Vojvodstvo donjošlesko |
Osnovan | X vek |
Status grada | 1214 |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 631.188 |
— gustina | 2.155,55 st./km2 |
Aglomeracija | 1.120.000 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 51° 07′ 00″ S; 17° 02′ 00″ I / 51.116667° S; 17.033333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 105–155 m |
Površina | 292,82 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jacek Sutrik |
Poštanski broj | 50-001 do 54-705 |
Pozivni broj | 71 |
Registarska oznaka | DW |
Veb-sajt | |
http://www.wroclaw.pl/ |
Vroclav je i prestonica Donje Šleskog vojvodstva, grad sa statusom povjata kao i sedište vroclavskog povjata u kome se nalazi i 9 susednih opština. Grad je domaćin Evropskog prvenstva u fudbalu 2012. i Evropska prestonica kulture 2016.
Istorija uredi
Grad se prvi put nedvosmisleno pominje 1000. godine pri osnivanju Vroclavske biskupije, ali je slovensko naselje na teritoriji današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina pre ovog događaja. Od kraja X veka grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je, 1035. godine, za vreme tzv. Paganske reakcije, sagrađena paganska svetinja u gradu. Godine 1335. grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (posle kratke Mađarske vladavine) zajedno sa češkom krunom priključen Habzburškoj monarhiji.[1] Godine 1741. grad je zajedno sa većim delom Šleske potpao pod vlast Pruske. Godine 1945. grad je proglašen tvrđavom i uništen u borbama između Crvene armije i Nemačke vojske. Posle Drugog svetskog rata Vroclav je ušao u sastav Poljske.
Godine 1997. grad je kao i celu južnu Poljsku zadesila velika poplava (nazvana poplava milenijuma) u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.
Demografija uredi
1946. | 1995. | 2000. | 2012. |
---|---|---|---|
170.656 | 641.974 | 633.857 | 631.188 |
Administrativna podela uredi
Vroclav je administrativno podeljen na naselja koja čine pomoćne organe skupštine grada. Nekada se grad sastojao od 5 kvartova: Pseće Polje, Srodmješće, Stari Grad, Kžiki i Fabričina. Ovi kvartovi sada nisu zvanično priznati, ali i dalje predstavljaju kriterijum organizacije mnogih institucija.
Kultura uredi
Muzeji uredi
- Narodni
- Panorama Raclavicka (deo Narodnog muzeja)
- Etnografski muzej (deo Narodnog muzeja)
- Gradski muzej
- Akademija umetnosti
- Muzej arhitekture
- Geološki muzej
- Mineraloški muzej (Vroclavskog univerziteta)
- Pošte i telekomunikacija
- Prirodnjački muzej (Vroclavskog univerziteta)
Pozorišta uredi
- Gest (Gest)
- Filharmonija
- Impart (Impart) (Centar umetnosti WOK)
- K2
- Kalambur (Kalambur)
- Kamerlani (Kameralny)
- Vroclavska Opera
- Pozorište Laboratorijum (Laboratorium)
- Poljsko pozorište u Vroclavu
- Vroclavska opereta (Operetka Wrocławska)
- Narodno pozorište više pozorišne škole
- Lutkarsko pozorište
- Savremeno pozorište
- Pozorište pantomime
Privreda uredi
U Vroclavu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, hemijska sredstva i elektronika. Zadnjih godina se dinamički razvija informatički sektor. Grad je drugi finansijski sektor po veličini u Poljskoj (odmah posle Varšave). U gradu imaju svoja sedišta mnoge banke. Grad je takođe veliki centar farmaceutske industrije.
Saobraćaj uredi
Kroz Vroclav prolaze: Državni put br. 5, Državni put br. 8, Državni put br. 94. Kroz mali deo grada prolazi i auto-put A4.
Vroclav je važan železnički čvor i iz njega vode železničke linije u pravcima: Lešno-Poznanj, Opolje-Lublinjec, Legnjica-Zgoželec, Glogov-Zjelona Gora, Klodsko-Kudova Zdroj, Valbžih-Jelenja Gora, Olesnjica-Ostrov Vjelkopolski. U gradu se nalazi međunarodni aerodrom kao i rečna luka na Odri.
Gradski masovni transport uredi
Masovni transport u Vroclavu se odvija tramvajima i autobusima. Vroclavska tramvajska mreža je jedna od većih u državi, međutim ne opslužuje mnoge gusto naseljene delove grada. Autobuske linije opslužuje MPK Vroclav kao i manji privatni prevoznici: Donje Šleske Autobuske Linije (Dolnośląskie Linie Autobusowe) i Urbus Urbus.
Sport uredi
- fudbal:
- FK Šlonsk Vroclav (WKS Śląsk Wrocław), Šlenza Vroclav (Ślęza Wrocław).
- košarka
- muškarci: Šlonsk Vrocalv (Śląsk Wrocław)
- žene: VTK Šlenza Vroclav (WTK Ślęza Wrocław)
- moto-trke: VTS Vroclav (WTS Wrocław)
- rukomet: Šlonsk Vroclav (Śląsk Wrocław)
- boks: Gvardija Vroclav (Gwardia Wrocław)
- odbojka: Gvardija Vroclav (Gwardia Wrocław)
- američki fudbal: (The Crew)
Arhitektura i urbanistika Vroclava uredi
Vroclav je uprkos vojnom razaranju u Drugom svetskom ratu (70% građevina) sačuvao veliki broj starih građevina ili u originalnom obliku ili su rekonstruisane posle rata. Među značajnije spadaju: gotička gradska većnica na vroclavskom trgu, gotičke crkve: Katedrala svetog Jovana Krstitelja, Crkva svetog Krsta, Crkva presvete Bogorodice; barokna skupina građevina Vroclavskog univerziteta
Važnija mesta uredi
- ostrva na Oodri:
- Kenpa Mješčanjska (Kępa Mieszczańska)
- Ostrov Tumski (Ostrów Tumski); pre je bio zasebno ostrvo
- Ostrvo Pjasek (Ostrvo Pesak) (Wyspa Piasek)
- Ostrvo Slodova (Wyspa Słodowa)
- Veliko Ostrvo (Wielka Wyspa)
- Stari grad
- Trg
- Plac Solni (plac Solny)
- Novi Trg (Nowy Targ)
- Ulica Svidnjicka (Świdnicka)
- Botanička bašta
- Veštački park sa japanskim vrtom u sebi
- Zoo-vrt (osnovan 1865. - najveći broj životinjskih vrsta u Poljskoj - 565, ukupno oko 7100 životinja)
- Staro jevrejsko groblje
- Veliko ostrvo
Zanimljivosti uredi
- 1530. — iskovan najstariji desetodukatni novac na terenu Poljske
- sredina XVII veka. - objavljen najstariji na svetu lekarski časopis Miscellanea Curiosa Medico-Physica
- 1842. — sagrađena prva železnička pruga na terenu današnje Poljske
- 1893. — pušten u saobraćaj prvi električni tramvaj na terenu današnje Poljske.
- U gradu se nalaze jedine u Poljskoj lampe na gas koje se ručno opslužuju, a rade ceo dan.
- Nekoliko spomenika zanimljivog oblika
-
Spomenik Narandžaste Alternative u obliku patuljka
-
Spomenik u sećanje na masakr u Pekingu
-
spomenik „Sećanje na žrtvene životinje“
Panorame grada uredi
Partnerski gradovi uredi
Znamenite ličnosti uredi
- Karl Fridrih Lesing (1808—1880), nemački slikar
- Adolf Andersen (1818—1879), nemački šahista
- Paul Albert Gordan (1837—1912), nemački matematičar
- Fric Haber (1868—1934), nemački hemičar
- Ervin fon Vicleben (1881—1944), nemački oficir
- Maks Born (1882—1970), nemački fizičar
- Manfred fon Rihthofen (1892—1918), nemački pilot
- Stanislav Tolpa (1901—1996), poljski biolog
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 80. ISBN 86-331-2112-3.
Literatura uredi
- Norman Davies, R.Moorhouse. Mikrokosmos. Portret miasta środkowoeuropejskiego. Vratislavia. Breslau. Wrocław. Краков 2002.
- Karol Maleczyński, M. Morelowski, A. Ptaszycka, Wrocław. Rozwój urbanistyczny. Warszawa 1956.
- W.Długoborski, J.Gierowski, K.Maleczyński, Dzieje Wrocławia do roku 1807., Варшава 1958.
- Mariusz Urbanek. Dolny Śląsk. Siedem stroń świata. Wydawnictwo MAK, Wrocław 2003, s. 240 + CD-ROM.
- Waldemar Fydrych. Żywoty Mężów Pomarańczowych. Wydawnictwo Pomarańczowa Alternatywa 2001
Spoljašnje veze uredi
Zvanične i uopšteno o gradu uredi
- Zvanični veb-sajt
- Virtuelni Vroclav Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jul 2006) (jezik: poljski)
- Život u Vroclavu: Putnički i turistički vodič kroz Vroclav (jezik: engleski)
Autobuski i tramvajski transport uredi
- Putevi i Komunikacije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. jul 2006) (jezik: poljski)
- Donje Šleske autobuske linije u Vroclavu (jezik: poljski)
- Firma URBUS (jezik: poljski)