Dragoslav Mihailović
Dragoslav Mihailović (pravo prezime Mihajlović) (Ćuprija, 17. novembar 1930 — Beograd, 12. mart 2023) bio je srpski književnik i akademik. Bio je pisac, romansijer, scenarista, dramaturg i redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Dobitnik je mnogih književnih nagrada i priznanja. Njegov književni opus obuhvata pripovetke, romane i drame.[2] Dela su mu prevođena na više stranih jezika.[3]
Dragoslav Mihailović | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Puno ime | Dragoslav Mihajlović |
Datum rođenja | 17. novembar 1930. |
Mesto rođenja | Ćuprija, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 12. mart 2023.92 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Državljanstvo | Srbija |
Nacionalnost | Srbin |
Obrazovanje | Filozofski fakultet Gimnazija Ćuprija |
Univerzitet | Univerzitet u Beogradu |
Zanimanje | Pisac |
Porodica | |
Deca | Branislav Mihajlović Milica Mihajlović |
Književni rad | |
Period | 1967—2023. |
Jezik stvaranja | srpski, uglavnom na kosovsko-resavskom dijalektu |
Književni žanr | drama |
Najvažnija dela | |
Nagrade | NIN-ova nagrada (1983)[1] |
BiografijaUredi
Studirao je Filozofski fakultet u Beogradu na Grupi za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik. Fakultet je završio 1957. godine, ali nije uspeo da nađe stalno zaposlenje; često je menjao posao.
Mihailović je tvrdio da je došao u sukob s Upravom državne bezbednosti (UDBA) pošto se pobunio protiv hapšenja svojih drugova, koji su uhapšeni zbog političkih viceva. Nakon toga, jedan svedok je izjavio da se Dragoslav Mihailović od samog početka opredelio za rezoluciju Informbiroa, kao i da je izjavio da je Tito „američki špijun” i da je partija „likvidirala SKOJ”. Godine 1949. izbačen je iz kandidature za člana Komunističke partije Jugoslavije, a 15. septembra 1950. je uhapšen. Na Goli otok prebačen je 28. februara 1951. i tamo je proveo 15 meseci.[4][5]
Roman Kad su cvetale tikve prvi put je objavljen 1968. i izazvao je značajnu reakciju socijalističke vlasti. Predstava koja je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu trebalo da se igra po ovom romanu zabranjena je pre nego što je izvedena premijera. Mihailović smatra da ju je Tito lično zabranio[6] na insistiranje Kardelja.[7]
Njegovu biografiju napisao je Robert Hodel Reči od mramora. Dragoslav Mihailović – život i delo, Beograd: Laguna, 2020.
Preminuo je 12. marta 2023. u Beogradu.[8][9][10] Sahranjen je 16. marta 2023. u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.[11][12][13][14] Dana 25. aprila 2023. održan je komemorativni skup u SANU.[15]
Privatan životUredi
Njegov sin je slikar Branislav Mihajlović, a ćerka glumica Milica Mihajlović.[16]
Nagrade i priznanjaUredi
- Oktobarska nagrada Beograda, 1967.
- Andrićeva nagrada, 1976.
- Zlatna arena za najbolji scenario, Pula, 1978.
- NIN-ova nagrada, za roman Čizmaši, 1984.
- Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, za roman Čizmaši, 1985.
- Nagrada „Borisav Stanković”, za knjigu priča Lov na stenice, 1994.
- Nagrada Vukove zadužbine, 1994.
- Nagrada „Veljkova golubica”, 2008.
- Nagrada „Stefan Prvovenčani”, 2008.
- Kočićeva nagrada, 2011.[2]
- Nagrada „Grigorije Božović”, za pripovetku „Četrdeset i tri godine”, za 2016.[17]
- Velika nagrada „Ivo Andrić”, za životno delo, 2020.
- Nagrada „Skender Kulenović”, 2020.[18]
DelaUredi
- Kad su cvetale tikve
- Frede, laku noć
- Petrijin venac
- Čizmaši
- Goli otok
- Crveno i plavo
- Vreme za povratak
- Gori Morava
- Lov na stenice
- Uvođenje u posao[19]
IzvoriUredi
- ^ „Roman godine 1983.”. NIN zvanični sajt. Pristupljeno 6. januar 2021.
- ^ a b „Dragoslav Mihailović dobitnik Kočićeve nagrade”. Radio televizija Republike Srpske. 12. 8. 2011. Pristupljeno 12. 8. 2011.
- ^ Radović, Olivera (2023-03-17). „Odlazak klasika”. P-portal (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2023-03-19.
- ^ „Smrt se nadvijala nad otokom zla”. www.novosti.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 11. 3. 2018.
- ^ „Kada je cvetala Udba”. Nedeljnik Vreme. Pristupljeno 11. 3. 2018.
- ^ Kad su cvetali strahovi i laži („Večernje novosti“, 16. oktobar 2013)
- ^ „Intervju za Dnevne”. Arhivirano iz originala 26. 1. 2016. g. Pristupljeno 9. 1. 2016.
- ^ „Napustio nas je jedan od najznamenitijih pisaca: Njegovi junaci uzor su plemenitosti i odvažnosti”. B92. 12. 3. 2023. Pristupljeno 13. 3. 2023.
- ^ „Preminuo akademik Dragoslav Mihailović”. SANU. Pristupljeno 13. 3. 2023.
- ^ „Preminuo književnik Dragoslav Mihailović”. RTS. 12. 3. 2023. Pristupljeno 13. 3. 2023.
- ^ „Sahranjen akademik Dragoslav Mihailović”. www.rts.rs. 16. 3. 2023. Pristupljeno 16. 3. 2023.
- ^ „Sahranjen Dragoslav Mihailović: Reka glumaca ispratila čuvenog književnika, ćerku Milicu slomile emocije”. Helo magazin. 16. 3. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2023.
- ^ „SAHRANjEN PISAC I AKADEMIK DRAGOSLAV MIHAILOVIĆ: Mnoge poznate ličnosti odale poslednji pozdrav velikanu”. Večernje novosti. 16. 3. 2023. Pristupljeno 26. 3. 2023.
- ^ Matović, D. (17. 3. 2023). „POŠTEN I USPRAVAN PRED NEPRAVDOM: Na poslednji počinak ispraćen veliki pisac i akademik Dragoslav Mihailović”. Večernje novosti. Pristupljeno 26. 3. 2023.
- ^ „Dragoslav Mihailović se uvek vraćao ljudskoj patnji”. Politika. 26. 4. 2023. Pristupljeno 4. 5. 2023.
- ^ Tatjana Loš & 27. 4. 2013.
- ^ „Dragoslavu Mihailoviću nagrada "Grigorije Božović"”. RTS. 19. 5. 2017. Pristupljeno 22. 3. 2017.
- ^ Nagrada „Skender Kulenović” akademiku Mihailoviću (SANU, pristupljeno 11. septembra 2020)
- ^ „Uvođenje u posao - Dragoslav Mihailović | Laguna”. www.laguna.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 25. 5. 2021.
LiteraturaUredi
- Loš, Tatjana (27. 4. 2013). „Milica Mihajlović: Novi sjaj stare dive”. Večernje novosti onlajn. Pristupljeno 15. 1. 2016.
Spoljašnje vezeUredi
- Kako je Tito presudio piscu (RTS Oko - Zvanični kanal)
- Biografija na sajtu SANU
- Dragoslav Mihailović, intervju („Politika“, 4. maj 2010)
- „Zlatni suncokret“ Dragoslavu Mihailoviću („Politika“, 31. januar 2011)
- Policijski dosijei su očerupani - intervju („Politika“, 17. jul 2011)
- Radio-televizija Republike Srpske: Dragoslav Mihailović o petoknjižju „Goli otok“, 10. 6. 2012. (jezik: srpski)
- Jugoslovenstvo će Srbe odvesti u propast („Politika“, 1. jun 2014)
- Drskošću sam se borio protiv straha - intervju („Politika”, 9. januar 2020)
- POLA VEKA MEĐU VELIKANIMA: Povodom 90. rođendana akademika Dragoslava Mihailovića („Večernje novosti”, 17. novembar 2020)
- PISAC KOGA JE ŽIVOT ŠIBAO: Akademik Dragoslav Mihailović proslavio 92. rođendan („Večernje novosti”, 18. novembar 2022)
- Poetika pripovedanja Dragoslava Mihailovića („Politika”, 2. januar 2023)
- "JOŠ NISAM REKAO SVE O GOLOM OTOKU": Poslednji intervju Dragoslava Mihailovića za "Novosti" („Večernje novosti”, 12. mart 2023)
- Dragoslav Mihailović – od Golog otoka do Srpske akademije nauka i umetnosti („Politika”, 12. mart 2023)
- ISPISIVAO JE NAŠU PRIČU NATOPLjENU PATNjOM Odlazak velikog književnika Dragoslava Mihailovića („Večernje novosti”, 13. mart 2023)