Dragoslav Mihailović

српски књижевник, редовни члан САНУ

Dragoslav Mihailović (pravo prezime Mihajlović) (Ćuprija, 17. novembar 1930Beograd, 12. mart 2023) bio je srpski književnik i akademik. Bio je pisac, romansijer, scenarista, dramaturg i redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Dobitnik je mnogih književnih nagrada i priznanja. Njegov književni opus obuhvata pripovetke, romane i drame.[2] Dela su mu prevođena na više stranih jezika.[3]

Dragoslav Mihailović
DragoslavMihailovic.jpg
Lični podaci
Puno imeDragoslav Mihajlović
Datum rođenja(1930-11-17)17. novembar 1930.
Mesto rođenjaĆuprija, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti12. mart 2023.(2023-03-12) (92 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
DržavljanstvoSrbija
NacionalnostSrbin
ObrazovanjeFilozofski fakultet
Gimnazija Ćuprija
UniverzitetUniverzitet u Beogradu
ZanimanjePisac
Porodica
DecaBranislav Mihajlović
Milica Mihajlović
Književni rad
Period1967—2023.
Jezik stvaranjasrpski, uglavnom na kosovsko-resavskom dijalektu
Književni žanrdrama
Najvažnija dela

NagradeNIN-ova nagrada (1983)[1]

BiografijaUredi

Studirao je Filozofski fakultet u Beogradu na Grupi za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik. Fakultet je završio 1957. godine, ali nije uspeo da nađe stalno zaposlenje; često je menjao posao.

Mihailović je tvrdio da je došao u sukob s Upravom državne bezbednosti (UDBA) pošto se pobunio protiv hapšenja svojih drugova, koji su uhapšeni zbog političkih viceva. Nakon toga, jedan svedok je izjavio da se Dragoslav Mihailović od samog početka opredelio za rezoluciju Informbiroa, kao i da je izjavio da je Tito „američki špijun” i da je partija „likvidirala SKOJ”. Godine 1949. izbačen je iz kandidature za člana Komunističke partije Jugoslavije, a 15. septembra 1950. je uhapšen. Na Goli otok prebačen je 28. februara 1951. i tamo je proveo 15 meseci.[4][5]

Roman Kad su cvetale tikve prvi put je objavljen 1968. i izazvao je značajnu reakciju socijalističke vlasti. Predstava koja je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu trebalo da se igra po ovom romanu zabranjena je pre nego što je izvedena premijera. Mihailović smatra da ju je Tito lično zabranio[6] na insistiranje Kardelja.[7]

Njegovu biografiju napisao je Robert Hodel Reči od mramora. Dragoslav Mihailović – život i delo, Beograd: Laguna, 2020.

Preminuo je 12. marta 2023. u Beogradu.[8][9][10] Sahranjen je 16. marta 2023. u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.[11][12][13][14] Dana 25. aprila 2023. održan je komemorativni skup u SANU.[15]

Privatan životUredi

Njegov sin je slikar Branislav Mihajlović, a ćerka glumica Milica Mihajlović.[16]

Nagrade i priznanjaUredi

DelaUredi

IzvoriUredi

  1. ^ „Roman godine 1983.”. NIN zvanični sajt. Pristupljeno 6. januar 2021. 
  2. ^ a b „Dragoslav Mihailović dobitnik Kočićeve nagrade”. Radio televizija Republike Srpske. 12. 8. 2011. Pristupljeno 12. 8. 2011. 
  3. ^ Radović, Olivera (2023-03-17). „Odlazak klasika”. P-portal (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2023-03-19. 
  4. ^ „Smrt se nadvijala nad otokom zla”. www.novosti.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 11. 3. 2018. 
  5. ^ „Kada je cvetala Udba”. Nedeljnik Vreme. Pristupljeno 11. 3. 2018. 
  6. ^ Kad su cvetali strahovi i laži („Večernje novosti“, 16. oktobar 2013)
  7. ^ „Intervju za Dnevne”. Arhivirano iz originala 26. 1. 2016. g. Pristupljeno 9. 1. 2016. 
  8. ^ „Napustio nas je jedan od najznamenitijih pisaca: Njegovi junaci uzor su plemenitosti i odvažnosti”. B92. 12. 3. 2023. Pristupljeno 13. 3. 2023. 
  9. ^ „Preminuo akademik Dragoslav Mihailović”. SANU. Pristupljeno 13. 3. 2023. 
  10. ^ „Preminuo književnik Dragoslav Mihailović”. RTS. 12. 3. 2023. Pristupljeno 13. 3. 2023. 
  11. ^ „Sahranjen akademik Dragoslav Mihailović”. www.rts.rs. 16. 3. 2023. Pristupljeno 16. 3. 2023. 
  12. ^ „Sahranjen Dragoslav Mihailović: Reka glumaca ispratila čuvenog književnika, ćerku Milicu slomile emocije”. Helo magazin. 16. 3. 2023. Pristupljeno 19. 3. 2023. 
  13. ^ „SAHRANjEN PISAC I AKADEMIK DRAGOSLAV MIHAILOVIĆ: Mnoge poznate ličnosti odale poslednji pozdrav velikanu”. Večernje novosti. 16. 3. 2023. Pristupljeno 26. 3. 2023. 
  14. ^ Matović, D. (17. 3. 2023). „POŠTEN I USPRAVAN PRED NEPRAVDOM: Na poslednji počinak ispraćen veliki pisac i akademik Dragoslav Mihailović”. Večernje novosti. Pristupljeno 26. 3. 2023. 
  15. ^ „Dragoslav Mihailović se uvek vraćao ljudskoj patnji”. Politika. 26. 4. 2023. Pristupljeno 4. 5. 2023. 
  16. ^ Tatjana Loš & 27. 4. 2013.
  17. ^ „Dragoslavu Mihailoviću nagrada "Grigorije Božović". RTS. 19. 5. 2017. Pristupljeno 22. 3. 2017. 
  18. ^ Nagrada „Skender Kulenović” akademiku Mihailoviću (SANU, pristupljeno 11. septembra 2020)
  19. ^ „Uvođenje u posao - Dragoslav Mihailović | Laguna”. www.laguna.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 25. 5. 2021. 

LiteraturaUredi

Spoljašnje vezeUredi