Elisije Popovski — Marko (Mavrovo, kod Gostivara, 16. decembar 1907Skoplje, 9. novembar 1972) bio je učesnik Španskog građanskog rata, Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SR Makedonije.

elisije popovski
Elisije Popovski Marko
Lični podaci
Datum rođenja(1907-12-16)16. decembar 1907.
Mesto rođenjaMavrovo, kod Gostivara, Osmansko carstvo
Datum smrti9. novembar 1972.(1972-11-09) (64 god.)
Mesto smrtiSkoplje, SR Makedonija, SFR Jugoslavija
Profesijadruštveno-politički radnik
Delovanje
Član KPJ od1936.
Učešće u ratovimaŠpanski građanski rat
Narodnooslobodilačka borba
SlužbaInternacionalne brigade
NOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska armija
19371939.
19411945.

Odlikovanja
Orden narodnog oslobođenja Orden Republike sa zlatnim vencem Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem Orden rada sa crvenom zastavom Orden za hrabrost
Partizanska spomenica 1941.

Biografija uredi

Rođen je 16. decembra 1907. godine u Mavrovu, kod Gostivara. Godine 1934, priključio se radničkom pokretu, a 1936. postao član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Godine 1937, otišao je u Španiju kao dobrovoljac u Internacionalnim brigadama. Tokom rata je bio borac 129. internacionalne brigade. Posle kraja rata 1939, pa do 1941. godine, vreme je proveo po koncentracionim logorima u Francuskoj.

 
Bista Elisija Popovskog Marka u Mavrovu

Iz Francuske se prebacio u okupiranu Jugoslaviju 1941. godine i pridružio se partizanima. Bio je određen za vođenje ustanka u Makedoniji, ali se zbog teških uslova kretanja zadržao u Toplici. Pridružio se borcima Topličkog partizanskog odreda i ubrzo postao njegov komandant. Kasnije je bio zamenik političkog komesara Ozrenskog partizanskog odreda.

Aprila 1943. godine, prešao je u Makedoniju i bio politički komesar Prve operativne zone NOV i PO Makedonije i član Glavnog štaba NOV i POM. Novembra meseca 1943. godine, vodio je pregovore s Nemačkom komandom o razmeni nemačkih zarobljenika za zatočene partizane. Bio je učesnik Prvog zasedanja ASNOM-a, 2. avgusta 1944. godine.

Bio je angažovan na formiranju Odeljenja za zaštitu naroda (OZN).

Posleratni period uredi

Posle rata, bio je rukovodilac Uprave državne bezbednosti (UDB) za Makedoniju do 1952. godine, načelnik, pa pomoćnik ministra unutrašnjih poslova NR Makedonije.

Bio je član Glavnog odbora SSRN Makedonije, sekretar Organizaciono-političkog sekretarijata Centralnog komiteta Saveza komunista Makedonije od 1954. do 1958, predsednik Glavnog odbora SUBNOR od 1958. do 1969. godine i član Saveta federacije.

Bio je biran za člana CK SKM na Prvom, Drugom, Trećem i Četvrtom kongresu SKM.

Bio je biran za člana Izvršnog veća NR Makedonije i u više saziva biran za republičkog i saveznog narodnog poslanika.

Umro je 9. novembra 1972. godine u Skoplju.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden narodnog oslobođenja, Orden Republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden brastva i jedinstva sa zlatnim vencem, Orden rada sa crvenom zastavom i Orden za hrabrost.

Literatura uredi

  • Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Sedma sila“, Beograd 1957. godina.
  • Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina.
  • Makedonska enciklopedija (knjiga druga). „MANU“, Skoplje 2009. godina.