Jezici u Mađarskoj
Jezici u Mađarskoj su jezici koji se govore u Mađarskoj državi su mađarski, priznati jezici manjina i drugi manje korišteni jezici.
Manjinski jezici u Mađarskoj
urediManjinski jezici se govore u nizu autohtonih naselja u Mađarskoj. Zemlja je potpisnica Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je ratifikovana 26. aprila 1995. godine prema kojoj je 14 manjinskih jezika priznato i zaštićeno.[1] Službena jezička prava 13 priznatih manjina regulisana su Zakonom o pravima nacionalnih i etničkih manjina, koji predviđa mere za razvoj kulturno-prosvetne autonomije.[2] Nivoi jezičke asimilacije među mađarskim etničkim manjinama su visoki.[2] U vreme Popisa 2001. godine, od 314.059 građana koji pripadaju etničkim manjinama, 135.787 je navelo manjinski jezik kao primarni jezik.[2] .
Prema uslovima Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, Mađarska pruža posebnu zaštitu za jermenski, bojaški, bugarski, hrvatski, nemački, grčki, poljski, romski, rumunski, rusinski, srpski, slovački, slovenački i ukrajinski jezik.[1]
Porodice jezika
uredi- Uralski jezici
- – Mađarski: Jedini službeni jezik u zemlji, nepovezan ni sa jednim od susednih jezika. To je prvi jezik od nekih 98,9% ukupne populacije.
- Indoevropski jezici
- – Nemački: kojima govori nemačka manjina, posebno u Meček planinama i oko njih, ali i u drugim delovima zemlje. (Istorijski gledano, švapski nemački dijalekt se nekada govorio u Mađarskoj.)
- – Slovački: govori slovačka manjina, posebno u Severnomađarskim planinama i oko Bekeščabe.
- – Srpski: kojima govori srpska manjina, posebno u i oko Bačke, ali i na drugim teritorijama južne Mađarske.
- – Slovenački: govori slovenačka manjina, posebno oko slovenske granice, Zapadna Mađarska.
- – Hrvatski: kojima govori hrvatska manjina, posebno u južnoj Mađarskoj.
- – Rumunski: kojim govori rumunska manjina, posebno u i oko Đule u istočnoj Mađarska.
- – Romski: kojima govore neki pripadnici romske manjine širom zemlje.
- Turkijski jezici
- – kumanski: nekada se govorilo u Kunšagu, regionu u Mađarskoj. To je kipčački jezik i on je usko povezan sa drugim kipčak jezicima kao što je krimskotatarski. Poslednji govornik kumanskog jezika je umro 1777. godine.
- – Kipčak: nekada se govorilo u istočnoj Evropi koja uključuje Mađarsku. Bio je to lingva franka oblasti pod kontrolom Zlatne horde. To je predak svih kipčačkih jezika danas, što uključuje i izumrli kumanski jezik.
- Znakovni jezik
- – Mađarski znakovni jezik: njime zna da se služi oko 9.000 ljudi. Pripada familiji francuskog znakovnog jezika.
Stanovništvo po znanju jezika
uredi| Language | Number of speakers (2011)[3][4] | Note |
|---|---|---|
| Mađarski | 9,896,333 (99.6%) | Jedini službeni jezik Mađarske, od kojih ga 9.827.875 ljudi (98,9%) govori kao prvi jezik, dok ga 68.458 ljudi (0,7%) govori kao drugi jezik. |
| Engleski | 1,589,180 (16.0%) | Strani jezik |
| Nemački | 1,111,997 (11.2%) | Strani jezik i suslužbeni jezik manjine |
| Ruski | 158,497 (1.6%) | Strani jezik |
| Rumunski | 128,852 (1.3%) | Strani jezik i suslužbeni jezik manjine |
| Francuski | 117,121 (1.2%) | Strani jezik |
| Italijanski | 80,837 (0.8%) | Strani jezik |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b „Hungary needs to strengthen use of and access to minority languages”. Council of Europe. Pristupljeno 16. 1. 2019.
- ^ a b v Antal Paulik; Judit Solymosi. „Language policy in Hungary” (PDF). Noves SL. Revista de Sociolingüística. Pristupljeno 16. 1. 2019.
- ^ Hungarian census 2011 / Országos adatok / 1.1.4.2. A népesség nyelvismeret és nemek szerint (population by spoken language), 1.1.6.1 A népesség anyanyelv, nemzetiség és nemek szerint (population by mother tongue and ethnicity) (Hungarian)
- ^ Note: percentages do not add up to 100% as, according to the census, large proportion of Hungarians speak more than one language (native and a second language). Not all languages are shown.
