Balkanska kuhinja je vrsta regionalne kuhinje koja kombinuje karakteristike evropske kuhinje sa nekima iz zapadne Azije. Nalazi se na Balkanskom poluostrvu jugoistočne Evrope, regionu bez jasnih granica, ali za koji se generalno smatra da uključuje barem moderne zemlje Albaniju, Bugarsku, Rumuniju i Grčku i bivšu Jugoslaviju, sa mogućim izuzetkom Slovenije i severne unutrašnjosti regije Hrvatske. [1] Balkanska kuhinja se može naći i u Beču kao rezultat migracije u taj grad posle Drugog svetskog rata. [2] Nemačka ima restorane koji služe balkansku kuhinju, koji su se često nazivali jugoslovenskim restoranima do izbijanja jugoslovenskih ratova. [3] Restoran koji prodaje romsku kuhinju otvoren je u Sloveniji 2014. godine. Romska kuhinja, tradicionalna hrana romskog naroda, obuhvata jela tradicionalne balkanske kuhinje. [4]

Uskršnji doručak se u Srbiji jede za pravoslavni Uskrs. Takođe je popularan u Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Sličan obrok se jede i u Sloveniji, ali sa slovenačkom poticom umesto kolača.

Balkanske kuhinje uredi

Koncept „balkanske kuhinje“ obuhvata kuhinje sledećih zemalja:

Istorija uredi

Balkan ima istoriju strane vladavine i unutrašnje borbe za moć, a to je rezultiralo raznolikom kuhinjom u kojoj su se uticaji spojili kao rezultat kulturne razmene. [5] Istorijska osnova moderne balkanske kuhinje je osmanska kuhinja, koja je i sama bila pod velikim uticajem arapske levantinske kuhinje i srednjovekovne vizantijske kuhinje. [6] Osmansko carstvo je uvelo upotrebu paprike u ovaj region, a takođe je donelo i burek, filo pecivo čije poreklo može da leži u starorimskoj kuhinji. [5] Za vreme osmanskog prisustva uz tursku kafu uvedena su jela poput ćevapa i pljeskavice. [7] U isto vreme svinjetina je postala popularna u severnoj Srbiji jer svinje nisu bile oporezovane po osmanskom islamskom zakonu. [5]

Komponente balkanske kuhinje se takođe obično crpe iz tradicionalnih kuhinja Grčke, Persije, arapskih zemalja i Turske, kao i samog balkanskog regiona, [8] a bilo je i pozajmica iz mediteranske kuhinje, jermenske kuhinje i kuhinja severozapadne Afrike i srednje Evrope. [9] Zajedništvo se može naći sa nemačkom kuhinjom, mađarskom kuhinjom i slovenskom kuhinjom. [10] Mešanje Austrije, Mađarske i Italije na Balkanu dovelo je do uvođenja jela pohovanog mesa i gulaša, kao i akcenat na plodovima mora. [7] Uticaj persijske kuhinje pokazuje se upotrebom jogurta u mesnim jelima. [11] Tu su i neki prilozi iz jevrejske kuhinje, kao što je patišpanj, biskvit koji se može pronaći u Bosni i Hercegovini. [12]

Karakteristike uredi

Balkansku kuhinju karakteriše veoma raznovrsna, jaka i začinjena hrana. [9] Ukiseljeno povrće i male ljute papričice su uobičajeni sastojci, [13] a paprika se pojavljuje u namazu od ajvara. [5] Feta sir je takođe popularan sastojak. [1] U jelima se često koristi punjeno povrće [7] kao što je sarma koja se pravi od punjenih listova vinove loze. Popularna je i musaka, jelo od patlidžana ili krompira. [1] Mnoga jela se služe sa gustom pavlakom poznatom kao kajmak, [14] a široko se koristi i sos od jaja i limuna avgolemono. [15] Meze se često služi kao predjelo, kao što je to slučaj u levantinskoj i kavkaskoj kuhinji. [16] Među popularnim desertima su baklava i halva [1], a često se pije i voćna rakija rakija. Kuvanje se obično obavlja pomoću sača, vrste poklopca za pečenje prekrivenog vrelim ugljem ili pepelom, [7] tehnika koja datira još iz antičke grčke kuhinje. [17]

Raznolikost uredi

Sličnosti unutar balkanske kuhinje delom su posledica zajedničkog prirodnog okruženja Balkana koje pruža slične sastojke hrane. [9] Mnoga jela i recepti širom balkanskog regiona se pominju koristeći isti rečnik, iako sa nacionalnim varijacijama. [18] Zajedničke karakteristike balkanske kuhinje najlakše se uočavaju u visokoj kuhinji restorana. Nasuprot tome, obroci pripremljeni u zemlji otkrivaju geografske varijacije kuhinje, [1] [19] uključujući niz srednjih kuhinja u rasponu od onih severne i mediteranske Evrope do onih na Bliskom istoku. [20] Različite nacionalnosti na Balkanu stvaraju svoje varijacije, [19] a jelo pod istim imenom može imati različite sastojke i metode pripreme u različitim zemljama. [7] Čokolada, kolači i slatkiši su popularni na severnom Balkanu, a na jugu su popularni morski plodovi, slatkiši sa medom i testenine koji ukazuju na više mediteranski stil ovog područja. [19]

Izvori uredi

  1. ^ a b v g d Bradatan, Cristina E (januar 2003). „Cuisine and Cultural Identity in Balkans”. 21 (1): 43—47. 
  2. ^ Brook, Stephen (2012). DK Eyewitness Travel Guide: Vienna. Dorling Kindersley Ltd. str. 200. ISBN 9781409384397. 
  3. ^ Heinzelmann, Ursula (2008). Food Culture in Germany. ABC-CLIO. str. 124. ISBN 9780313344947. 
  4. ^ Sullivan, Meghan Collins (16. 5. 2014). „Introducing Roma Cuisine, The Little-Known 'Soul Food' Of Europe”. NPR. 
  5. ^ a b v g Garcevic, Srdjan (31. 12. 2018). „Delicious Histories of Favourite Balkan Foods”. Balkan Insight. 
  6. ^ Gostin, Alina-Ioana; Bogueva, Diana; Kakurinov, Vladimir, ur. (2021). Nutritional and Health Aspects of Food in the Balkans. Academic Press. str. 21–22. ISBN 9780128207864. 
  7. ^ a b v g d Bills, John William (29. 8. 2018). „7 Things You Didn't Know About Balkan Cuisine”. The Culture Trip. 
  8. ^ Miljkovic, Ema (2020). The Balkans: Everyday Life and Culture. Livre de Lyon. str. 3. ISBN 9782490773459. 
  9. ^ a b v Gostin, Bogueva & Kakurinov (2021).
  10. ^ Byrd, Melanie; Dunn, John P. (2020). Cooking through History: A Worldwide Encyclopedia of Food with Menus and Recipes. ABC-CLIO. str. 302. ISBN 9781610694568. 
  11. ^ Roufs, Timothy G.; Roufs, Kathleen Smyth (2014). Sweet Treats around the World: An Encyclopedia of Food and Culture. ABC-CLIO. str. 24. ISBN 9781610692212. 
  12. ^ Goldstein, Darra; et al. (2005). Culinary Cultures of Europe: Identity, Diversity and Dialogue. Council of Europe. str. 384. ISBN 9789287157447. 
  13. ^ Dalby, Andrew; Dalby, Rachel (2017). Gifts of the Gods: A History of Food in Greece. Reaktion Books. str. 155,184. ISBN 9781780238630. 
  14. ^ Carman, Tim (22. 1. 2013). „Prepping Balkan cuisine for its Capitol Hill debut”. Washington Post. 
  15. ^ Kaneva-Johnson, Maria (1995). Balkan Food and Cookery. str. 349. ISBN 0-907325-57-2. 
  16. ^ Coxall, Malcolm (2014). „1.1 History of the tapa”. Traditional Vegetarian Tapas Recipes of Spain. Malcolm Coxall. ISBN 9788494178337. 
  17. ^ Sparkes, B. A. (1962). „The Greek Kitchen”. The Journal of Hellenic Studies. 82: 121—137. JSTOR 628548. doi:10.2307/628548. 
  18. ^ Jianu, Angela; Barbu, Violeta, ur. (2018). Earthly Delights: Economies and Cultures of Food in Ottoman and Danubian Europe, c. 1500–1900. Brill. str. 4. ISBN 9789004367548. 
  19. ^ a b v Roufs & Roufs (2014).
  20. ^ Anderson, E. N. (2005). Everyone Eats: Understanding Food and Culture. NYU Press. str. 193. ISBN 9780814707401.