Bogdan Brecelj
Bogdan Brecelj (Gorica, 5. jun 1906 — Ljubljana, 9. septembar 1986) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, doktor medicinskih nauka, univerzitetski profesor, lekar, sanitetski pukovnik JNA, akademik i junak socijalističkog rada.
bogdan brecelj | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() dr Bogdan Brecelj | |||||||
Lični podaci | |||||||
Datum rođenja | 5. jun 1906. | ||||||
Mesto rođenja | Gorica, Austrougarska | ||||||
Datum smrti | 9. septembar 1986.80 god.) ( | ||||||
Mesto smrti | Ljubljana, SR Slovenija, SFR Jugoslavija | ||||||
Profesija | lekar | ||||||
Delovanje | |||||||
Član KPJ od | 1943. | ||||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | ||||||
Služba | NOV i PO Jugoslavije Jugoslovenska narodna armija | ||||||
Čin | pukovnik u rezervi | ||||||
Odlikovanja |
|
Biografija
urediBogdan Brecelj je rođen u Gorici, 5. juna 1906. godine. Nakon osnovne škole i gimnazije, studirao je medicinu u Beču i Inzbruku, gde je i doktorirao 1929. godine. Specijalizovao je hirurgiju 1935. godine u Ljubljani, a u Berlinu, Bolonji, Beču, Pragu i Padovi ortopediju 1937. godine. Iste godine je preuzeo vođstvo Hirurško-ortopedskog odeljenja u Ljubljani.
Bio je jedan od osnivača Medicinskog odbora Oslobodilačkog fronta u Ljubljani. Italijanski fašisti su ga zbog toga dva puta hapsili 1943. godine a on je uspeo da pobegne i prebaci se na oslobođenu teritoriju gde se priključio Narodnooslobodilačkoj borbi i do kraja rata je obavljao različite funkcije. Od 1944. bio je glavni hirurg u medicinskom delu Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Slovenije. Godine 1945. postao je regionalni organizacioni sekretar Narodnooslobodilačkog odbora Slovenačkog primorja i Trsta.[1]
Po završetku rata, na Medicinskom fakultetu u Ljubljani izabran je za prodekana 31. avgusta 1945. godine, a 1946. osnovao je katedru za Kliničku ortopediju na Medicinskom fakultetu. Takođe je bio zaslužan za organizovanje ortopedskih bolnica za lečenje osteoartikularne tuberkuloze širom Slovenije, u Rovinju, Šempeteru pri Gorici i Alkaranu i osnovanih institucija za rehabilitaciju: Dom omladine osoba sa invaliditetom Kamnik, Institut za rehabilitaciju LRS Ljubljana i Centar za medicinsku rehabilitaciju Laško. Od 1947. godine bio je lični lekar, a 1951. godine je bio član lekarske ekipe koja je operisala Josipa Broza Tita. Godine 1948. osnovao je prvu fizioterapeustku školu u Rovinju. Na njegov predlog, 1958. uveden je studijski predmet na studijama medicine Osnove fizioterapije i rehabilitacije. Pod njegovim rukovodstvom uvedene su nove metode lečenja: atroplastika sa protezom, otvoreni tretman osteoartikularna tuberkuloze koristeći konzervativnu homoiotransplantatov kost i organizovao je koštanu banku prvu u Sloveniji, koja je bila prva te vrste u Jugoslaviji. Uveo je novi metod hirurškog lečenja kongenitalne dislokacije kuka, koristeći osteosintetički materijal. Takođe je usavršio sektor prve pomoći i 20 godina je vodio Gorsku službu spasavanja, organizovajući brojne kurseve vezane za planinsko spasavanje. U vreme bolesti predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, od 3. januara 1980. do njegove smrti, 4. maja 1980. godine, bio je šef lekarskog konzilijuma.
Akademik Brecelj bio je redovni član Slovenačke akademije nauka i umetnosti (SAZU) od 1949. godine, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) od 1961. godine i Hrvatske akademije nauka i umetnosti (HAZU) od 1963. godine kao i član Sovjetske akademije medicinskih nauka, počasni član Slovenačke medicinske asocijacije i Međunarodnog društva za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden junaka socijalističkog rada, Orden jugoslovenske zastave sa lentom, Orden Republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom i Orden rada sa crvenom zastavom.
Dobitnik je Nagrada AVNOJ-a 1968. godine i Nagrade Kidrič 1986. godine.
Godine 1967. postao je član Saveta Federacije. Nakon odlaska u penziju 1976. godine, izabran je za počasnog profesora Ljubljanskog univerziteta. Na stogodišnjicu slovenačkog lekarskog društva izabran je za počasnog člana.
Autor je nekoliko knjiga i preko 100 stručnih naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima.
Njegov otac Anton Brecelj bio je lekar, dok je njegov brat Marijan Brecelj bio društveno-politički radnik i narodni heroj Jugoslavije.
Reference
uredi- ^ „Grupa autora: Titova Poslednja bitka” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 14. 05. 2012. g. Pristupljeno 18. 05. 2013.
Literatura
uredi- Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar”, Beograd 1970. godina.
- Vojni leksikon. „Vojnoizdavački zavod” Beograd, 1981. godina.