Grad Zaječar

град у Србији и јединица локалне самоуправе Републике Србије

Grad Zaječar je grad u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom. Nalazi se u centralnom delu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu u koji još spadaju opštine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac. Središte je gradsko naselje Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i verski centar kako opštine tako i samog okruga.

Zaječar
Zgrada gradske uprave Zaječar
Administrativni podaci
Država Srbija
Upravni okrugZaječarski okrug
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2022.47.991 [1]
 — gustina44,94 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 54′ 11″ S; 22° 16′ 33″ I / 43.903139° S; 22.275824° I / 43.903139; 22.275824
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina1.068 km2
Zaječar na karti Srbije
Zaječar
Zaječar
Zaječar na karti Srbije
Poštanski broj19000
Pozivni broj019
Registarska oznakaZA

Grad Zaječar obuhvata površinu od 1.068 km². Teritoriju presecaju Crni i Beli Timok koji spajanjem čine Veliki Timok koji protiče i kroz grad Zaječar. Na teritoriji grada postoje tri veštačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od Zaječara nalazi se banjsko lečilište Gamzigradska Banja sa uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi značajan arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).

Demografija uredi

Prema podacima popisa iz 2022. na teritoriji grada Zaječara ima 47.991 stanovnika[1] što je za 11.470 manje u odnosu na popis iz 2011. kada je bilo 59.461 stanovnika.[2]

Etnički sastav prema popisu iz 2022.[1]
Srbi
  
41.978 87,47%
Vlasi
  
1.476 3,08%
Romi
  
637 1,33%
Rumuni
  
192 0,40%
Jugosloveni
  
133 0,28%
Bugari
  
132 0,28%
Makedonci
  
91 0,19%
Hrvati
  
49 0,10%
Crnogorci
  
44 0,09%
Goranci
  
28 0,06%
Albanci
  
27 0,06%
Muslimani
  
22 0,05%
Ostali
  
217 0,45%
Regionalno
  
20 0,04%
Neizjašnjeni
  
1.144 2,38%
Nepoznato
  
1.801 3,75%

Naselja uredi

Grad Zaječar čini 42 naselja, od kojih je jedno gradsko, 41 seosko.

Naselje Stanovništvo Promena (%)
Popis 2011.[2] Popis 2022.[3]
Borovac 114 79 -30,70%
Brusnik 315 184 -41,59%
Velika Jasikova 819 506 -38,22%
Veliki Izvor 2.399 2.036 -15,13%
Veliki Jasenovac 287 184 -35,89%
Vražogrnac 1.096 865 -21,08%
Vratarnica 457 277 -39,39%
Vrbica 205 150 -26,83%
Gamzigrad 683 537 -21,38%
Glogovica 387 254 -34,37%
Gornja Bela Reka 122 87 -28,69%
Gradskovo 504 337 -33,13%
Grlište 697 465 -33,29%
Grljan 2.379 1.914 -19,55%
Dubočane 365 289 -20,82%
Zagrađe 167 105 -37,13%
Zaječar 38.165 32.448 -14,98%
Zvezdan 1.602 1.414 -11,74%
Jelašnica 100 66 -34,00%
Klenovac 172 91 -47,09%
Koprivnica 420 245 -41,67%
Lasovo 245 148 -39,59%
Lenovac 147 96 -34,69%
Leskovac 80 41 -48,75%
Lubnica 808 647 -19,93%
Mala Jasikova 235 167 -28,94%
Mali Izvor 372 272 -26,88%
Mali Jasenovac 232 130 -43,97%
Marinovac 209 126 -39,71%
Metriš 273 145 -46,89%
Nikoličevo 715 563 -21,26%
Planinica 205 104 -49,27%
Prlita 90 89 -1,11%
Rgotina 1.452 1.017 -29,96%
Salaš 688 431 -37,35%
Selačka 208 114 -45,19%
Tabakovac 170 93 -45,29%
Trnavac 391 274 -29,92%
Halovo 707 513 -27,44%
Čokonjar 143 74 -48,25%
Šipikovo 383 202 -47,26%
Šljivar 253 212 -16,21%

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v „Nacionalna pripadnost : podaci po opštinama i gradovima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Republički zavod za statistiku Srbije. Pristupljeno 29. 05. 2023. 
  2. ^ a b „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014. 
  3. ^ „Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 25. 5. 2023. Pristupljeno 1. 6. 2023. 

Spoljašnje veze uredi