Maja Maršićević Tasić

Maja Maršićević – Tasić, novinarka, politička aktivistkinja (*1. maja 1965—†10. marta 2001)

Maja Maršićević Tasić
Lični podaci
Datum rođenja(1965-05-01)1. maj 1965.
Datum smrti10. mart 2001.(2001-03-10) (35 god.)

Radila je kao novinarka i saradnica više listova i radio-stanica. Pisala je članke političke i ekonomske sadržine, bavila se položajem žena u društvu. Bila je članica Udruženja novinara Srbije.

Biografija uredi

Rođena je 1965. u Beogradu. Završila je srednju školu prevodilačkog smera (bivša Osma beogradska gimnazija) i stekla znanje prevoditeljka – saradnica za engleski jezik). Završila je Filološki fakultet – opštu književnost sa teorijom književnosti novinarskog smera.[1]

U srednjoj školi radila je kao saradnik u novinarskoj emisiji Studija B „ Prekobrojni čas“. Na prvoj godini fakulteta sarađivala je u časopisu „Fizička kultura“. 1986. učestvovala je na jugoslovenskom savetovanju „Fizička kultura u sredstvima javnog informisanja“ održanog u Ohridu. Intervjui koje je tada vodila sa stručnjacima u oblasti fizičke kulture objavljeni su 1987.godine u projektu „Karakteristike periodike u oblasti fizičke kulture“ rađenom za SIZ fizičke kulture SR Hrvatske. Sarađivala je na izdavanju publikacija sa Jugoslovenskim zavodom za fizičku kulturu, posebno Indok službom. Bila je angažovana u Savezu za fizičku kulturu Jugoslavije, osam meseci je radila u Komisiji za vrhunski sport i olimpijske pripreme. Učestvovala je u izradi materijala za komisiju u tom periodu (Albertville, Barselona, finansijski planovi, kategorizacija sportista) i prisustvovala je u tom periodu sastancima sa saveznim trenerima u okviru priprema za Olimpijske igre 1992. godine.

U okviru saradnje sa Međunarodnom komisijom Saveza za fizičku kulturu Jugoslavije bila je više puta angažovana prilikom dolaska stranih sportskih delegacija. Prevela je i pripremila u saradnji sa dr Dušankom Ban publikaciju „Organizacija sportskih struktura u zemljama Evropskog saveta“. Bavila se i privrednim novinarstvom u redakciji časopisa „Journal export“, objavljivala je tekstove i u Studentu, Borbi i Ninu. Bila je zainteresovana za rad u sportskom novinarstvu i vođenje sportske politike.

Bila je stalni dopisnik slovenačkog lista „Republika“ u SRJ sa sedištem u Beogradu.

Predizbornu kampanju za Udruženu opoziciju Srbije započela je na stranicama lista „Vreme“.[2]

Poginula je u saobraćajnoj nesreći 10.marta 2001.godine u Beogradu kada je na Bežanijskoj kosi došlo do sudara dva vozila. Prijemom u Urgentni centar Medicinskog fakulteta u Beogradu podlegla je povredama. Iza sebe ostavila je ćerku Kristinu.[3]

Politički aktivizam uredi

1996.godine za vreme građanskih protesta se priključuje Građanskom savezu Srbije gde je ubrzo postala i šef informativne službe i bliska saradnica tadašnje predsednice stranke Vesne Pešić. U Građanskom savezu je bila je i članica Predsedništva i Glavnog odbora. Kao međunarodna sekretarka stranke bila je zadužena za međunarodnu saradnju Građanskog saveza Srbije. Radila je kao organizatorka kampanja GSS-a, i kao provereni kadar održavala je kontakte s mnogobrojnim nevladinim organizacijama i fondacijama u inostranstvu. Vodila je Medijsku grupu Saveza za promene.

Bila je poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srbije i nalazila se na dužnosti šefa kabineta ministra inostranih poslova SR Jugoslavije Gorana Svilanovića. Izabrana je za narodnu poslanicu DOS-a u Skupštini Srbije. Bila je i članica Upravnog odbora SJU "Borba".

Bila je jedna od autorki izložbe „Srbija, originalna verzija“ kojom su svetu predstavljene demokratske promene u Srbiji u kapeli Sorbone, u Parizu decembra 2000.godine.

Fondacija Maja Maršićević Tasić uredi

Posle njene smrti formiran je Fond pod njenim imenom iz koga se donira nagrada "Osvajanje slobode". Nagrada se dodeljuje jednom godišnje aktivistkinjama koje posveđuju život borbi za ljudska prava, demokratiju, pravnu državu i toleranciju. Sama nagrada je umetničko delo Mrđana Bajića. Dosadašnje dobitnice nagrade su: Olja Bećković, Goranka Matić, Biljana Srbljanović, Ružica Đinđić, Borka Pavićević, Hedvig Morvai-Horvath, Lila Radonjić, Mirjana Karanović, Srbijanka Turajlić, Aida Ćorović, Dubravka Stojanović, Brankica Stanković, Dana Popović, Danica Vučenić, Ljiljana Spasić, Milena Radulović, Vesna Rakić Vodinelić, Verica Barać, Marija Lukić, Tamara Skrozza, Svetlana Lukić i Svetlana Vuković Mesarović.[4]

Nagrada „Osvajanje slobode“ dodeljuje se svake godine 24. septembra – na dan izborne pobede nad Miloševićem 2000. godine.[5]

Reference uredi

  1. ^ „Sutra sahrana Maje Tasić BEOGRAD - Policija”. Blic.rs (na jeziku: srpski). 03. 12. 2001. Pristupljeno 02. 11. 2023. 
  2. ^ Bećković, Olja. „Maja Tasić-Maršićević”. vreme.com. Pristupljeno 02. 11. 2023. 
  3. ^ „Poginula Maja Tasić, šef kabineta ministra Svilanovića”. B92.net. 12. 03. 2001. Pristupljeno 02. 11. 2023. 
  4. ^ „Fond Maja Maršićević Tasić - Dodela nagrade Osvajanje slobode”. lncyber.com. Pristupljeno 02. 11. 2023. 
  5. ^ „Milena Radulović, dobitnica nagrade Osvajanje slobode”. dijalog.net. 24. 09. 2021. Pristupljeno 02. 11. 2023.