Saratov (rus. Саратов) grad je u Rusiji i administrativni centar Saratovske oblasti. Važna je luka na reci Volgi. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 837.831 stanovnika. Pored Rusa, u gradu žive mnogi Tatari, Ukrajinci, Jevreji i Nemci.

Saratov
rus. Саратов
Saratov
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugPovolški
OblastSaratovska oblast
Osnovan1590.
Status grada1708.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.837.831
 — gustina2.126,47 st./km2
Aglomeracija1.190.000
Geografske karakteristike
Koordinate51° 32′ 00″ S; 46° 01′ 00″ I / 51.533333° S; 46.016667° I / 51.533333; 46.016667
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina50 m
Površina394 km2
Saratov na karti Rusije
Saratov
Saratov
Saratov na karti Rusije
Ostali podaci
Poštanski broj410000–410999
Pozivni broj+7 8452
OKATO kod63701000001
Veb-sajt
www.saratov.ru

Geografija uredi

Klima uredi

Klima Saratova
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 8,1
(46,6)
7,3
(45,1)
17,0
(62,6)
31,1
(88)
34,0
(93,2)
39,5
(103,1)
40,8
(105,4)
40,9
(105,6)
37,9
(100,2)
25,1
(77,2)
16,1
(61)
11,7
(53,1)
40,9
(105,6)
Srednji maksimum, °C (°F) −4,8
(23,4)
−4,7
(23,5)
1,1
(34)
13,3
(55,9)
21,5
(70,7)
26,2
(79,2)
28,2
(82,8)
26,6
(79,9)
19,8
(67,6)
11,1
(52)
1,6
(34,9)
−3,6
(25,5)
11,4
(52,5)
Prosek, °C (°F) −7,8
(18)
−8,1
(17,4)
−2,5
(27,5)
8,1
(46,6)
15,7
(60,3)
20,3
(68,5)
22,4
(72,3)
20,6
(69,1)
14,3
(57,7)
7,0
(44,6)
−1,1
(30)
−6,4
(20,5)
6,9
(44,4)
Srednji minimum, °C (°F) −10,6
(12,9)
−11,1
(12)
−5,6
(21,9)
3,7
(38,7)
10,4
(50,7)
15,1
(59,2)
17,2
(63)
15,5
(59,9)
9,9
(49,8)
3,7
(38,7)
−3,3
(26,1)
−8,9
(16)
3,0
(37,4)
Apsolutni minimum, °C (°F) −37,3
(−35,1)
−34,8
(−30,6)
−26,8
(−16,2)
−17,8
(0)
−3,8
(25,2)
2,2
(36)
6,4
(43,5)
4,3
(39,7)
−2,9
(26,8)
−12,6
(9,3)
−24,7
(−12,5)
−33,4
(−28,1)
−37,3
(−35,1)
Količina padavina, mm (in) 41
(16,1)
34
(13,4)
31
(12,2)
31
(12,2)
35
(13,8)
50
(19,7)
49
(19,3)
31
(12,2)
49
(19,3)
37
(14,6)
46
(18,1)
42
(16,5)
476
(187,4)
Izvor: Pogoda i klimat

Istorija uredi

Veruje se da je se na mestu današnjeg Saratova nalazio drevni skitski grad Gelonus, najsevernija starogrčka kolonija. Ovaj grad pominje Herodot, i tvrdi da su ga 512. p. n. e. spalile vojske persijskog cara Darija I.

Na mestu današnjeg Saratova u 13. veku se nalazio glavni grad Zlatne horde, mongolske države u istočnoj Evropi i zapadnom Sibiru.

Ruski car Fjodor I je izgradio više naselja koja bi štitila granice Carstva. Tokom leta 1586. izgrađena je tvrđava Samara. Godine 1589, nastala je tvrđava Caricin (kasnije poznata kao Staljingrad, danas Volgograd) na mestu gde su reke Volga i Don najbliže. Saratov je izgrađen 1590. na pola puta između Samare i Caricina, po predlogu vojvode Grigorija Zasekina. Godinu dana ranije grad je izgrađen od drveta uzvodno uz Volgu, a u proleće razmontiran i premešten na sadašnje mesto.

Ime Saratov potiče od turskih reči Saryk Atov, što znači „sokolovo ostrvo“. Alternativna varijanta je Сары Тау, što bi na tatarskom značilo „žuta planina“.

 
Saratovski most preko reke Volga (2,8 km), bio je nekad (izgrađen 1965) najduži most u Sovjetskom Savezu

Saratov je postao važna luka u 19. veku, dok se industrija razvila posle izgradnje pruge ka Moskvi 1870. Početkom 20. veka Saratov je bio po veličini treći grad Rusije.

Istoriju Saratova su snažno obeležili lokalni Volški Nemci. Do 1941. grad sa druge strane Volge, Pokrovsk (danas Engeljs), bio je glavni grad Autonomne nemačke republike. Industrijalisti, naučnici i muzičari iz nemačke zajednice su osnovali univerzitet i konzervatorijum u Saratovu. Po izbijanju Drugog svetskog rata, Volški Nemci su uglavnom raseljeni iz oblasti Saratova, a posle 1980. mnogi su emigrirali u Nemačku.

U vreme Sovjetskog Saveza sve do 1991, Saratov je bio zatvoreni grad u koji stranci nisu imali pristup. Ovo je bio važan centar za proizvodnju vojnih aviona, dom prvog kosmonauta Jurija Gagarina, i ključna baza za razvoj sovjetskog kosmičkog programa.

Danas je Saratov važan industrijski, naučni, kulturni i obrazovni centar Rusije.

Stanovništvo uredi

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 837.831 stanovnika, 35.224 (4,03%) manje nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
372.002584.092757.330855.702904.643873.055[1]837.900

Partnerski gradovi uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze uredi